Listovi iz Zagreba. _ 13 Marta. (Riječko pitanje. — Regnikolarna deputaci- ja. — Hrv. polj. banka. — Društvo sv. Jeroni- ma. — Hrv. pjev. saves. — Školski muzej. — Mošinsky odstupa. — Sveučilišna mladost — Gla- iii sam prošlih dana Sidneyevoj o- pereti ,Geischa“. U pamet mi se usjekle riječi koje je kazao glumac Anton, igrajući ulogu ,še- fa“ policije. Pogagjali su se mladi engleski oficiri o cijeni mladih kineskinja, na što će Anton: Do- bro, dobro, ja neimam ništa proti tomu, kupujte, radite, al ja sam šef| policije, ja sam samo šef policije. Te su mi riječi došle na um, kada sam pročitao pismo, kojega je upravio Antun Vellu- schnig ministru predsjedniku Szellu u pogled nje- gova riješenja riječkog pitanja. To je pismo uje- dno rasturao megju narod. U njem kaže ministru, kako njegovo ustrojstvo gubernijalnog vijeća vri- jegja legitimna autonomna prava Rijeke, moli ga da isto dokine, jer će inače simpatije, koje su Rije- čani imali prama Ugarskoj ohladniti, i za koje se je on punih 40 godina borio, te da uspostavi o- dnošaje ma Rijeci kakvi su bili od god. 1872-1897. Sve badava. Radite, ko da im vladin povjerenik kaže, što vas je volja Riječani, al pazite ja sam sam šef moga gospodara, pa može vam se što go- rega slučiti. Sad se pogovara, da će se držati meeting, sad da će cijelo gradsko zastupstvo o- stupiti en masse, sad ovo sad ono, al one riječi : ja sam šet pulicije, zvuče Riječanima na ušima i ne usugjuju se svoje želje u djelo privesti. I hrvatski rodoljub, riječki patricij Barčić iz- razuje se nepovoljno o ustroju tog gubernijalnog vijeća, al se nada, da ministarske naredbe, kao što je ova ministra Szella nije vječita. Ministri se mijenjaju, a nasljednik nije obvezan držati se na- redaba prvoga. Dok se Riječani još uvijek dobru nadaju Madžari i dalje šire svoju hegemoniju. U novom ugovoru što je vlada sklopila sa ugarsko- hrvatskim parobredarskom društvom osjegurana je prednost madžarskim kapetanima, imena paro- broda morati će općenito nositi magjarsko ime i t. d. Pomadiarivanje sve u šesnaest ! Dok je tako na Rijeci, i u samom Zagrebu njihov je upliv moćan. Dne 11, 12, 13, 0. m. ima- la je naša regnikolarna deputacija sjednice, u ko- jima se je raspravljalo kako se ima raditi u po- gled renuncija madžarskoga. Na javu ništa pota- njega ne prodire, jer su sjednice tajne. Zna se samo to, da će hrvat. deputacija pismeno odgo- voriti na renuncij, a službeni comunique javlja »da je zaključeno u sjednici od 11 o. m. da se posebni votum D:. Franka obzirom na to, što je već po odborskoj pisarni poslan članovima ugar- skoga kraljevioskoga odbora pro informatione, za usmenu raspravu priklopi spisima kraljevinskoga odbora i o tom izvijesti hrvat. sabor u svoje do- ba ujedno sa radom kralj. odbora.“ Na javu pak izbija, da se neće naša deputa- cija zauzeti onom energijom, kojom bi morala, te da će samo u njekim tačkama manje važnosti na- glasiti pravo Hrvatske. Mi se ovomu ne čudimo, jeriu zadnjem zasjed. leader većine Dr. Tomašić jav- no kaže: Ne izazivajmo konflikta ! Dakle popušta- ti u svemu, popustiti da i dalje Magjari tvrde, da nas uzdržavaju, da nam milost udijeluju i t. d. Približuje se megjutim vrijeme saziva sabora, koji će se sastati na proljeće jedino u tom sluča- ju, ako budu privedeni pregovori glede financijal- ne nagodbe sa Ugarskom, ako naime bude ob- novljens. Dok nas ovo tužno stanje žalosti, veseli nas misao oživotvorenja centralne banke u Zagrebu Odbor, izabran na zadnjem hrv. kat. kongresu izdao.je proglas na popisivanje dionice hrvatske pojoislak banke. las je potpisan od skoro hrv. i velikog broja odličnih rodo- ljuba. To je veoma utješljiv pojav, da se takve sile u na čelu te akcije. Narod se od ne- Mea ljsko odavle seli u bijeli svijet. Da će zabire se, da je društvo imalo godine do- životnih članova 15.167, h 4000. Za god. ' Nesljeduj Krisa“ od 7 konponaisa Siočia ome ina, i pravda“ od Iv. Lepušića, te ,Ribe i žibogojstro“ od Skoadera Horvata. Ukupno izraditi pravila zaklade, iz koje bi se podupirali siromašni glazbenici. Ima više vremena što naše pedagoško koji- ževno društvo radi oko podignuća jednog školskog muzeja. Kako sada doznajem, radnje se upravo zamjernom vještinom obavljaju, te nastavili se i nadalje istom ustrajnošću, o čemu pak ne sum- njam, jer se prinosi u obilju šalju, muzej će biti koncem aprila predan javnosti. — Pogovara se, da će dosadanji zagrebački načelnik Adolf pl. Mošinsky ostupiti radi slabog zdravlja. Kao vladin savjetnik odregjuje mu se g Matija Bosanac. — Nazad nekoliko dana imala je naša sveuč. omladina sastanak, na kojem je stvorila nekoliko važnih zaključaka. Izmegju ostaloga i ovaj: ,0- kolnosti naše hrvatske domovine bezuvjetno zah- tjevaju slogu obijuh frakcija stranke prava, te se iste pozivlju, da se u što kraćem roku sjedine, inače sveuč. omladina najoštrije će ih osuditi i proti istim raditi“. To je doisto hvalevrijedna re- solucija, al se bojimb, da će ih stići ista sudbina, koje je i mnoge druge, koji su zatim išli. U pogled proganjanja glagoljice sa strane nekojih Vaših crkvenih dostojanstvenika ,Agra- mer Tagblatt“ od 12 ov. mj. donosi stvarno pi- sani članak, kojim ustaje na obranu te naše na- rodne svetinje, dokazujući njezino pravo na op- stanak i život. Pisac upućuje progonitelje glago- ljice na konstituciju pape Benedikta XIV.: ,Ex pastorali munere“, Pia VI.: ,Supremo potestas“, na pismo kardinala Borgije biskupu Rakamariću, u kome se ovako izrazuje o glagoljici: Un rito che č di tanto vantaggio alla cattolica religione“, te upozoruje Rakamarića ,di render iastrutta questa congregacione del presente stato di detto rito e di cio, che possa farsi per rinvigorirlo on- de si conservi e mantenga ad onore della nazio- ne e a vantaggio della nostra santa religione“. Konačno kaže pisac članka, da glagoljica nije i- pak izgubljena. To je već višekrat dokazano, pa i resolucija zadnjeg hrv. kat. kongresa za pravo glagoljice bila je jednodušno primljena, te se na- da, da će sv. Stolica sanirati povrijede njekih nje- zinih dekreta sa strane progonitelja glagoljice. Dao Bog! Im. Sirom domovine. Iz Vrgorca javlja nam prijatelj, da je izašla optužnica u poslu poznatog pronevjerenja. Kad je pročitamo opširnije ćemo se pozabaviti. Odlikovan. Proslavljeni hrvatski slikar, Du- brovčanin, g. Celestin Medović, bio je odlikovan od crnogorskog aza ofičirskim Danilovim re- dom U pismu, kojim je g. Medoviću saopćeno odlikovanje veli se, megju ostalim: ,Nj. Kr. V. udostojilo se odlikovati g. Medovića vrijednog sli- kara bratskog nam naroda hrvatskoga.“ Hrvatski jezik u crkvi. Doznajemo da hr- vatska akad. mladost sprema spomenicu biskupu Nakiću, u kojoj protestuje proti postupanju spljet- skog župnika g. Maroevića, koji neće ni da krsti hrvatskim jezikom. Nečuveno. Prošli broj našeg lista bio je za- plijenjen, jer smo prosvjedovali proti poznatom raspisu ministarstva pravde, da se u kancelarijsku službu ne smiju primati dalmatinci. Dr. Ivčević je podnio u sjednici carevinskog vijeća od 5 t. mj. o tom raspisa interpelancu, a zastupnik je Bian- kini doe 12 t. mj. upitao predsjednika zastupnič- ke kuće, hoće li uplivati da ylada odmah odgo- vori na Ivčevićevu interpelancu. Iz Boke. Kotor, 12 Marta. Naš dopis o pokladnom me naše ,ŽZeghe“, uvršten u 8 broju ,Crvene rvatske“ uzrujao je naše legaše, pak se s toga vajni presjednik ,Leghe“ šjor Piero podigao da na nj odgovori kilometričnim dopisom u zadar- skom ,Dalmati“ br. 20, punim laži i zlobe, nebi Ma pisača sol SAJMA a da Je ažni Zepa ne poznadu 0 - e sjajni Legin ples dne 18 pr, mj. jasno svijetu dokazao ,la orgogliosa esistensaf kotorskih Ne šali se fjor Piero: ,l soci della nostra santa Lega sono, quasi tutti, nadi (!), battezzati (1), cresciuti (1) a Cattaro, come lo furono $loro padri (bum /....), e rappresentano la eletta della popolazione“, — Ma za koga šjor Piero? Ma koji su to članovi kršteni i odgojeni u Kotoru? Na dvor s imenima. — Glasovanje za zastupnika gradova za carevinsko vijeće, obavlje- no na 8 Januara ove godine, najbolje je dokazalo ko su i što su, u tih talija- toru nema c. k. Okružnog Suda, nebi ni Žege bi- lo. Nije li ovako gg. Deberti, Demattei, Sardelić i ostala čestita družbo? Ercegnovi, 13 Marta. Nazad vremena bila se je ovdje pokrenula plemenita misao izmegju naših rodoljuba, da se osnuje društvo ,Uitaonica“, toli potrebito za nas u Ercegoovomu. Koliko zna- mo bio se je sastavio i dotični pravilnik, pak je od jednom na žalost sve zaspalo. S toga mi javno potičemo ovo pitanje, da ga se već jednom oži- votvori. Nas Hrvata ovgje ima u lijepom broju, pak je baš sramota da nemamo nikakvo društvo, gdje bi se mogli ko u svojoj kući sakupljati, da si katkad barem misli izmijenimo. Pohvalno. Upraviteljstvo Kotorske Glazbe primilo je od gosp. M. Lui-a kr, 22 za foud iste glazbe, i to kao prinos sakupljen u jednom vese- lom društvu. Gradska kronika. Poslovni broj Pr. 2/1, 2 U Ime Njegova Veličanstva Ćesara! C K. Sudbeni Dvor I. Molbe u Dubrovoiku, kao nad- ležai sud u tiskovnim poslima, riješavajuć o prijedlogu C K Državnog Odvjetništva u Dubrovniku Ss 2/1. su- dio ie: 2 1. Sadržaj druge kitice članku ,Nečuveno“ tiskanog u trećem stupcu prve strane političkog časopisa ,Crvena Hrvatska“ br 10 koji je izašao u Dubrovniku dne 9 ov. mj. pod uredništvom Vlaha Keleza, označuje se prestup- kom bunjenja po $ 300 k. z 1 Potvrgjuie se izvršena zapljona i zabranjuje se daljnje raspačavanje naznačene kitice dopisa, te se nare- gjuje da buflu uništeni zapljenjeni primjerci i oni koji bi se unaprijed zapljenili i da budu rastavljene dotične tis- karske ploče, pak suviše da bude u list tiskana ova odluka. Razlozi: U nopomenutoj kitici članka ,Nečuveno“ nalaze se skrajuosti $ 300 k z, pak s toga bi sugjeno kao gori, Dubrovnik, 14 Marta 1901. Ivellio. III. kongres slavenskih novinara. Do 8 0. m. prijavili su se kao članovi: Zastupnici na carevinskom vijeću: Biankini Juraj za ,Narodni List“, Danielak dr. Mih., izda- vatelj ,Glosu Naroda“, Hoiica Ig., Raszhowski dr. Gustav prof., Smolski Gr., suradnik ,Glosu Narodu“, dr. Tavčar Iv., Zipser dr. Josip, surad- nik ,Monitora“, Zygulinski Mich., urednik ,Obra- na Ludu“. Načelnici: Hribar Ivan načelnik ljubljanski, Milić Vinko načelnik spljetski. Urednici i suradnici: Wierzejski Jos. za »Kurjer Stanislawowski“, Sienniecka Natalija za »Przeglad“, Kretz Fr. ,Slovačke Noviny“, Nečas Vitčzslav ,Slov. Nov.“, Stancl Jos. ,Slov. Nov.“, Matyas Fr. ,Slov. Nov.“, Pytlik Jos. ,Slov, Nov.“, Vergun urednik ,Slavjanskoga Včka“, Maslowski L.chef ured. ,Przeglada“, Hejret Jan ,Plizenski Obzor“, Pukl Jak. ,Sillen“, Laubner D. ,Slavo- nische Presse“, Kapić Juraj ,Pučki List“, ured- nik ,Ljub. Zvona“, Graf Jos. ,Information“, Ga- beršček And. ,Soča“, Salva Karol ,Slovensky List“, Stojalowski Stan. ,Dzwon“, Hempel Helena red. ,Niewiaste“, Wamberl Egm. ,Politik“, dr. Koerner Ed. i Rozvoda Jar. ,Rozhledy“, Hurban- Vajanski Svet., Ječibek Vik, Kum. ,Zajmy Lidu“, Stasiak Lud. ,Gazeta Narodowa“, Chylinski Mich. chef red. ,Czasa“, dr. Beauprć Ant. ,Czas“, dr. Starzewski R. ,Czas“, dr. Rozwadowski Jan ,Czas“, Ehrenberg Kaz. ,Glos Narodu“, Lewicki Vlad. Glog Nar.“, dr. Danielak Mich. ,Glos Nar.“ Smol- ski Grg. ,Glos Nar.“, dr. Szolayski Alf. ,Glos Nar.“, dr. Zdziechowski Marian ,Czas“, Konopin- ski Mich. ,Nowa Reforma“, dr. Zawilinski Rom. ,Nova Ref“, Prokesch Vlad. ,Nowa Ref“, dr. Doboszyaski Ad. ,Nowa Ref.“, Szponder And. Obrana Ludu“, dr. Lepkovski Kaz. ,Czas“, Re- dakcija ,Ruslan“, Lavov, Milski Al. ,Dziennik Polski“, dr. Ostaszewski K. ,Dz. Polski“, dr. Bi- enkowski Ad. ,Gaz. Lwowska“, Siedlecki Ad, dr. Gregr Prokop vlasnik ,Nar. Listy“, Kummer I, »Politik“, Hovorka Fr. L. ,Hlas Naroda“, Zalud "Pizenski Listy“, Vesely Aat, ,Časopis čeških li- ječnika“, Podgoršek Fr. ,Slov. Nar.“, dr. Tekar- čić Fr. ,Slov. Nar.“, Malovrh Mir. ,Slov. Nar.“, Pirc Gust. ,Kmetovalec“, Dimnik Jak. ,Učitelj. Tov.“, dr. Radić Ante Dom“, Maodrović Paja Srbobran“, Šegula F. S. ,Sidsteirische Presse“, dr. Karlovsc Jere, uredništvo , Željeznice“, Gjalsk: Šandor, referent 0 beletrističkoj štampi hrvatskoj. Kao učesnici: Szezepinski Alf. književnik, Plašinski Josip, književnik, dr. Černy Vrat. od- vjetnik, Preissova Gabriela spisateljica, dr. Iv. nečoy; — gospogje: Szcse Gaberšček, Aaydelska Aniela, Milska, e mm a Černd, T&av- čar, Podgoršek. Ukupno 88. U Krakovu i Lavovu ustrojio se je odber, koji će prijaviti još članove i učes- / nike na kongresu, su ti odbori zamolili pro- duljenje roka sa prijave do 18 o. m., osobito ob- zirom na učesnike. Sva je prilika, da će i Slovaci putovati preko Zagreba na Rije Uredništvo , Jedinstva“ najavilo je da će na gresu predlositi da se družba sv. Ćirila i i staroslavenska crkvena služba proglase slavenskim pitanjem u monarhiji, Hini