Ki
Br. 34. t) DUBROVNIKU 23. Avgusta 1902. Godina XII.
Cijena je lista unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, sa | Bo Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku,
Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu s poštom: na godinu 10 krava, na | Izlazi svake subote. gdje su utužljivi. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku,
po godice 5 krupa. Za inozemstvo: 10 kruna i poštarski troškovi. Ko ne | ina SO a za oglase 20 para. Oglasi koji se više puta tiskaju po pogodbi i us ras-
mjeran popust. Dopisi šalju se Uredništva. Rukopisi se ne vraćaju, a ne-
vrati list, kad mu pretplata mine, swatra se da je predbrojen i za došasto
frankirana pisma ne primaju se.
polugodište.
Pojedini broj 20 para.
F : d Ali u borbi za narodno osviještenje i jedin-| koja će nam se, ustrajemo li u njoj, ljuto osvetiti.
raza 1 ra«d. stvo zaboravilo se je stvoriti jak osnov i uvjete| Da se može gospodarski organizovati narod ne odri-
života; nije se naime nastojalo gospodarski orga- šući se narodnih aspiracija i ne napadajuć na njih
Preživljujemo veliku krizu, koja će bit ude-|nizovati narod. Posljedice toga danas teško osje-|najbolji -su nam svjedoci Česi. Nijedan slavenski
sna za daljnji razvitak hrvatskoga naroda. U cije-|ćamo. Bilo je naših vogja, koji su zazirali od go- narod nije tako dobro gospodarski učvršćen kao o-
lom našem javnom životu opaža se silan preokret. spodarske organizacije iz bojazni, da se ne bi na- ni, pa jesu li se oni zar i za čas odrekli rada na
j jedinjenj iko j njihove države na te-
Mjesto uobičajenih zdravica i rodoljubnih članaka|rod odvrnuo od zahtjeva sjedinjenja. Koliko je to političkom polju, uspostave
počela se je voditi nesmiljena i hladna sutokritika.| iskreno i opravdano ne ćemo*“mitivati. Bilo je o-|melju državnog prava? Ne, već im baš njihova
Iz idealnih visina padosmo u realnost, koja pet i takovih, kojim se je taj rad pričinjao sitan. gospodarska organizacija najviše pomaže u politič-
i nijesu drugo nego vikači, nesposobni bilo koj borbi. Ugledajmo se u njih i radimo kao i oni.
tjev vremena. Svako doba ima svoje obilježje. |jetu vodila borba za narodna prava, ali se uz to
Prošli je vijek u životu naroda karakterističan s|nije zaboravljala ni gospodarska strana. Živ nam Svečanost Kol 6“
toga, što je iznio na tapet narodno pitanje. Veli-(je primjer Njemačka. Bez obzira na njezina veli-
ki ga narodi većim dijelom riješiše, postigavši u- ka industrijalna poduzeća, koliko lise je tu učinilo Dok ovo pišemo, Zagreb je u slavi. Pjevačko druš-
jedinjenje i ustavnu slobodu. O ovom se vijeku|za mali narod osobito zaslugom Schulze-Delitscha, | tvo Kolo“ slavi četrdesetgodišnjicu svoga opstanka. U
kaže, da će bit vijek socijalnog pitanja. Ogromne iffei i proslavi učestvuju pjevačka društva iz svih hrvatskih
radne mase, koje se sve više osviješćuju, dižu se gospodarski organizovali, zasnovavši hiljada i hi- | zemalja. Sudeći po pripremama, kako nam ih opisuju
i zahtijevaju pravo rada i života, a i politika|ljada pučkih blagajna i štedionica, konsumnih i
svjetska, politika velikih sila ne ide više toliko za|produktivnih zadruga. Ako se danas Njemačka mo-
že uspješno natjecati s Engleskom i Amerikom, u
svjetskom gospodarstvu, ako njemački proizvodi
istiskuju i same engleske sa tržišta, koja su do
sad bila isključivo u engleskim rukama, ne mala
zasluga za to ide jakoj gospodarskoj organizaciji
naroda. Nu da ne tražimo primjera vani, eto nam
ga u malom pruža naša tužna Istra. Ona je ovih
dana na dnevnom redu. Njezini borci i vogje Vi-
opravdan, što je od velika značenja u državi, ka-|tezić, Jenko, Laginja slavili su ovih dana jubileje,
kva je hapsburška monarkija — zanio je i oduše- kojim se pridružio cijeli hrvatski narod. Oni su
vio našu inteligenciju. Ona ga objeručke dočeka|to potpuno zaslužili. Cijeli svoj vijek rade ne pre-
i napisa na svoju zastavu : sjedinjenje i sloboda zirući nikakav rad, ma kako sitan bio, samo kad
. hrvatskog naroda. Borba za ostvarenje tog ideala|je narodu koristan. Oni su Istru organizovali poli-
bilježi svijetlih i tužnih spomena, časova odušev- tički i gospodarski, socijalno i kulturno.
ljenja i potištenosti. . - očaja. U toj borbi progjoše Dok se je dakle svukud naokolo živo radilo,
godine i godine, ostavivši za sobom ipak neki u«|mi smo stali prekriženih ruku. Gdjekoja korisna
spjeh, što god nekoji protivno tvrdili. Pokret do- ustanova bila je djelo sporadičko i pojedinačko,
nio nam je taj plod, da se danas ne samo izabra-|bez šire zamisli. Napokon je luč dogorio do no-
ni osjećaju članovima narodne zajednice, da osje-(kata i nevolja nas je osvijestila. Kao iz duboka
ćaju duševno jedinstvo hrvatskog naroda, već mo-|sna prenusmo se i na svim se stranama grčevito |maciji bilježi bez sumnje sjajno poglavlje u njegovoj
žemo reći bez pretjerivanja, da je spoznaja jedin- |nastoji oko gospodarske organizacije hrvatskoga | povjesti.
stva zašla i u najzabitnija sela. i I danas, prigodom svoje četrdesetgodišnjice »Ko-
stečevina, osobito kad se promisli, da je pred če-|svakoga, da nema u njima jedne nesuglasne kaj- lo“ okuplja oko sebe, okuplja u jedno kolo sve hrvat-
trdeset godina u Dalmaciji bio sasvim neznatan|de. Misli se da se gospodarska organizacija može | stvo. Okuplja ga u jednoj misli, u jednoj pjesmi, u jed-
broj onih, koji su hrvatski osjećali i radili. Narod, | najbolje provesti, napadajući na dosadašnji poli-|nom veselju. Jedno jedino bismo htjeli da ta proslava
utučen zlosretnim i tugjinskim stoljetnim robova- tički pravac. Sav dojakošnji rad na političkom po-|ne bude puka zabava. Rekli smo gore da su u Žagre-
njem, izgubio je bio spoznaju hrvatskog jedinstva, (lju nekim je besmislena fraza, pak s toga udri|bu majstori u zabavama. Uvjereni smo da će se ova
pa i ako je svoj jezik, kojim je govorio, zvao hr-|proti njoj. To je naša stara mana. Ne možemo, da|riječ biti neugodno dojmila mnogih naših čitaoca. Nu
ij j jedni mi smo ses njom poslužili hotimice i proračunano, da
se priviknemo, da radimo za jednu stvar, nego u- hoti nat
vijek proti nekoj drugoj. Grdna je to pogrješka, | rečemo golu istinu. Gorka je istina; ali je istina te
osvajačkim namjerama, koliko za proširenjem gos-
podarskog upliva, stjecanjem novih tržišta svojim
gospodarskim produktima.
Pokret, koji je prošlog vijeka poput plamena
bio zahvatio cijelu staru izmoždenu Evropu, pre-
porodivši je na nov život, dohvatio je i naš hr-
vatski narod. Taj pokret — koji se je kod nas
spajao s bistoričkim uspomenama i historijom bio
i jednoj zabavi u glavnom gradu Hrvatske, znade vrlo
dobro da su tamo majstori u zabavama, pa da ne pa-
ze mnogo ni na sjaj ni na trošak. Slavlje dakle biti
će bez sumnje veličajno i raskošno. ,Kolo“ to i zaslu-
žaje s mnogih razloga. Zaslužuje, jer se kao prvo i
glavno pjevačko društvo Zagreba, ima smatrati prvim
i glavnim pjevačkim društvom u hrvatstvu. Zaslužuje
radi svoje starosti. Zaslužuje jer njegov početak datira
od prvih vremena narodnoga pokreta. Zaslužuje radi
zasluga, koje je stekao u vršenju svoje zadaće. Zaslu-
žuje radi uloge, koju je vršio u narodnom životu. Za-
služaje radi toga, što je više puta bio čimbenikom du-
ševnoga narodnoga jedinstva. Zaslužuje jer je sudjelo-
vao u svim glavnim momentima narodne borbe i na-
rodnoga razvitka, bilo da se veseli, bilo da tuguje, bi-
lo da bodri. I u Zagrebu i u Dubrovniku mi smo vi-
djeli ,Kolo“ prigodom otkrića spomenika našem najve-
ćem pjesniku; t& ondašnje putovanje »Kola“ po Dal-
papa šloga konki rogje, “RE a
> i d bio =a Br stoje, u svetomu zboru nema
pape, dobio ] pa bh o
je jednoga da- se mogao staviti 0 bok Gotti-u; koji bi predajačio nje-
govim zaslugama i gorljivosti, koje su pravi ,ignis ar-
dena“.
Stožernik Gotti, ligar, reda bosoa Karmelita-
ki megju stožernicima, dapače dan danas imade jako
2ODLIII AR.
Budući Papa.
U sljoroma Lista, a i 61 g 1900) HK,
Željezni E 9 u
rojatniji oialjednik će Lava XIII: Re E
bio je sa popu, kao kandidat | Vatikana pretiče svečane vijesti stabeno Pot bg oimatakim biskupom o psaljeća, U ovom
Mogao bi se desiti slučaj, da nijedan mogiu sto-|f soebva označen 18 ugoe da ulunains“ snaći" čo-
a