Br. 32. U DUBROVNIKU 9. Avgusta 1902. Godina XIL
Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku,
gdje su utužljivi. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku,
a za oglase 20 para. Oglasi koji se više puta tiskaju po pogodbi i uz raz-
mjeran popust. Dopisi šalju se Uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju, &a ne-
isma ne primaju 8e.
Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, za
Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu s poštvm: ma godinu 10 krun&, na l
po godine 5 kruna. Za inosemstvo: 10 kruni i pošterski troškovi. Ko ne
miti list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto
i i njem stvari, radi kojih slovi kao suktoritet. D.r|toga glavnoga i stožernoga pitanja, lako će se slo-
Financijalna samostalnost. Frank je naprotiv obradio predmet u separatnom |žiti i glede drugih. Očevidna je težnja magjaron-
(D.r Vrbanić i D.r Frank). votumu k nunciju i u separatnom votumu k re- ske većine da ishodi od Magjara jedan mulijun vi-
S one strane Velebita opažamo pojav, koji|nunciju; nije dakle bilo nuždno da se sada pono-|še, kako bi za čas uklonila poteškoće, s kojima se
as napunja utjehom. Tri opozicijonalne novine ne|vi. Nu i sada on je neodoljivom krepčinom stila i bori autonomni proračun. Proti takovoj težnji, u
samo da su obnstavile svaku polemiku, nego pišu | argumenata iznio neke nove momente, koji se u|kojoj ne nalaze obrane ni hrvatsko pravo, ni hr-
od nekoliko vremena gotovo, u svakom pitanju, i-[ jednu ruku mogu smatrati kao dodatak temeljito| vatski interesi, ni hrvatski ponos, stoji druga tež-
stim duhom i istim pravcem. Reklo bi se da su izragjenim prvim separatnim votumima, a u dru-|nja, da Hrvatska dogje do svojih financija, da joj
se megjusobno sporazumile. Ipak, u koliko je na-|gu kao potpora nebrojnim i neiscre'vim podatci-|se povrati njezina svojina i njezin imetak. Ta je
ma poznato, nije tu nijednoga formalnoga spora-|ma u njima zadržanim. U tome je Dr. Frank ne-(težnja integralni dio hrvatskoga programa; dio
zumka; nema tu nijedaoga konkretnoga pregovo- iscrpiv. Svaki je njegov separatni votum, kao što|sveukupnih aspiracija čitavoga hrvatskoga naroda ;
ra. Možda zato i sporazumno pišu. Gdje je misao|svaki financijalni govor u saboru od sebe jedna|dio državnoga prava. Radi toga borba naše braće
jedna, tu ne vrijede zapisnici, koji pače mogu|cjelina; a svi se opeta megju sobom nadopunjuju, | u Banovini za financijalau slobodu, borba je koja
mnogo toga kad što i pokvariti. Dogovori i zapis-|jer svaki obragjuje neodvisno jedna stranu finan-|zanima čitav hrvatski narod; te i oni Hrvati van
nici mogu katkada forcirati ono, što bi se inače|cijalnoga pitanja, uvijek u istu svrhu i sa istim| Banovine, koji nemogu izravno utjecati u borbu,
postiglo naravnim razvitkom stvari; a što je na-|rezultatom. Može se suditi razno o.tome je li D.r|dati će braći u Banovini svu svoju moralnu pomoć.
silno stečeno ili postignuto, tone može da bude | Vrbanić dobro radio, što se primio iandata u kra- U tom ćemo biti svi jedna stranka; svi privrže-
trajno. ljevinski odbor. Njegovi kolege kluba pustili su|nici hrvatskoga državnoga prava naći ćemo se na
Osobite nas je razveselio sporazumak opozi-|mu u tom slobodne ruke, ali su on i D.r Frank|okupu. Dogje li Hrvatska do svojih financija, : doći
cijonalnih novina pogledom na separatni votum | jedan nadopunjak drugoga. Nije nikakovo zlo, mo-|će do jednoga od glavnih uvjeta snage, kako bi
D.ra Franka. I ,Obzor“ i ,Hrvatsku“ doniješe ga že pače biti dobro, što su svoje separatne votu-|izvojštila političko jedinstvo i političku slobodu.
na čelu lista onako kao i ,Hrvatsko Pravo“. Ne/me iznijeli napose. Svaki od njih radi prama svo-
samo, nego se i ,Obzor“ i Hrvatska“, kao što|joj ćudi i prama svojem temperamentu, To ne ško-
je pravedno, 0 njemu najpohvalnije izjaviše i uze- di, jer svaki sa svoga gledišta tumači nepravde ko-
še ga u obranu, toli proti napadajima magjarskih|je se Hrvatskoj nanašaju, svaki sa svoga gledišta
novina, koli proti onima magjaronskih. Jedino su razbistruje finaucijalno pitanje, svaki sa svoga gle-
mladi realisti htjeli da upletu neku nesuglasnu dišta dolazi do istih zaključaka. Za sada smo još
kajdu istaknuvši, da D.r Frank nije pokazao jasno uvijek na polju rasprava. Na tom polju i D:r Frank
i točno način, na koji bi se došlo dvo financijalae i D.r Vrbanić, oba auktoriteta, mogu se mjeriti
samostalnosti. To ne stoji jer je D.r Frank u pr- i jarski itetima i i
vom svom nunciju učinio konkretae i formalne pred-
loge. Nije bilo nuždno da ih ovdje ponovi, kad se
u ovom zadnjem separatnom votumu na svoj prvi
nuncij poziva, Mi bismo u ostalom pako ove pri-
mjedbe ,Hrvatske Misli“ bili rado prešli, da ona
nije time htjela. usporediti separatni votum. D.ra|i glasiti će za financijalnu samostalnost.
ranka sa onim D.ra Vrbanića. Takova usporegji- Ovo je polje, na kojemu se mogu sasvim li-
vanja, na štetu jednoga ili drugoga mogu biti po-|jepo složiti predstavnik fuzije i predstavnik čiste
giheljna; pa patriotičko javno mnijenje mora na-|stranke prava ili ako ćemo neodvišnjak i pravaš.
stojati, da ih približi i dovede u sklad, mjesto da|Pa kad se oni slože i kad se slažu, gdje je ta
iznaša takovih razlika, koje ne postoje. D.r Vrba- profana ruka, koja bi se usudila, da poremeti ta-
nić došao je prvi put u kraljevinski odbor, pa je|ko krasno i patriotičko djelo ? narkije prosipala mu tamjana, kadeć njegove državničke
ijegov današnji separatni votum prvi spis, koji je U natrnjoj politici Banovine financijalno pi- i upravničke sposobnosti i zasluge, a naša bečka pri-
ou podnio kao regnikolarac. S toga je on u ovomjtanje u ovaj čas je najvažnije i najhitnije, pa je jatelji
votumu i obradio da tako rečemo čitav financijal-|s toga nuždno da se svi slobodni elementi nagju|uprav rastapa od milina prama nama Hrvatima, nado-
ui predmet onim svestranim i opsežnim poznava-
> mz === = = aČSazzm==fozs=zupzzusnz=
OOSOSLS
e
Dvadeset godina.
U najvećem jeku glasova o skorom otstupu, koje
je poluzvanićai ,Budapester Tagblatt“ označio kao pia
desideria stanovitih krugova, službeni je svijet u šeher-
Sarajevu dne 2 ovog mjeseca proslavio dvadesetu go-
dinu, otkad je zajednički ministar financija g. Benjamin
pl. Kallsy prvi put došao u Bosnu za upravitelja za-
posjednutih zemalja. Sarajevsko je gradsko vijeće na
predlog prvog podnačelnika D.ra Nietscha — Bog bi
ga znao, otkud je ovaj izišao — glasovalo g. Kallay-u
pouzdanicu, istaknuvši njegovu neobičnu djelatnost i
veliko nastojanje, da gospodarski i kulturno podigne
Bosnu i Hercegovinu. .
Pred dva mjeseca, kad je peštanski i bečki služ-
beni aparat slavio dvadesetgodišnji jubilej imenovanja
g. Kallaya za zajedničkog ministra i upravitelja Her-
ceg-Bosne, zvanična je štampa jedne i druge pole mo-
kompetencijom braniti hrvatska prava i hrvatske
interese. Glavno je, kada dogju pred sabor, da
stupe sa jednim zajedničkim votumom manjine.
Bilo bi sasvim neopravdano, kada bi se tu odije-
lili, pošto predlog jednoga i drugoga ima glasiti
stru,
Moga PE sa ai a ustajemo. s drugi, na-|iari dok Bački misli državna hrvatska vlast nije
Megjutim dovede drako gusarstvo rimsku državno vlast Hrvata na e & drugim, sa-
umak. lina. pa taze počale dugotrajni i osobito svim ismijenjsnim pojmom Dalmacije. nikad prešla Neretve. Svakako otpadaju već vrlo rano
krvavi ratovi, koji svršiše tek godine 12. poslije Hri- Naselenjem Hrvata u opsega rimske Dalma-|i jedan i drugi grad sa svojim teritorijem is sredovječ-
ani zle bei sri te Oo'ovavie | in le gti je ta bsatiaka caka rat, održav.| 90? Poe Do a or, dni os
say io počnim podarnioaem Pie ALi s ipak tek a nekim primorskim gradvima i otci.|f9T8 axe Bo SNA. aa ir
na dm se kalo da JE" ataom| sa, zeli Hrva ne samao poradi jaka ina grad-| soma poje ia 18 OAO OO. o
ula. Kao losa Blmlac 28. ŠAKU gia kih 1 pomnjknje valjnoga Dodala. Zo t grado Let0 M38 0 A “sI kradom, 1 a
sinom plamen sram oGračili Som Dalmata |: oloka čude soda stari prjem Dalmacija, dakio nj aki nkto Je RIKLIA PRI. POLU ona
sma ine Grusni, tko'sai ode O Po e. per: ra ačilavl smo, [opet zaganjemo, amo gradovi zaslon kradeni NOR Ča om, aj je aaa po
dpi tad | kamo prsralo saa na-|Zadr, ropi, špilja, Dukromnih | Zolr, ta osi do m ŠMIĐSAKA ILA KIO ONAJ
naa gegrio onoga osmi, ink Pa, ri, Our i ži. Sumemiškvo onih gradova 1 otoka |bem Pri sttllAča com X. iak, 4 av sake
dla Dalmata ale pra 19 o e "e zvali (o je u prvom poli susanioo lav od Dola carom (keca 8 REM e MJ
Pasi oi ae Pada 82 posao oak čl semi posl rodno slo piso nijučio lr a om ire + gozieio SA