Br. 50

 

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, sa |
Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu s poštom: na godinu 10 kruna, na | Izlazi svake subote.
do godine 5 kruva. Za inosemstvo: 10 kruna i poštarski troškovi. Ko ne
vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto

polugodište.

Rikard Beleredi.

Kako novine javljaju, nestala je sa pozorišta svi-

 

god. 1823., i odabra javnu službu, u kojoj je brzo do-
prv do vrhunca, on jur g. 1861. priuzme upravu Sleške,
g. 1863. postane podpresjednik u Českoj, a g. 1864.
bi imenovan tajnim savjetnikom i namjesnikom Českoj.
istodobno bijaše zastupnikom m Reihsratu, gdje su
slavjani dotle gnječeni podigli glavu i glasno tražili
svoja prava. U to doba bijaše se pojavio proti Austriji
veoma pogibeljni protivnik, grozni Bismarck, koji uz
lukavost lisice pridruživao je smjelost 1 odvažnost sje-
vernoga megjeda. Oa bijaše nakastio sjediniti sve Nijemce,
i stvoriti vebku Njemačku, a toj je namisli glavni pre-
pon bila Austrija, koja je do te godine bila najugled-
nija država u njemačkom savezu, a i po sebi odviše
jaka da bi Pruska imala izgleda proširit se prama nje-
govoj želji. Ali prilike su mu pritekle u pomoć, na-
dasve rat g. 1859, koji je nasu carevinu prilično osla-
bio, i živo nezadovoljstvo, koje se podiglo u svemu car-
stvu s premoći nijemaca. Njemački savezni sabor bi-
jaše se zagrozio eksegucijom, ako Danska ne opozove
ustav, kojum oehlesw,g 1 Holstein postavu podregjene
a ne nevuvlsne vojvodine; a jer se to ne dogodi, bi-
smarck učlu! da savezni sabor eksekućiju izvrši, 1 do
toga se dogje siječnja 186, Hrabro 1 junački su se dr-
žali Danci, ali je bila pretežita sla 1 podlegli su i po
moru i po suhu, te se g. 1864. sklopi mir u boću, 1
Austrija 1 Pruska ostadoše gospodari zatraženih vojvo-
dina. Prva stopa bijaše učinjena, Bismarck je Austriju
krenuo iz reserve. Jabuka bijaše tu, oko koje bi se dva
saveznika počupali. brzo se obje velevlasli razigju i
g. 1864. malo mjeseci iza mira, povukoše vojske i osta-
viv same komisare. Ova se dvojica gledala ko dva zlo-
ćudna mačka; pregovaralo se je, a sve o jednom se
razbi, kad g. 1860. Pruska zauzme Kielsku luku, i od-
bije upravu vojvode Fridrika. Druga stopa bila gotova.
Osim izvanjskih zaplećaja, bilo je u Austriji vladi ti-
Buća briga. Državni ustav ne bijaše pravedan, Carevin«
sko vijeće sakatv, zlv tiaaucijalao stanje; magjari |sla-
veni odbacivali sve to odrešitije centralističku 1 germa-
nizatornu poltuku,Schmerliug-ovu. Zaslupnička kuća no
dozvoli tražene svote u vojničke svrhe, te ministarstvo
odstupi ovim grofa Mensdorfa. Cesar.pozove namjesnika

LODELILAK,

KUKAVICA.

Ah! kako je uapućena
5 idolima Em —

+. Njegoi.
1,

Bio je veoma cijenjen u društvu. Kad bi ploka-
tom šetao, neprestano mu je ruka na šesiru bila, Svak
ga je bes razluze stranke pušdravljao. Ma dakle je to
bila pametna glavica, sam sebi će kugod reći. kico, to
bio da bio; njemu su dobro 1šli posli. Ko zna, onome
i mačka nosi jaja. Ono u čemu drugi ne bi bio sretao,
on je bio. Da mu je ustrebalo, da mu 1 pas kukuri-
jeće, sanago bi mu bio kukurijekao, Sve mu za rukom
ilo, Svo postu za njun pje alo. Pravi vilonjač, Preku

U DUBROVNIKU 18. Decembra 1902.

Pojedini broj 20 para.

u

 

 

Čeeke, grofa Belcredi da sastavi novo ministarstvo, i stvu.
on primi ponudu. Prva mu briga bijaše poravnati go- (državu, ali nijesu bili
tovi razdor sa Pruskom, i u tu svrhu bude oposlan/ae pristajali uz
grof Bloma u Gastein, i nakon oduljeg pregovaranja, | godine
jeta zaamenita ličnost, grof. Rikard Belcredi. Stara je|utanače om i Bismarck, da Holstein pripane Austriji, (kom \
to korenika iz Moravske i Sleške. Rodio se je pokojnik | Schleswig Pruskoj, ali svaka na ime obiju, i tim povod|hotio proizvestit
novim zapletajima. Odalečiv tako ljutu pogibelj i a&koj| vice zagovarao
prividno,  Beleredi uznastoja arediti unutrašnje prilike|struja predvogjena
monarhije. Na 20. Rujna 1865. ustav bi obustavljen, | tisku

dok se svrše dogovori sa Ugarskom i Hrvatskom. Svr-

hom godine vladar otvori prvi put ugarski sabor, i| pročitano pismo, kojim se
obeća odaslanstvu českog plemstva, da po mogućnosti| ministarstvo, i uspostavlja se

dao bi se kruniti u Zlatnom Pragu. Scbmerlingov cea-
tralizam i njemačka premoć, koja je gojavila sve na-

rode, malo po malo nestajala, vrata se otvorila fede-|je Deak prumao sa svojom strankom kraljevu
ralizmu, jedinom sustavu, koji bi mogao usrećiti razao-| Tisza ju odbijao. Veljački ustav morao
vrsne narode carstva, jer daje svakomu jednaka prava|skrajna nužda da se ministarstvo odluči
1 jednake dužnosti, ali ne izlišno, nego stvarno. Ali|:l za federalizam, Belcredi svojom
ubavu namjera odvažnog i pravednog ministra Bel-|bija. Carskim patentom 2. Sječaja 1867.,
credi, osujete nemili dogogjaji te su pašu monarhiju |steni svi sabor, koji su bili u
zadesili g. 1866. lsprepletena mreža Bismarckova bila| pisani nowi izbori. 1: novi sabori
gotova, Francuska nepristane, Italija zadobivena za 8a-| vanredao carevinsko vijeće;
vez, Ruska na Austriju namrgogjena; a tužna Austrija|skoće nijemci da to osujete, i bilo se
sama 1 inokosna, Da se ogradi od oluje uzalud jeli nereda. U tome vrtlogu Andrasay,

apravna bila dati Italiji Mlotke, zahmano je puštala nje-
mačkom savesaom vijeću da odluči 0 sporu, bismarck
ue dade oduška, dabrom se prilikom okoristi, i učini
da Maateutiel napane na Holstein, Savezno vijeće pri-
slano na predlog Austrije, a Pruska najavi da ga sma-
ura razriješenim, 1 predade odluku da se Austrija is-
ključi 12 saveza, da Pruska i Bavarska preuzmu vr-
hovno zapovjedništvo, i tako se dogje do rata, 1 ako
je Austrija sjajno predobila ispod Visa i kod Custozze,

 

odstupi
ladom.

š

:

magjarima, a slaveni ostali robovi

stava. Sakupi se magjarski sabor, i
a

i

i
'

ii

i

ostane vojska, carina, monopol,
žavni dug. U magjarakom saboru probudi se

U

paRO,
za

i

dualizmu, te
imali su sastaviti
j žestini

IE

ali tad u

i

Zi

akove stranke vodio dogovore u Beču, pospješio
razum i trebovalo je da ugovor bude potvrgjen po
revinskom vijeća. Tom se nuždom ozoriati beust, i će-
saru predloži da na temelju veljačkog ustava odma 8a-
kupi c«revinsko vijeće, koje neka potvrdi nagodba ute-
meljenu sa Ugarskom, i uvede potrebite promjene
ustava. Poštenom Belcredi, kad je ćesar usvojio pred-
log Beustov, ne preostade nego dati ostavku, što om 1
učini dne 7. veljače 1807. 1 tako pritisak nijemaca i

8%

ali udesno bude hametom potučena u Ceskoj, a tako-| magjara bude zakonom prizaat, i u Austriji počao ona
gjer uje saveznici, državice ujemačke. Magjari hoćeli|trzavica slavjana, koji istu me biti tugji izinećari, nego
se ukorisati tom nevoljom, i već gotova bijaše buna,|revni sinovi jednoga oca, i složaa braća u jednom doma,
dok pomirijiva straoka Deakova i ako se nije upuštala|Ta je struja godinam rasla, i danaa nema po svoj pri-

u rovarne saveze, ipak je posve odlučeno zahitjjevala da|lici izlazka, nego se povratiti na
Ugarska bude o sebi, Ljuta nevolja prisl Austriju na|osaovu, koju bijaše sapučeo
porazni mir u Praga sa Pruskom a u Beču s ialijom.[credi. Svakako mi klavjani

ćese dogovori. Magjari saintačili pošto za:to, da hoće|jateljiti vezom ljubavi, pobratimstva
svoje mumistarstvo. Nijemci videći da nema drugog is-|žave, i na posebito dobro svijeh

E

laska, spravoi bili pogoditi maqgjarima, i tako u dvoje| čestitoj duši!

razdijeliti sićar slavjana, koji su u većem broju u car-|-

duom važaom poslu odjurio, ćak u Irat, Kugod bi joj [a bi mogao,
douuse dubacio:; ali, gospo, baš u ovaj čas, Čini nam | jelo srpstvo u
we nekako nepatriotićao, Va vaakO .... da, da, presjekla | buna govori plamen
bi ona, sto ćete, posao je posao. A bila je smija od/naskaču., Govori su
od ženo. Lace je nije dobrom kazalo. Usta na usnama | prošdeni. Sve
na njušku svedena, nos na šilo izošticn a na vrhu po- | čovjećanstva,
put paprikove mošnje crijen, odavalo joj peckavo srce, [omakovi. Oni oh! oni, da mi
alakavu dusu. 1 sbilja ono, što bi se drugom bilo u(skupusiti, & bi ih jednim mahom pogubio,

gril upisalo, njemu se je opraštalo.
Kad bi ue iza obavljemih izbora vratio, hrlimice

bi u krioce uvbičuika poleti, da še sajima vedali | ra- | gori

duje, & om mu vjerovali, 1 te kako vjerovali.

vječeaje sviju, dvi su ga na dlaua nošlli, A

|

 

E

temelje bi

H
h
.

i:
E

1
ti

i

g
g
i
g

E
s S
ge

i

E
z
€

E
8

laj

E

To

telji
BICA Koja je općiniu ZDAO 1 DA& IM&šQ6 86 blvliće pomjao. ? ( drugoye,
Nažalost mu noge od llovaće bile, a da ne, vrag u ga | Veoma lako, lito kako, Kad se raspravljalo 0 vašaijem | padoamo,
zna, dokle bi bio dolerao. Bio je oženjea, a jedno je|Poslima stranke, gdje bi se gomila lica sakupila, oa bi, Je li u društvu agoljaih talijama. Vrag se od nje-
cigio dijete imao, valjda po moderau, i 4o muška gla-|bilo & jednog, bilo & drugog usroka izostao, Kad bi se/ga koti, Hatio bi silna omaj broj ubojića u Lalije do-
vu. Kamo areće, da mu 1 ujega šoaa no povila. ma javaosti moralo isticati, on kao miš iza svoga prv-|vući, da ubiju i srbe i hrvate, tločid bi obu sileaja ta-
2. sora vinu, Kad bi trebalo novac kupiti, nalođiv bi sluš-|lijanskih gladuđa dovesti, da zam i kosu , Naj.
Zalasio je u razao kuće, & koliko je god bilo |klnji, neka reče, da ga nama doma, Bili se sastao, uretalji bi bio kad bi moglo u jetlas top hrvate i
društava u mjestu, u svakome je bio Glag, A bua sa |S Mvjicvm Gebroncom, zle bi tako nagaao stvar, da O|nrbe sbiti. Alda pravo rećem opasniji je sa irvake ndlji
wr drustva u ugestu. Lirvac«v, Gcrpaso i Zalyacsko ui|polilući ne govore, 1 bi Često usdabavo, govoreći; ah arbe. Hrgati sa, veli, trrđogorm, ocielaa im je da,
bolje puljuko. Lo blaćono utranke, to rascijepljena, veleti li je sla na-|a srbi bi se dali kako tako, nariaQli na mAdU.
Cun bi bili urećeni izbori, nestalo bi ga iz ro-|Rujelo, & najpotlije zašto? livo ni zašto, Isto na taj načna, miljenic je i
daoga mjesta, Gospogia bi mu ipak išla Ba ORO jato ile 4 M e ei i
posjete, gdje oa običavao, da ga ispriča, kako je u jes U društva santid hrvata, Go T$MH Dio pravi ŠARA, Bilo se počela nekako čuškaki & njegovoj dvoli:

i dA

= RONE iii ami nn