Br. 12. Cijena je listu sojevi za Dubrovnik sa ddborvnjem u | Izlazi svake subote. vo 10 | kuću, sa Austro-Ug Bosnu i Hercegovinu 8 p' godinu 10 kruna, na po godine 5 kruna, — ga ino: kruna i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatru predbrojen i za došasto polugodište. se da je U DUBROVNIKU 28. Marta 1901. | Pojedini broj 20 para. CRVENA HRVATSKA Godina XI. Pretplata 4 oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovn Za oglase, Q Oglasi koji se više puta tiskaju po su utužljivi, općeno, zahvale i ost. plaća se 20 para po retku. bi i uz razmjeran popust. Dopisi šalju se Uredništva. Rukopisi se ne vraćaju, a ne- frankirana pisma ne primaju se. Dubrovnik, 22 Marta 1901. ,Neue Freie Presse“ popratila je se nekoli- ko pakosnih primjedaba govor zastupnika Bianki- ni, koji je dostojno odbio zamjeranje baruna Wel- serheimba, da je h vatski program kriv, što Dal- macija nazaduje. Ta nas zloba i pakost ne izne- nagjuje, dokazuje nam samo, da u Beču ni mini- atri ni novinari ne razumiju i neće da razumiju hrvatskog pokreta. Nijesu zadovoljni, da su Hr- vatsku podijelili, kako su htjeli i da fektično oni u našem domu gospodare, već hoće da se ostavi- mo i želje za sjedinjenjem, te pripoznamo zako- pitim ono, što se narodnom i državaom našemu pravu protivi, a sve to za krnj-željeznicu, kao da smo djeca, koju možeš komadičkom šećera za- mititi. Kad je narodna stranka otela Dalmaciju je- dnomu tugjincu, nije je otela, da je da drugomu. Nijesmo je probudili na nov život u ime vašeg Austri- jeustva nego u ima Hrvatstva, a baš je ideja sje- (tinjenja bila temeljna tačka hrvatskog programa, koje su se uvijek držale sve hrvatske stranke, jer su dobro uvigjale, da digneš li nju ostaje nam od hrvatstva pusto ime. Baš stoga, što nije bez sje- dinjenia moći promisliti Hrvata, vlada ne može tn ideju uništiti, a najviše bi mogla postići, da se ne čuje vapaj za sjedinjenjem. Ali budite sretni, bečka i zads.ska gospodo, da ga još čujete. Kad bi zamuka«, ne bi značilo, da su Hrvati batalili sjedinjen; nego da se više ne nadaju u Austriji uišta posuc: | Ima 40 godina, da se borimo, čitava se je- dna generacija istrošila u toj borbi, a još nijesmo dobili nmi ono, što elementarna pravica zahtijeva. U zadnje je doba počelo dapače, da ide na gore: Gerčeri i Hočevari nam poplaviše domaju, a za njima se natisli u pitome ove predjele ljudi, za koje se ne traži ni to, da znadu domaćeg jezika. I ove ljude, širitelji germanizacije, počisnuti na- rod gleda, gdje uživaju masne plaće: sinovi ove zemlje ne mogu u njoj dobiti kruha, jer činovni- ći »ne smiju biti Dalmatinci“. Pa kad nam prekipi, te pokažemo na austrij- ski centralizam, koji nas hoće razoaroditi i dua- lizam koji žrtvuje u hator Madžarima naše živo- tne interese, onda smo vam krivi, te da obranite pokrajinu, pozivljete i pomažete Srbe i Talijance. Čudne li ironije ! Hrvatska i Madžari. Zagreb, 20 Marta. Megju najznamenitije ekonomiste XVI. vijeka uz Francuza Jeana Bodina broji svjetska historija ekonomske književnosti znamenitog Dubrovčanina Nikolu Vida Gučetića. U glavnom svojem djelu ,O državi“, pisanom u obliku razgovora sa pjes- nikom Dinkom Ranjinom, piše on: ,Uvjet napret- ka i razvitka pojedinog naroda sastoji se u vla- stitoj gospodarskoj i financijalnoj neodvisnosti ; za- štićeni interesi života i pravičnosti jesu najači iz- vor gragjanske ljubavi prama domovini a opet sa svoje strane neophodni uvjet države“, Ova mi i- zreka pada na um, kad čitam ili slušam nevolju i bijedu, koja naš narod bije, još mi je pak u jačem svijetlu blisnula pred očima pri skorašnjem vije- ćanju naše kraljevinske deputacije, o odgovoru na madžarski renuncij. Ja sam već javio, što sam mo- gao doznati o tom vijećanju. Premda se stvar služ- beno o tom još sveudilj drži tajnom, to je ipak na javu mnogo toga prodrlo, što veoma slabo svi- jetlo baca na naše ,branitelje i zaštitnike naših pra “" interesa“. raspravam naše kraljevinske deputacije tri su struje vladale: Ona većine, koja hoće obnovu financijalne nagodbe na temelju $. 13 od godine 1968, bivšeg ministra Josipovića, koji istu hoće na temelju $ 11, pa napokon ona dra Franka ko- A potpunu fioancijalnu samostalnost Hr- Prve dvije struje stoje na temelju nagodbe. Razlika pak paragrafa nagodbe 13 i 11, na koji- se zahtjeva obnova financijalne nagodbe, velika je. Po $. 13 Ugarska nam dozvoljava, da se pri- je pobrinemo za potrebe, što u područje našeg au- tonomnog života snadaju — koje pak potrebe da- kako ne smiju preći preko 44% — a za tim što nam od tog preostane treba doprinijeti za zajedni- čke poslove. Pošto pak preostavša svota od po- krića autonomnih potreba, neće biti dostatna za pokriće zajedničkih potreba — to će Ugarska bla- gohotno (!) pokriti naš prinos. Kako vidite, na pr- vi mah pričinja se to lijepo. U stvari pak to je uprav uvrijeda za nas, jer tim Madžari hoćo po- državati staru bajku o uzdržavanju Hrvatske, a to pak nije istina, te je već toliko krat u saboru, novinam javno i otvoreno opovrgnuto, a Madžari nisu nikada u stanju bili pobiti naše stvarno i jez- grovito razlaganje, potkrijepljeno brojkama i go- tovim činjenicama. Možete si mislit veledušnost njihovu 0 našem uzdržavanju, kad još danas toli- ko i toliko tisuća madžarskih radnika i siromaha pitaju kruha, a nijesu u stanju da im pomožu. A gdje će oni nama, kad ne mogu sebe pomoći! Znadu oni za miljune, koje Hrvatskoj isisivaju na svakoj grani privrede — pak onda još ironično govore o uzdržavanju Hrvatske! Na žalost većina naše deputacije ostat će pri tom $& 13. Njezina će skrb biti samo ta, da po- stigue neko drugo zaračunavanje naših dohodaka, po čem bi naši doh itci bili viši, pa bi i veća bi- la svota, koja bi nas dopala za autonomne potre- be, kao i ona sa zajedničke poslove. Ostojući dakle ona pri tom $, priznaje pasivnost Hr- vatske, priznaje, na ime, da Hrvatska nije u sta- nju odgovoriti svojim dužnostima, već joj je po- treba tobože i nadalje madžarske milosti. U našem javnom mnijenju veliku je senz: c'- ju pobudila po novinams razglašena vijest, da je bivši hrvatski ministar Josipović stavio u sjednici kraljevinskoga oduora od 1 o. mj. predlog da Hr- vatska od nove financijalne nagodbe u 8% doprinosi 5%, za zajedničke poslove s Ugarskom. Jedan suradnik ,Agramer Tagblatt-a“ pohodio je bivšeg ministra. Na razne upite odgovorio mu je g. Josipović, da on takvog predloga nije stavio, ka- zao mu je, kako se ja samog njega neugodno doj- mio ugarski renuncij, te nazvao misao o uzdrža- vanju Hrvatske sa strane Madžara, bajkom. Ako bivši ministar nije stavio takov predlog — on je istaknno nešto drugo. On hoće na ime obnovu financijalne nagodbe na temelju $. 11. O- vim se $. isplaćuje najprije prinos za zajedničke poslove, a preostavša svota upotrebljuje za suto- nomne potrebe. Ako su i jedna i druga struja zlo, jer pri- znaju nagodbu, to izmegju dvaju zala, manje se uvijek bira. Ovim $. 11 barem se dokazuje aktiv- nost Hrvatske, kaže se na ime, da je Hrvatska u stanju udovoljiti svojim nagodbenim dužnostima bez ikakve milosti žara, i da su dohotci Hr- vatske dostatni za namirenje toli autouombnih potreba, koli prinosa. što je va dužna doprinaša- ti za zajedcičke poslove. Formalni predlog nije stavio, već će ovo svoje mnijenje zagovarati na usmenim pregovorims. Dr. Frauk odgovoriti će na renuncij separat- nim votamom, kojega će podnijeti k odgovoru. što će ga izvjestitelj većine sastaviti, U svom votumu dr. Frank će tražiti potpunu financijalou samostal- nost Hrvatske, i dokazat će opravdanost zahtjeva. Paljetkovanje. Srpske stvari. Dr. Antun Pugliesi odgovara Srpskom Glasu preko Dubrovnika, da ie sadržao zastupnički man- dat vaniskih općina šibenskog kotara, pošto je općina skradinska prešla u hrvatske ruke, samo na zahtjev stranke. Divnoga li primjera samopri- jegora u toga čovjeka | A zlobni su ljudi govori- li, da mu je drago bilo biti zastupnik, pa da se je za to puštao birsti u vim kotarima, te ostao zastupnik i kad bi povjerenje &vo- NAROGN+ SEPUBŽIK A HRVA TSKA NAUČNA BIBLIOTEKA, iV5GOVNIK nema podnipošto dopustiti pikakvo korist države. — Narodno mm M 4 stupničke kuće prihvatio je osnovu o promjeni jih birača. Ko ima pravo nas se ne tiče, a ista- kli smo stvar, da se vidi kakvi su naši protivni- ci. Kad smo mi tražili, da se Dr. Pugliesi zahva- li na mandatu dubrovačke trgovačko-obrtničke ko- more, pa poslije na mandatu šibenskog kotara, Dr. Pugliesi, kako veli na zahtjev stranke, to ni- je uradio. Ta ista stranka sada Pugliesija sama prekorava s toga a i sam Dr. Pugliesi izjavlja, da je ostao zastupnik ne iz svoje volje, nego što su ga7drugi nagovorili. Dakle i stranka srpska i Dr. Pugliesi učinili su onda nešto političkijnepošteno! Kulišićevci zajahali hata od megdana pa u- dri po našim radikalima. Oružje im je bizantini- zam. Imadu smjelosti proglasivati se liberalcima, a za svakim se krije po Milašev kalugjer; u nji- hovu ćeš listu naći i tirada proti vladi, a svi se hrane vladinom čorbom. Nu ne ostaju im dužni ni ,radikalci“. Dr. Kovačević im drži kilometrične propovijedi o liberalstvu, kemiji, Voltairu i dru- gim hudobama. Knjinani im poriču srpstvo i ras- krinkavaju vogje Vujatovića i Kulišića. Da ove spase, dotrča omladina ,dubrovačka“, te zove pred Bogom Fabrisa i one, koji nadahnjuju Du- brovnik, na odgovornost: ,Što učiniste od pri- morskog Srpstva ?“ vapiju Špiro i Jovo, da bi se kamen. u sto dijela od žalosti raspukao. A sve zašto ? Čitajući svu ta polemiku čovjek vidi sa- mo kučke, koji se grabe oko kosti, što im je milostiva dobacila. U to se je rasplinuo idealizam ,srpske“ stranke! Pogled po svijetu. U zastupničkoj kući, i ako svaka ne ide po loju, ipak radi se priličnim uspiehom. Pri raspravi o drugoj željeznici za Trst, Česi su se muževao opriječili toj radoji. Kaftan je nabrojio silu toga, što se za Trst potrošilo, a na škodu ostalih po- krajina. I naš Biankini, koji zgodu ne pro: a da odvažno ne istakne naše bijede, pravednim ri- ječima ustao je da osudi nametanje dvojnog ime- na našem jeziku, i tražio da nam bude prosto na- zivati se Hrvatima kako i jesmo. Marljivo mini- star presjednik slijedi dogovore sa glavnim muže- vima raznih skupina. Izabrana je kvotna deputa- cija, a rijet bi da su zastupnici pripravni za izbor Delegacija. Bude kad i kada i buke, ali stroj posluje. U odboru za oporezovanje rakije vijećalo se u utornik o vladinom pr: dea se porez na rakiju povisi za 20 geni jine & 10 para na korist države. Odbor je učio, da se višenje na odbor za- zakona o trgovačkim komorama. Iz Kine dolazi utješljiva je vlada pristala u načelu platiti što je pri- ličan korak konačoom miru, koji kad bi dugo otezao lako da bi m razmahati zublju nesloge dapa