NENENENSNNENM. .— moamanas? pr. 8. CRVENA HRV List izlazi svake subote kroz cijelu godinu. Cijena je listu unaprijeda u Otprav- ništvu lista: na godinu kruna 9, na po godine 4:50 kruna, za Dubrovnik sa donašanjem u kuću i sa Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu s poštom: na godinu 10 kru- na, na po godine 5 kruna, sa inozemstvo 10 kruni i poštarski troškovi. Pojedini broj stoji 20 hel. Ko ne vrati sto polugodište. plexi Pretplate i u se upravi ,Crvene Hrvatske* u utožljivi, a tai se Nedelje. list, kad mu pretplata mine, sahvale i ii Rukopisi u po porodbi | tora nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava. smatra se da je predbrojen i za dola- dt pšade 20 hel. po retka, a oglasi koji se vosrbima i sličn'm epitetima. Dana$, kad je stvar - svakome očita, da Vasas :o. dvy službeno potvr- gjena, šute, ne usugjuju %e ništa reći u obranu ' i NSK njegovog spasonosnog » posebnog nuncija“. A ne vodi se skoro neprekidno žestoka polemika izme- | cg naravno ni da javno priznaju: bili smo u blud- gju koalirane opozicije, u prvom redu organa stran- | a e h i : . | organa S&07 | nji, prevarili smo se u tome čovjeku, kao što bi iam | Brem gosdo._ Zrin. 2 0 | okine i zadljekno ša. Dola 10: & ŠI kako na žalost znadu to više i seoska djeca, niti tim ne prejudiciraju pred narodom. Al težio i će prestati prije nego toga čovjeka is a. M još više škode, jer narod i bez njihova priznanja lje i našega naroda nestane, jer on je baš tu iu. vidi i sve sudi, pak i u tom njihovom poso Pi PT NED i ku uvigja, kao da je njima preća njihova osoba podržava smutoju i škandale, da rastraja sile na- \ da i bude, jer ina- roda, pomućiva dobru volju pojedinaca i zavagja. | u a prreeovnint=n ia preporučili sva- Njegova je misija da nam bude zapreka i da radi | P ' jarsk proti našoj narodnosnoj borbi. To je og, i to će | nos Hrvatu da se dobro čuva toga mag) 08 ostati, zato će i biti proti njemu borbe dokle | pokrštenog židova. god ga bude megju nami. Ali hoćemo da se 08vr- | Druga stvar 0 Franku te je izbila na pl nemo na ovu najzadnju poslije saborisanja, jer zadnjih dana daleko nadmašuje u važnosti šarla- je iznijela na javu činjenica o D.ru Franku, koje tanariju posebnog nuncija. Dokasslo_ se sa ime, ga kao na dlanu prikažuju, ko je i što je, te da »hrvatsko trg. dioničko društvo u Zagrebu, mogu da svakome Hrvatu otvore oči, ako oči ima koje stanuje u Star čevićevom (sic!) domu, e i dobre volje za narodnu stvar. Frank je, gdje se drugo dali prosta podružaica »emaljske centrale vidi otkrivenim, upravo pobijesnio. Ne može da u Pešti. Frank Je duša toga društva i njegov naj- ge brani, jer činjenice su tu, pak je navalio rje- bolji zaštitnik, koli privatao, toli javno u svome četinama i pogrdama. Riječi: laž, kleveta, klevet- organu, te propagator da se u zemlji megju se- : ljaštvom osnivaju njegove podružnice. Ovisnost nici, lopovi, izdajice, na pretek bez obzira na po -. ' F e najbolje naše ljude. Ta. samoobrana i još ga bolje njegovu o Peštanskoj centrali, kad nije kud ka- mo i s&m sada prizoaje. E+o njegovih vlastitih ri- na svijetlo iznaša. Jer dobar čovjek i poštenih Frankovština. U Zagrebu od svršetka saborisanja do danas namjera, ako griješi, pa mu se bludnja dokaže, ječi: nAko Magjari po nagogbi upravljaju sa na- jali ako je već prije htijući učinit dobro, učinio | Šim fioancijami, onda imadu dužnost kao upravi- telji da vode nadzor nad ovim novcem, koji se iz kako god već, bilo zlo i to se pred svijet iznese, mirno i pristojno će to dočekat, što više on će i sam prvi sve očitovati i priznati. A Frank je svo- je najvećom brigom krijo, pa kad je došlo vrije- me da se i proti njegovoj volji otkrije i sazna, navalio je poput bijesnog psa, da vikom i žesto- kim rječetinama zagluši odma svakoga, koji mu o tome i pisne. Ali uzaludna mu mika, njegova ; vika nikoga ne plaši, a za njegove pogrde niko ne mari — svak mora da upozna što je on i za čim teži. Dvije su stvari, što su od zadnjeg saborisa- nja otkrivene proti Franku i koje ga tako nemi- losno raskrinkaše. Prva se tiče onog njegovog | glasovitog posebnog nuncija. Ko se ne sjeća, ko- liko su njegovi vajni pristaše o tome nuačiju go“ vorili i pisali, u novinam pretiskavali ga i u po- sebuim izdanjima, i nastojali ga raširiti u svaki kutić i svakome ga u ruke tisnuti. Franka su sla- vili u zvijezde; on je bio spasitelj hrvktskog na- roda; nojegov nuncij imao mu je izvojštit pravu finaocijalnu neodvisnost! Tim nuncijom su Fran- kovi pristaše i suviše opravdavali njegov nepra- vaški čin, što se dao izabrati ju kraljevinski od- bor. Ali eto otkrilo se, ida Frank svoj nuncij ni- je niti pročitao u odboru, i da kraljevinski od- bor nije ni vidio vjegov glasoviti uvotum separa- tu“. I njekim magjarskim novinama nije ga za- boravio poslati, koje“su ga lijepo pohvalile, & kra- ljevinskom odboru, sa koji ga je i učinio, nije ga pri- kazao ! Čemu ga je onda i sastavio, čemu ga je raširio u narodu i rastrabio gdje god je mogao? Odgo- jednostavao — sebi sa reklamu, u svoje 080- vor je bae svrhe. Taj nuncij bio je samo prosta sljepa- Hrvatske u Hrvatskoj ovim putem promeće.“ Tre- ba li boljega i jasnijega priznanja ? Misliwno da ne, tu je posve jasno rečeno, dapače se još i o- pravdava ovisnost. Ali on, pritisnut o zid, kad ne može da oprovrgae što mu 8e kaže, čini i ovaku izjavu: ,Mi pozivljemo sve seljake kao i gragjane koji pripadaju ovakovim udrugam, neka se u ko- jem god lista, dakle javno izjave, dali je njihova adruga njima na korist ili šteta ? Na dalje da li su u čemu spriječavani u slobodnom i samostal- nom upravljanju svoje udruge? Da li im na po ge Magjari u kojem pravcu tu smetaju.“ Čovjek skoro da misli e se tim riječima Frank ruga ci- jelom hrvatskom narodu. Ta, naravno je, da Ma- gjari ne će smetati dok je stvar još u zametku, jer bi je tim odma sami potkopali, ali kad se broj udruga pomnoži i tako velik dio naroda bude za- dužen magjarskim novcem, onda će bit drugi po- gao. Tad će oni gospodarić i sa udrugama i sa narodom. Citiramo još ove riječi, jer to zaista zaslužuju: ,Magiari će 86, u koliko će doista ka- kovu kontrolu vršiti; samo uvjeriti da Hrvati zoa- du pošteno baratati novcima, (što im to treba, &- ko su di novci hrtštski ? Ili možda oni imaja po- vjerit svoje financije Hrvatima ? Op. Ur.) da sna- du s njima samostalno upravljati (kakva je to sa- mostalnost, kad oni vrše kontrolu ? ! Op. Ur.) ida ne trebaju nikakvog štitoištva i da je borba hr- za samostalnost posve opravdana !* i trebalo više ni jedne. NA ' Watt a NAUČNA BIBUOTIKA, i24.30BiK I ja mnoštvo tih magjarskih zajmovnih udruga, i on se ti zaduži Magjarima. Narod će u jos. riječ postat magjarski dužnik — magjarski siu- ga. To i sam Frank predpostavlja mogućim, jer u svom organu kaže, ako %e pokažu udruge koje ou zagovara, štetne narodu ,da će javno prvi učiniti pokoru i priznati da je pogriješio za- govarajući te udruge“ ! Oro je vrhunac drzovito- sti. Iza kako narod stavi kreditom pod magjarski jaram, on će se javno pokajat da je pogriješio. Takva šta može govorit samo onaj, koji je Hrvat samo na jeziku, ali u krvi, u duši, u djelima — Magjar. Iz pokreta za ustrajaujem u Banovini tih ma- gjarskih zajmovnih udruga razabire se, da su 8e Magjari uvjerili, i ako je i sada zemlja financijal- no posve zavisna o njima, da ipak jsa svojom i- dejom u Banovini ne napreduju, i da ne mogu slomit naroda pomoću državnog ustava, ili barem da napreduju u tome vrlo sporo. Za to su se la- tili i drugoga puta, privatnoga. Hoće da ustraja- njem svojim novcem vjeresijskih udruga poda se skuće hrvatskog seljaka, a tada će i sa poma- gjarivanjem i potčinjanjem Hrvatske snažno na- predovati. Frank toj njihovoj namjeri na ruku ide i što može bolje pomaže. Magjari u svoje svrhe ne štede nigda novaca, za to ne budu li tamošnji patrioti odma energično na put stati tom pokre- tu, te ustrajati hrvatske zajmovne udruge sa hr- vatskim novcem, mogli bi Magjari u brzo doći do svoga cilja. Srpska naprezanja. Kako je poznato, našim št. čitaocima Dubro- vačka hrvatska općina udijelila je ,Hrvatskoj Du- brov. Glazbi“ godišnju potporu od 1000 for., koje će primati u mjesečuim obrocima, i u isto doba je tu glazbu učinila svojom te proglasila ,Hrvat- skom općinskom glazbom.“ U vaskolikom civilizo- vanom svijetu, bar glazba i teatar bivaju potpo- magani od javnih prihoda, jer je poznato da po dvije umjetnosti jesu veliki faktor sa