Br. 41. > | | U DUBROVNIKU 11. Oktobra 1902. : Godina XII.
Crvena Hrvatska
Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Orvene Hrvatske“ u Dubrovnika,
| gdje su utašljivi. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retko;
a za oglase 20 para. Oglasi koji se više puta tiskaja po pogodbi i us zas-
mjeran popust. Dopisi šalju se Uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju, a ne-
| frankirana pisma ne primaju se.
v
Cijena je listu unaprijeda: za Dubrownik sa donašanjem u kuću, sa
Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu s poštom: na godinu 10 krun4, na
po godine & kruna. Za inozemstvo: 10 kruni i poštarski troškovi. Ko ne
vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto
polugodište.
osiguranu budaćnost. Treba dakle da upr. Srbi u ško- |čuje štogod, što bi mu srpštinu moglo da potkrijepi, biti
je. Bez toga će nam biti sva politička borba uzaludna“. se n. pr. onda, kada (se je nazad 2 god. čitala u školi|žu, kakvi su moralni posljeci, onih sastaoska.
Tako piše ,Dubrovnik“ prikazujući jednu od najzname-|neka pogrdna pjesma proti Starčeviću. Inače se radi- noćaom
nitijih tačaka organizacije srpske stranke. Tim se na-(lo književnim i političkim djelima, ovo [bješe nešto si-|zavagjaju druge u zloglasao kuće. Pri
čelima ne može da prigovori, dok ih se nastoji prove-|stematičnije. Davahu se na proučavanje listovi i poli- nameće pitanje: odakle djeci za
sti u granicama dopuštenim od zakona. Ali za ,Srbe* |tičke brošire — ko ih je davao, o tom ćemo kasnije. |
to granice kao da ne postoje: oni provagjaju ta načela Kada se već djeca posrbila, kada su dovoljno ,srp- | nogljučenika pozivali sobom, rekoše mu: »Mi imamo
mimo svih zakona, ne birajući srestava, u duhu cijele|ska“, tada ih je tek pripraviti na veliku misiju, uvješ- ;
svoje nepoštene politike, pružajući i time dokaz, da se|bati ih za rad oko propagande. Takove su se pripre-
oni ne mogu zakonito uzdržati. me spravljale početkom ove školske godine, kad je sr-
Potajaom propagandom stvaraju srpstvo megju (badija petog razr. odlučila skupiti se zajedno po klu-
našom djecom, u mašim zavodima, a dubrovačku gi-|pama, da jači mogu lakše pomagati slabijega (i ovo se mjerom činjenica, da su četiri srpske perjanice u da-
mnasiju odabraše glavnom tačkom takovih političkih j školsku
operacijs,
Propaganda započe nazad tridesetak godina, pod
iriumviratom profesura Budmani, Zore i Castrapelli, a
plodom joj bješe ona fanatična ,srpska“ dubrovačka
omladina, koja ugnijezdi srpstvo u Dubrovniku. Pitom-
ci spomenutih profesura nastaviše njihov rad, ali 8 mno-
go manjim uspjehom, jer su dolazila u gimnaziju djeca
već osviještenih roditelja, koja su kod kuće već popri-
mila nekakav narodnosni odgoj. Moegjutim nije srpska
agitacija sasvim prestala, ako je za čas i jenjala, | g&nda, da primami učenike: pridruživanje i općenje, ra-
time postići izolaciju Hrvata.
Zanimiva je izjava posrbljenika nekog nekomu Hr-
vatu: ,Dok vi Hrvati spavate i ništa ne radite, Srbi
se megju sobom goje i okupljaju se oko revnog rada ....
uče se, da uzmognu u ,Srđu“ pisati . ... Da je tsj
rad zoamenit, razabire se iz toga, što je isti učenik ne-
kim učenicima šestog r. kazao: ,Kad biste vi radili ka-
ko mi, bilo bi vas duplo“.
E
i
:
E
zvali materinski jezik, grabili im nacionsle iz roka i
tjerali ih kući psujući: |,Sramite ge! Što se , bojite;
stavite srpski, kako su i drugi stavili!“ . ..:. Eto,
ovakovim se srestvima širilo srpstvo. I
Ali se vars, ko misli, da sami učenici vode tu a-
gitaciju. Ne, začetnici i upravljači propagande se imaju
drugdje tražiti, oni su izvan gimnazije; a i u samoj gim-
naziji biti će podupiratelja, koji nijesu učenici. Ako je
tako, — a dokazat ćemo ovim što slijedi, da je oprav-
dano to mišljenje, — onda se pojačava djelovanje pro-
pagande jačim faktorima :i uovim srestvima, i propa-
ganda tim dobiva svoj pravi oblik i pravu zamašnost.
Više je puta bio g. Fabris, urednik , Dubrovnika“,
vigjen u sumljivoj blizini učeniku, koji su bodili ili se
vraćali sa sastanka i mnogo prije se je pronio glas, da
i od srpske
Zore
bezobzirnije, dok nije g. 1895 izazvala reakciju od hr-
vatske strane, te je naš list iznio na vidjelo cijelu stvar.|Ske izobrazbe i propagande. Ali to nijesu ni iz daleka
Po istragama u gimnaziji, na političkoj oblasti i na|&v& srestva, kako ćemo vidjeti. Od udraživanja u ma-
sudu bješe premještaja u upravi i učiteljstvu gimnazi-|lom broju, prošlo se na udruživanje u većem broju; po-
je, izgona i konferencijskih kasana učenicima. Svak je|čeli se držati sastanci, Tim je propagandinom djelova-
onda mislio, da je propaganda za uvijek prestala, ali|nju otvoreno šire polje; sad se može pod izlikom uži-
ne: mnogo opreznije, mnogo lakavije se je nastavilo|n& i zabava, bes velikog truda, nekakvom sugestivnom
oguvno djelo, dok se sada nije tako razmahala propa-|silom prisvojiti djecu. Posao je sada mnogo lakši, jer
ganda, da nam je, prevrštijuć svaku mjeru, otvorila oči|%e nije treba mučiti oko pojedinaca i nagovarati ih; a-
i prisilila na ponovno pisanje naše djece radi. ko jedan drži govor pada sjeme u isto doba na mnoga
Odasvud se-dišu tužbe: tuže &e iz gragjenstva | Puduća njivišta više ili manje plemenita srpstva, prama
nemira radi, tuže se roditelji zavedene djece, tuže me|Pojedinčevoj svijesti i duševnosti.
djeca progonjena i napastovana sa svih strana. Kada Sastanaka je bilo sijaset, osobito u zadnje doba.|vaju političke brošure na čitanje preko propagaadinih
su za sve te glasove gluhi oni, koji su pozvani, da nad Držali su se prije na Konalu u Vukote a poslije u kr- agenata, Ben. i već spomenutog S. Kobasice, koji je
tim paze, dati ćemo mi sad izrašaja tim tužbama, iz-|čmi nekog Njirića, gdje imaju odijeljenu sobu, u kojoj| nekomu učenika dao naredbu da posrbi malog J.
noseći pred javnost ono što o propagandi pouzdano se zatvaraju za vrijeme sjednice. Tamo dolaze redovi- (ko ovog individua su uopće Fabris i Zore bili u doti-
znamo, Kada bi ,Srbi“ učvršćivali u srpstvu vlaštu to Srijede i Subote. Vodili su još djecu i u Sv. Jakob,|caju s učenicima. Posrbljea propagaodom 1895. posrbio
djecu, a kada bi u tu svrhu ma kakovih se sresta- gdje su im plaćali ušine i čitali, listova, katekizajući je brate, koji u nautičkoj školi širi srpska misao, Us-
va laćali, mi ih ne bismo nikad tužili pred javnim dakako o arpatvu. Zna se još za sastanke ustanu ne- državaju ga Srbi sa svoje svrhe; kako što je kao u-
mnijenjem.*) Ali kad oni u naša djecu diraju, kad nam kog učenika na Konalu i dogovore u ,Radničkome,Dru- ćenik u gimnaziji bio špijun proti Hrvatima, kao što
naše sinove odnarogjuju, kad nama naš podmladak tru-
vanje srpskih pjesama.
ju, onda boćemo i moramo dovikauti im: dalje se ne
ide; ovo treba da prestane! Od prijašnjih sastanska je znamenita skupština na :
majprije ispitati: ko posrbljiva i kako se to radi. Pri sa širenje srpske misli, kako ćemo kasnije upoznati. | vačkoj gimnaziji us Budmana ijCastrapella, pa sna iz
tom vrijedi kad prvo pravilo, da na djecu djeluju ne-| Otkad je ove godine počela škola, znamo da je bilo|iskustva, u koje se žice dira s najboljim uspjehom.
posredno opet djeca: saučenici is istog razreda ili u-|desetak sastanaka; to je lijep broj u manje od 2 mje- S toga je zajedno s Fabrisom utemeljio .,list
seca dans. Na sastanku na prvi dan škole, bilo je poli knjiševnost“, koji izlazi od početka ove godine. U
čenici is viših razreda, sve istog zavoda, a ima sluče-
jeva, gdje uspješno djeluje i učenik drugog zavoda. I- -|me ,Cpbhy“ štampava radoje učenika. Glavni sai
made glavnih agenata megju učenicima, a oni, koji su
od njih već predobiveni, pomaša ih u poslu.
Prvi korak posrbljivanju je upoznanje, sblišenje i
općenje propagatura sa svojim žrtvama. Sasvim prirodno
da onda slijedi raspravljaaje o narodnosti na šetnjama.
:
:
3
:
:
|
mo, koje su ono ,otmene osobe I
u prvi dan škole na Konalu i možemo promisliti, kakvi
su bili govori,;koji su se držali. Od Fabrisa djeca dobi-
S
7
1
Slijede govori o slavenstva, napadajima na Herate, i- |\e, stavio spavati u sagrestiju. Na 27 septembra li se po ovome zaključiti, da je ,Srgj* ute-
smijehavanje dršavnog prava, razglabanje o Porfiroge- |1* vidjen oveći skup djece na povratku sa sastan-|meljen sa za učenike, što se u ostalom
nitu, granicama aeretvaaskim i drugim lakrdijama, ko-|k%. & vodio ga je usivoraitarac Kobasica, Tako su i- | mote 1 sjegetnj |otilata tačižaji. »Aop-
je su život naših Srbe i.jedina hrana njihovih listova, |*t9. bili vidjeni eutradan na povratku sa svoje sjednice sko književno jedinstvo“ i dr. je puka islika javnost?
koji nam domovinu. truju. | glavni agenti učeničke propegande, a malo pred njima|I ovaj list je jedna tačka, učenici dolaze u dodir
bizautinskom perfiiijom, moraju duboko dojmiti nepri-
pravljene djece.
Kad bi napokon privukli k sebi koje dijete, onda
je bilo glavno utvrditi u njemu srpstvo %.
ve mama
*) Donuncijanatrom se nikada ne bavismo; to je posao drugih
ljudi, a zok bi, da tješe i jedno od glaraih orulja propagnadi,
o >