U DUBROVNIKU 25. Oktobra 1902.
Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, sa
Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu s poštom: na godinu 10 krund, na
po godine 5 krupA. Za inosemstvo: 10 kruna i poštarski troškovi. Ko ne
vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto
polugodište.
pretvorismo u veliki upitnik, kome nema ni m-lena
odgovora.
Pokušat ćemo sreću, a ti o veliki ,Dubrovniče“,
oprosti nama sitnijema. Ti tako velik, da ti se ni mo-
zak ne vidi, jer izgubljen u msgli i oblacima, oprosti
nama te siti ne možemo, da vidimo ino, do tvojih
opanaska.
Kada se činjenice poriču, kojima se naumice gle-
da zametnuti važnost, uzimlje se jedno po jedno i od-
govara ovako:
Tim, skladno i polako lažeš, što kažeš, da je
jedan tvoj ,članak o zvaničnoj školskoj politici u na-
šoj pokrajini netačno uveden i krivo protumačen u re-
čenom članku ,Crvene Hrvatske“. Mi ne uvedosmo
netačno tvoj članak, jer ono što pišeš nije stvar za nas,
Mi se onome smijemo. Oao je za onu inteligenciju, ko-
ja te hvali Fino, skladno i popolako iskrivljuješ, kada
kažeš da ga krivo protumačismo, jer se stvar ima ovako ;
Mi prenijeamo šačno od riječi do riječi iz tvoga
članka ,o zvaničaoj školskoj politici u našoj pokrajini“,
iz tvoga članka-reclame ,Srpske Zore“ ovo: ,Škole su
sve. Ko ima škole u rukama, taj ima osiguranu buduć-
nost. Treba dakle da upru Srbi u škole. Bez toga će
pam biti sva politička borba uzaludca.“ Nadodasmo,
da se tim načelima ne može da prigovori, ,dok ih se
nastoji provesti u granicama dopuštenim od zakona“,
Za tim dokazasmo činjenicama, da zskonitih granica
za vas ne postoji. Je li ovo netačno navedenje i krivo
protumačenje, a pokle fakta iznesosmo, jeli se ,pre-
časni pisac ,C. H.“ “ služio ovim vašim ,zakonitim i
pravičnim člankom“ kao pokličom na propagandu u
srednjim školama ?
Naši zakijučci, stvoreni na ,reko-rekla“, i na laž-
ne tvrdnje? Lažne tvrdoje iskazi učenika, oko kojih se
motali ,Srbi* ? , Reko-rekla“ ispovijesti učenika ,Srb4“
drugim učenicima ?
A kako se zovu zaključci, kako se zove tvrdnja,
da se ,danas već zna, da se je ova hajka spremala
već nekuliko vremena, a uloge bile podijeljene“ ?
Srpsko novinstvo 1 istina.
L
Tolika se bajka digla na Hrvate radi zadnjih
dogogisja, kojima je bio Zagreb pozorištem, da će se i
koji Hrvat zapitati: jeli moguće, da smo tako varvari
i tako zaostali? Hajka ne samo, da bješe nepravedna,
već bješe i lažna i nepoštena, jer svi srpski listovi, ku-
ji ovjesiše na veliko zvono zagrebačke dogogjaje, iskri-
više i samo dijelomično izložiše poznije dogogjaje. Sva-
ki je srpski list donio glasove strane štampe, ali nije-
dan nije pričao da su njih, Srbe od napadaja istih li-
stova branili — Hrvati; Svaki je donio poruke Rusa,
ali nijedan nije istakao kako su Rusi bili zlo inf>rmo-
vani, jer u istoj poruci govore o kidisanju na život ,Sr-
ba“ zagrebačkih, o pljački njihova imanja. Dok iz sud-
benih istraga proizlazi, da sve što je bilo izneseno vri-
jedijaše kskovih četrdesetak kruna, i to, da ne razniješe,
izgredn'ci“ već djevojčure i po koja skitalica. Svaki je
opširno donio i makićeno dogogjsje, ali nijedan nije do-
gio proglas srpskih“ trgovaca u Zegrebu, u kojemu
mole ,slavni hrvatski narod“ za oprost na nanešene u-
vrijede; deniješe što su mogli i nemogli, sli nijesa do-
nijeli istorijat Novosadskog zbora, nijesu donijeli srbi-
nove riječi, protest zločinu naperenu na slavenstio; ni
jesu donijeli poruku ,Srba“ zaključenu na skupštini
magjaronske stranke, gdje no se veli da bjehu napad-
nuti, jer su ,stupovi sistema“.
Sve što je god bilo moguće doniješe, ali ne do-
niješe ni iz daleka izvještaje rodoljubna rada ,Srba u
Hrvatskoj“.
Kaku se ima nazvati ovakovo postupanje novins,
koj ma svaki redak raspreda 0 -Slavenstvu, koje se bane
kao bravitelji Slavenstva od odmetnika Hrvata ?
Pravedoa novina, koja shvaća svoju dužnost i ko-
joj nije do toga da vara svoje čitatelje ne piše ovako.
Poštena novina moži: na neprijatelja navaliti, ali će i (naj-
manje što može) pošaliti na pogriješke i mahaite osno-
ve svojh tucarodnika, tim više kada je to mahnitanje
na uštrb iste njihove narodaosti Dr. Stanoj Stanojević,
to jasno tvrdi i dokazuje, on se obara na Novosadski
zbor, obara se na atentat proti slavenstvu i otkriva
zlouvotrebu ovoga zbora. Ljudi o kojima učeni i pa-
trijotićvi dotur govori, ,nijesu pi Srbi, ni patrij te, oni
su izigrani delije i — ,stupovi sistema““, ,Srbi“ na
sva usta hvale i nazivlju ovaj zbor velikom srpskom
manifestacijom. Mi im čestitamo a ponajpače našem
grackom kolegi, kojemu obećajemo, da ćemo se povra-
titi opširno i iscrpno na predmet, da se svak uvjeri
jali na ovci rogova?
x
,U Zagrebu postoji list ,Pobratim“ u kome sve
sami gimnazijalci sacagjuju“. Taj list kažete ,preporu-
čuje pokrajinsko školsko vijeće“. Jest, dragovići, to je
javan list, gdje je školskom vijeću na pregled što i ka-
ko misle gjaci, koliko napreduju i po tome se može
šk. vijeće ravnati i uvidjeti nedostatke srednjoškolske
naobrazbe, pa po tome priudesiti ravnotežu u predme-
tima. Kako se vi liberalni salmisti možete tome čudi-
ti, dok govorite o slobodi mišljenja; kako možete tako
uspješni način odgajanja izmegju redaka nastojati da
osujetite ?
Tužite se kako se s naše strane pritiska gjačtvu,
a vi ne nastojite ino, već da možete ugnjetiti gjačtva
svaku slobodu. Možda je sloboda monopol, pa mu treba
ubilježene marke, koju ćete vi ljudi oko ,Dubrovnika“
utisnuti. A da se vi ne opirete napretku, jer klasično
(uprav ovako. Op. sl.) naobraženi, pa se sjećate one
Beati monoculi in tera coecorum ?
*
Sada dolazi na red rasno razglabanje našega
članka. (Gospogja Logika kuca na vrata, a gospar An-
tun: Puštite me s mirom odgovaram Crvenoj) Štv za-
direte u prošlost, kad je baš ona osinjak, iz kojega
morate izaći batoglavim nosom; što spominjete prvfe-
sure Budmani, Zoru i Castrapella, da možete pametno
upitati ko je ove posrbio; da možete doći do spametna
zaključka, da je prije njihove propagande morala op-
stojati ranija srpska propaganda ?
Gospogjo Logiko, ti imaš već bit na dno skala!
Istina je živa. da je prije ove bila druga props-
ganda, koja je od Stevana Ljubiše, od najgorljivijega
pristaše sjedinjenja, preko noći stvorila protestanta w
ime srpske narodnosti u Dalmaciji, prije toga dana w
nas nikad ne čuvene. Nije istina pak, da su ova tri
prizoata naučenjaka sva tri rodom Dubrovčani“. Po-+
kojni je Castrapelli bio Korčulanin, (kao još neko) pra-
vi sgoljni čakavac, jedino što vi svojim tvrdnjama i
povjesnim citovanjem Porfirogenita priznavate, da je
Hrvatsko. Što se tiče njihova ,erpatva“, kažu, a vi
sljudi pravo-kulturni i nepokvarena ukusa, b:će|ćete znati jeli istina, da je Castrapelli bio nekada gor-
se za cijelo upitali kakova posla ima policija sa ško-|ljivi Hrvat. Jeli istina? Kažu, da je Budmani prije ne-
lom“, Dopuštamo, ali vas pitamo, ako je naš članak bio |&0 je postao ,Srbin“ bio semljak, Jeli istina? Kašu,
sugranast i nije imao podloga ni činjenica, čemu je ta|da je Zore kupusara znanja, da auktoritet u jeziku za-
blažena policija htjela, da se o stvari izvijesti; ako je|govara oblika, koji nemaju nikakove gramatičke podlo-
vaša propaganda bila stvar bezazlena, čemu su se bo-|ge; kažu, da njegovi akcenti vrve pogreškama, kažu da
je vas njegov jezik pun idijotizama i da se u njemu
vidi veliki mar i revno sakupljinje blaga u samome
Zašto me zatvoriše. što sam onoga ispljuskao, ka-.|Dubrovniku bez nužne spreme sa asregjenje ogromna
da ga nijesam ubio, kO što je Petar ubio Ivana. Ovo|sabrana materijala; kaša, da je Zore ,Srbin* bio za-
je logika vašeg usporegjivanja dogogjaja splitskih sa|stopnik hrvatski i da je katkad ,Srbima“ u saboru ne
da njemu nije mikad slušila kao usor ni mjerilo , Crve-
dubrovačkom propagandvm. Možda će ovo zadovoljiti u|lijepih usluga načinio; kažu da je liboralac Zore napi-
Pokraćenje nokats.
, salumista, apostolo d' ingano;
Vile se € odia, se ti palpa abietto ...
Giwsti.
»Dubrovnik“, ta srpska perjanica, prodičen i res-
vikan po novinarstvu vasionog srpstva (,uovinaratvo u
A zašto je bilo sve ovo? sema do dobro i pravilno skovanih stihova i buljuk
Čajte. fraza; kažu da je u tom Objavljenju skrajnji liberalac,
Na temelju člaoka u ,Crvenoj Hrvatskoj“ ispitu.|ali; kažu, da je ti isti Zore' u isto vrijeme pisao pjet-
ju: Jesu li se ,Srbi“ učenici sakupljali na tajnim do-|mice duhovne, po onoj: Ovo Bogu, ovo vragu. ;Da ovi
govorima, jesu li se čitale političke brošure — možda (ljuti mogu biti podnijeli propagandu, kako i Ljubiša,
i zabranjene —; jesu li se poslje maloljetaoj djeci|mi bi smo mogli i povjerovati. Svakako stoji, da su
rukama policijskih dostavljača, u kome pišu robijaši«.|činili ispiti is toga čitanja; jeli im koja odlična osoba | sva trvjica mogli biti prije semljaci, bilo je stofe. Mi
Vidi beogracki ,Dnevni List“) kuša, da se iskopa du-|držala govora i kojim su dahom ti govori bili protka./vam dapače preporoćamo udrite u ove šiće na obraau,
hovitošću, kad mu inako ne ide. Delija kuša, da odgo-|ni; snadu li što o potajniku-lista ,Poma“; kojega vij|kaškte da su bili prije semljaci, pa sako vam Beć no
vori na naš članak: ,Srpska propaganda megiu učenici- | z0veto tuboš jim listom, na što vam eto lijepo odgo-|stvori jednog ,Ortaka“ ma ustuk ,Pobdraćimu“, ovo
ma w Dubrovniku“, ali ne ide, pa ne ide vara vaš dragi, Stevo lijepi. ješc i vam s ramen4 glave.
Na nama je kao ljudi, da podačimo novinara-slav- Oro je predmet istrage, ovo je predmet ,006 gad- »Srbi naselili ove krajeve“ velite, ne zaamo ae
ljenika, kako i što snači japraviti, & kako i što biti|ne afere“, od koje se vi branite, koricama koje povjesti to stoji napisano, dešamo da
duhovit i pipati, da upozna ćemu se je nadati. (Pipasi
hoće reći talijanski pašpare. Op. sl.).
Kako da takovu araba fenice podučimo? Mi, ljudi | %&
neslavni, koji bi, po duši, odmah salomili pero, da nam | vi su bili? Mi vam vjerujemo,
ga istina i pravičnost ce namiče? Nijesmo mi noviqari- | vjerujemo, da s
ispolini, nijesmo u nikakvom svijetu uvaženi i uvegani, | Kimnosij
pijesro — e koliko stvari nijemo — e pa kako, da|n6. Ovi listići pak, dragovići, bijahu bude.
takoga diva, osovljena na nogama od gibljiva bambusa bijahu prosti kajiševni pokusi, Dok je vaša ,Poma“ ku) vi ste u prošlom broju
obećali, da ćete deaun-
skrš'mo, smetnemo, zbacimo ? politička, što se jasno vidi po već objelodanjenom aw-|cijavati, a sada ste promijenili taktiku, da nije to se-
Tuliko je vremena, da ,Dubrovaik“, proroka is lenličnom izvatku (dvcet ispravak njegovog urednika u|sluga Crvene“? A? to vam se čini? 2.
Delfi pitamo, e kada pišemo pričinja nam se kao da se|istom, ovom broja lista). Ovo su aporedaosti, gdje 86 o tugjoj koš radi
Biogradu i Cetinju, sli u Dubrovniku ne, dragani moji,|sao kupusaru znanja, smiješnu imitaciju Danta, u kojoj
GENEVA a
NSI NSS RES SNISE