Br. 3%. 0 DUBROVNIKU 18. Septembra 1902. Godina XII.
Crvena Hrvatska
Cijena je lista unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, sa Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske* u Dubrovniku,
Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu s poštom: na godinu 10 kruv4, na | Izlazi svake subote. gdje su utužljivi. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku,
po godine 5 kruna. Za snosemstvo: 10 kruna i poštarski troškovi. Ko ne obima a za oglase 20 para. Oglasi koji se više puta tiskaju po pogodbi i us ras-
vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto | Pojedini broj 20 para mjeran popust. Dopisi šalju se Uredništva. Rukopisi se ne vraćaju, & ne-
polugodište.
frankirana pisma ne primaju 80. __
dviju struja. Mlagji vladaju, zato što je stranka
pala, te su se stariji pokazali nesposobnima da ju
drže u životu. Mlagjima ne bi smjeli izbjeći zna-
kovi, da istu nesposobnost već i oni pokazuju. Što
je umjetno u politici to pasti mora.
Autonomija, kultura narodnost. nati iskrenost uvjerenja i neka odvažnost u obra-
ul. ni svojih načela. Njegova naobrazba predstavlja
I talijanska i srpska narodnost u Dalmaciji masgo prema ne, po jo od jedan o glavnih gti.
izumi su najnovijega datuma. Više ili manje izrav- i s kojega sagova riječ e uvijek uvažena;
no djelo su austrijske politike. Da je u autono- k vrijedi zabilježiti da go-3 danas g Trstu megja
maškoj stranci odmah u njezinu početku bilo ži- najskrajnijim agitatorima ,iredentističkoga so“
valja, koji bi bili htjeli staviti se na onaj temelj, kratskoga krila. Megju dvjema strujama u tajno
na koji danas stranka stoji, to vjerujemo. I god. trocnje m0 moglo biti žešće, ever JR e
1948. Dalmacija je brojila Marcolina. Ali elementi, | kamo vjernija sliku od ,Avvenire-a“ i ,Costi-
koji su odlučivali u stranci, bili su ili pošteni kon- tuzionale a“ pružaju dva humoristička lista, koja
servativni slavenski elementi, kao što n. pr. grof e s izlazila ,La Discipline a Splita Lu
Franjo Borelli i predsjednik sabora Petrović, ili Mosca“ u Zadru. Trigari bijaše osjetio potrebu,
elementi burokratički u najgorem smislu ove ri- da se približi samoj narodnoj stranci, pa uvukao
ječi, kao što Lapenna. Marcolini ili iredentisti sa- u gradsko zastupstvo Zadra i neke elemente, ako
PE rr mi | dnjačke, barem narodnoj stranci sklone.
činjavali su manjinu 1 nisu vršili općega upliva u RE EN i . i :
stranci, nego je njihov upliv bio pretežno mjesne Dotle je bilo došlo da je kao načelnik držao svo)
o A A uečine dobio gotija po-Lorenei Dvor i oR Šivištikam Jeka, & 3.005
četka ustavnih borba, nemarcolinski življi preoti- a a sem ošo se je onih, koji su ga poz-
moli 10 ma re pa Ta - M ii A opusti proti njemu stajao je Per
svjedoči program ,Dalmate“, koji je više put na-|.. . iu cije. a
ik dai tl a Da in opna via Bi m Moa IO
pada slavenskoj narodnosti. Nu onaj program nije|. > € u lich ;
Ci sake bića be e ari ra e plot ro i ann
Na koncu klub je glasovao. Ljudi su glasov .
tom — risum osi amici e kojoj i uguši svoje protivnike. Stari su bili bojazljivi, a
da pripadaju, da li talijanskoj ili slavenskoj. To EE malobrojni i slabi. U mlagje. su se brojili
izgleda ili komično ili odurno; ali je tako. Većina|95? ito neki profesori, kao Simonelli, sada pokoj-
je odlučila za slavensku narodnost. Bila je većina Ma 20 A o on kaže da A postati
od malo glasova. Proti većini, a sa manjinom, nai- ršćanskim namjesnikom i Benevema Prvi je pa-
ne za talijansku narodnost glasovao ai rod-|Š8 napisao i članak, radi kojega je Boniciolli bio
nik lista Enrico Matcovich, iredentista do Gari- | 08U&)6n. ilo bi se reklo u nekim časovima, da će
baldinstva. I tako je nesretnik potpisao program M sa pripasti re konservativnijim
mekano iii an
ok je htio ude an. em ) a
se je osvetio i o u list re u talijsnskom gu i svako zemljište. Propali su pod teretom sa-
smislu; ali je zato i po prstima dobio. Svakako, žaljenja. To je dovelo na površinu mlagje elemen-
uz sve oklijevanje, dok je stranka brojila većinu ta s ze danas je zavladala u stranci, toli u Za-
u saboru, elementi konservativni ili burokratički, mi ola E sie talijanske narodnosti.
zapovijedali su. Megju njima i drugim elementi- onservativizma vigjaju se i megju
- gh i u. od ovih, kao : p. jeti: mlagjima, kad ovi kažu da ističu talijansku na-
ti priznavali Slavenima, došlo je često do oštrih pr . Sus kakn bi se stavili pod okrilje
trvenja. Jedan od najfanatičnijih zastupnika tali- $ A e samo m je SRNA
janstva bio je Piperata, koji je onda igrao veliku va raadkpšno ciji PUEE : je plod te 0-
ulogu u stranci, dočim danas živi u Splitu prilič- a E e g M e _ živalja .
_ s gum ie EE: kao umirovljeni 88-| Miareolina e EE AŠ plod taktike.
etnik prizivnoga su . , .
Kad je straoka došla do manjine, Lapennina Ni u jednom ni u drugom slučaju nema smi-
zvijezda počela je tamniti, a radikalci preotimati sla, Radi se nekako, kao o pokušaju, nebi li se
mah. Malo po malo Bajamonti je bacio sa lica sla- galvanizirala stranka, koja daje danas znakova u-
vetiii jee rei propovijedati o talijanskoj - ra a is ENA 00 ue
rodnosti u Dalmaciji. sjećaju sad teret optužba
Što ipak taj clemenat nije odmah u stranci|koje se dišu proti starijim, da su bili ,sbirri“,
zavladao, ima se najviše zehvaliti Trigari-u. Ma ,Sgherri“, ,poliziotti“, ,burocrati“ pa bi se htje-
što so o njemu mislilo, on je čuvjek solidan, koji (li obući nekom odorom liberalizma, Nu opeta 0
zazire od pustolovina. ,L' avvenire“, što no ga u sjećaju na isti način da je podloga stranke sa
Splitu bijaše zasnovao Bajamonti, bio je najviše talijanskim programom klimava, kao što je bila o-
mperea pri pravca Lapmie | Trigno po | se prodramom Lage i Domini, a
, Prvi urednik ,L' avvenire-a“ bio je v i ništa o Lapenni, koji je
spomenuti Matcovich, a drugi Arturo Colauti —(|zZa sebe imao talenat, okretnost i nasilje; nu nije
dva pripadnika radikalnije struje. Kasnije zasno-|uživao nikakova ugleda. Ali kao ljudi mail viših 00, eba siše beteth sa njih ionski E
van je u Zadru proti ,Dalmati“ drugi list ,U moralnih sposobnosti, kao ljudi imena, uživali su|istočnog počanstva pomogao stvoriti Srbe, jer su oni
Costituzionale“. I to je bio organ radikalnije ire- ugleda i privlačive moći, Petrović, Giovannizio, | najbol'e orugje proti narodnim težnjama. U Dalmaciji
dentističke struje. ,Dalmata“ je vodio oportuni- Duplančić, Guliani, Frari, Filippi, Begoa i neki es" ZNANA, u Nimott) sečia magjaroa-
stičku politiku ulagivsjući se samome Rodiću; ,Ml| drugi. Njihov je osobni ugled podržavao stranku. |&l?,. u Trstu čak ono je, proti s
Costituzionale* je proti Rodića grmio. Njegov u- Mlagji su ljudi i bez te prošlosti. Sve što oni i- Težinu izazivanja | vri pebobrana“ Ž
rednik, Antonio Boniciolli, bio je osugjen na više| madu, to je neku modernu frazeriju u svojem go-|mjeli su i oni sagrobački sar air koji dia
mjeseci zatvora. U Zadru nije mogao naći odvjet-
nika da ga brani, te je došao iz Splita Krušević,
skrajnji iredentista, šurjak Bajamontov. To je bio
jedini slučaj, što je zadarska porota izrekla osu-
du u štamparskim parnicama; ali treba dobro pri-
mjetiti da porotnici nisu bili Hrvati, nego auto-
nomaši Trigarijeve škole, a predsjedovao im je
neki Bogdanović, Trigarijeva kreatura.
Boniciolli, bio je prosti slagar, ali vrlo ta-
leatiran i dosta načiten. Uz to mora mu se pris-
Poe PIVA
Zagreb.
U zsgrebu je mirno. Tako javlja zadoji brzojav.
U Zagrebu je m'rno, jer mir čuva nekoliko hiljada ba-
juneta. U Zagrebu je mirno, jer nad glavama njegovih
gragjana lebdi smrtoa kazan Za svaki i najmanji pre-
stupsk. U Zagrebu je mirno, jer u ovaj čas tamo sila
vlada Nikad se zgodvije nego sada nijesu mogle primi-
jenuti one Grillpwrzerove riječi, koje stavlja u usta
maršalu Radetzty-u, a odnose se na vojništvo : ,U tvo-
mu je taboru Austrija“. Ali što će biti, kad i u one
besvijesne mase ugje spozaaja narodnih pravs, što će
biti, kad na usklik: ne dirajte u njih, odiekne sa svih
strana odgovor: dajte nam paša prava ? Dogogiaji zad-
njih dana, nepristrsno proučeni, znače memento susta-
vu, koji se služi zlokobnim divide ef impera, najsveča-
nija su osuda takove nesretne politike.
Koji je uzrok, da su dobri, veseli i miroljubivi
zagrepčani od jednom planuli poput žive vatre, da je
trebalo, da ih se umiri, poslati nekoliko hiljada vojni-
ka, proglasiti prijeki ud. dovesti krvnika? Evropejska
štampa, kojoj su zagrebački dogogjaji zgodno došli u
sadašnjoj mrtvoj sezoni, da svoje izvedljive čitaoce nma-
pita senzacijonim i neistinitim vijestima, proti čemu
su pajodriješitije ustale i zvanične novine hrvatske vla-
de, i ta štampa pripisuje demonetracije i pobunu izsa-
zivnom pizanju ,Srbobrsna“, lista koji je izlezio u sr-
cu Hrvatske da u prvom redu bruči i ruži hrvatski
narod & istom u drugom redu da brsni interese tako
zvanog srpstva. lista koji je osnovala s bijanska vlada,
i koji je u zsdvje vrijeme otvoreno pisao, da _će ,Sr-
bi“ uništ ti Hrvatsku i istrijebiti hrvatski narod. Nu to
nije bio jedini uzrok, to je samo kaplja, koja je pre-
punila čašu narodnog ogorčenja i dok se jedan dio pje-
mačke štampe a s njom iz uzajamnosti i češki ,Nar.
Listy* ležno zgrsža i osugjuje dogogjaje zadnjih dana,
jedan svjetski list, londonski ,T:mes“ piše, da se je
morslo do onoga doći, jer su Hrvati bili nečuveoo vri-
iegjani i izarivani, te su ovi samo branili narodno ime
i čast Petnaest je gio zagrebačko gragjanstvo pod-
nosilo, da ga neljudi oko ,Srbobrana“ nekažnjivo grde
i psuju, da mu pljuju na narodne svetinje, Petasest
je god'na vlada to dopuštala, dapače i otvoreno pom&$-
gala te zlotvore, koji su osokoljeni sve žešće i fan&-
tičnije navaljivali na hrvatstvo, dok nijesu do toga do-
šli, da su mu navijestili borba sa život i smrt. Je
onda čudo da je napokon dozlogrgjelo ? Cijelo je gra-
gjanstvo zagrebačko ustalo da prosvjeduje proti uvr6-
dama i ne pojedinci ni pojedini razredi, već svak i star
i mlad, bogat i s'romsh, gospoda i gospogje ht;
da b;jesomučnjake, koji se nazivlju srpskim imenom,
duče da se ne smije u njihovoj kući bez kasne grditi
cijeli jedan narod. Ali valja i to istaknuti, da su de-
moostracije, koje su se kasnije barbarskim postupanjem
pol cije pretvorile u pravu pobuna, bile ne samo nape-
rene proti tako zvanim Srbima nego takogjer ujedno i
of sustivu, jer su sustavu “Srbi najbolji sloge sva-
ud, gdje ee samo radi proti Hrvatima. Ban Khuen
Hedervsry dobro je razumio savjet pokojnog Tiese i
njim se je poalužio došavši u Hrvatsku, da je pacifici-
ra. Potojni je magjarski državnik rekao: Hrvata se
pika ADeN bira sam grad Zadar, može| No mikum on door je Maje ća
ma va, nu nikako nešto trajna. Da je|*%9 : a S
Mo moguć a s srala oš odrirladovm Do. u: sele sadi ološa Modi mvdskne o
moću, burokratički i konservativni elementi i da-(p.rods, Hoće li oni doći do ove sposneje