Br. 18. U DUBROVNIKU 80. Marta 1901.

Godina XI.

 

ORVENA HRV

 

IOM

ij listu eda: za Dubrovnik sa dona Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“
poći e Me e s Bosnu ' gees 8 e a Izlazi svake subote. Dubrovniku, gdje su utašijivi, , R
godinu 10 Doe s Poe 5 kruna, — sa inozemstvo 10 ći s istaći e 43.4 adja Poleiko po siti.
- 5 vrati list, kad “mu pretplata mine, smatra se da je ' Dopisi šalju se Uredniktvo. Rakopisi se ne mie ne-

Pojedini broj 20 para.
i

= s

predbrojen i za došasto polugodište.

   

uazzzmmmm—————m—m—m=—m=—<—<m<—<—muu<—=——m mm ——m=m=a=m=—=—=a=am=m=a=a=<<<m<ma==—- ms
b e a s OS
Dubrovnik, 29 Marta 1901.

U prošlom smo broju na prosto javili, da su
Srbi odbili poziv općine, da budu članovi odbora
za kongres slavenskih novinara u Dubrovniku.
Kako nam čast grada nije prazna riječ, htjeli
smo mučati o ovom djelu naših Srba, dok kon-
gres mine, ali ,Dubrovnik“ nije imao ni toliko
takta, da razumije naš muk, te nas izazivlje, da
rečemo svoju. Ne uzmičemo: otpočeli su oni, nji-
hova je dakle i krivica, da se sada, gdje bi stra-
sti p.ed Slavenstvom trebale da isčeznu, još gore
požiže svag)a.

Općinsko upraviteljstvo nije moglo da korek-
tnije postupa, nego je u ovoj prigodi postupalo.
Polovica je imenovih odbornika bilo Srba, a polo-
vica Hrvata, pa je već s te jednakosti trebalo da
izostane sve, što bi moglo vrijegjati jedne ili dru-
ge, e da se tako grad Dubrovnik u ovoj prilici
pokaže slavenski. Ne samo ljubav prama slaven-
stvu i prama rodnom gradu, već i interesi stra-
oački morali su prinukati Srbe, da se prime od-
borništva, a kad ne učiniše, uzroke njihovu po-
našanju treba da tražimo drugovdje, a ne u ono-
mu, što sami kažu.

Ko čita pismo g. Šarića i družine, treba da |
se nasmije drskosti, kojom je prožeto. “Kad su
Srbi bili na vlasti, Hrvati se nijesu pozivali ni
pitali za savjet ni u onim stvarima, gdje su kao
prokušani upravitelji općinskih dobara, mogli do-
sta služiti navajlijama u tom poslu, a je li se ra-
dilo o tomu, da se Dubrovčani iskažu kao Du-
brovčani, za njih Hrvata nije ni bilo. Gradu se
je htjeo utisnuti srpski pečat, a kad su začetnici
tih ideja uvidjeli, da Hrvate od većine nije mo-
guće pretvoriti u manjinu, te da Hrvatstvo u Du-
brovniku zbog pritiska većom silom izbija na javu,
uzeše vijenac mučeništva i posadiše sami sebe na
otar, da im se ljudi u Crnojgori i Srbiji dive,
Cijeno su zaista postali od tlačitelja krotki mu-
čenici, ali kad hoće, da mi u tu metamorfozu
vjerujemo, uprav postaju smiješni. |

ME s

Vrgorska afera.
I

Prijatelj nam je poslao optužnicu 0 vrgor-
skoj aferi, koja je u zadnje vrijeme uzvitlala po
našim novinama veliku prašinu. Po obećanju radi

rasprava, koja će se držati pred porotnim sudom
u Spljetu, dokazat će što je istina a što nije.
Optužnica, dielo državnog odvjetnika g Pai-
toni, obuhvaća 37 araka. Optuženika je devetna-
est: Josip Kukulj pok. Ivana, Don Josip Luetić,
Jure Prvan pok. Aute, Mijo Radonić pok. Andri-

Rakušić pok. Josipa. Marko Jović pok. Ante, Pe-
tar Jelavić Antin, Pasko Antunović pok. Petra,
Mato Kovačević pok. Toma, Ante Raos pok. Ju-
re, Petar Katavić
Čikoje Nikolin, Ivan Roglić pok. Mate, Ante Mar-

Ivana, Mate Radalj pok. Grge, Nikola Jović Mar-
kov, Mate Katavić Petrov. — Glavni je optuženik
Josip Kukulj, bivši tajnik i blagajnik općine vr-
gorske, koji je, po optužnici, uz ostalo pronevje-
rio svotu od forinta 40.601'54. Glavni sukrivci su :
Don Josip Luetić i Jure Prvan, bivši općinski
načelnik, koji su ,zapovjegju, svjetom i naputom,
davši navlaš povod, odvrativši zaprijeke i pruživ-
ši potpomoć doprinijeli“ da Kukulj počini prone-
vjerenje itd. Državno je odvjetništvo predložilo da

regbi, da je kompromitovano više uglednih lično-
sti, megju kojim i neki, koji nam se po jugu ko-
če A sad pregjimo na sadržaj optužnice.
Vrgorska ,afera“ obuhvaća punih 20 godina
uprave s općinskom imovinom. U tih 20 godina

prihod od 600.000 for , a rashod od for. 200.000,
Po tomu je regbi iz općinske blagajne nestalo do

ljudi iz Varoša, t. j. iz Vrgorca, koji su zulum-
čarili i tištili seosko pučanstvo — najviše za tra-
variuu — i tjerali ga, a da ga ne čuju. Za bro-
jače slali bi svoje ljude, koji bi protivnicima bro-
jili više a svojim manje. Bit će u Kukuljevim ri-
ječima štogod istine, jer je Općinsko vijeće u više
navrata ovlastilo istog Kukulja i načelnika Perva-
na, da proti prijašnjoj Općinskoj Upravi zametnu

Još je ljepši od samoga pisma komeatar , Du- parnicu za naknadu nekih iznosa, ali nema nika-

brovnik“-ov, koga se državničko znanje odrazuje
u stavci: ,Srbi Dubrovčani“ za ljubav općinske

uprave ne mogu se difencirati u unutrašnje i spolj- | zaključiti, da općina nije niti jednu dobila.

3“ Dakle j i : S Sela vrgorske krajine, predvogjena popom
a A eŽ 0909 kei. qa. člrveta, 4 šine | Luetićem i družinom, bila se digla na varošku
; veći od ljubavi prama rodnom gra- | stranku i na izbornom mezevu godine 1879 osvo-

du! Ali kad tako misle, zašto se nijesu prama ; jila općinu, isključivši iz vijeća varoški elemenat.
tomu vladali lani prigodom balneološkog kongre- | — Nego — bilo da po selima ne bijaše dovoljao-

8a? I onda ih je općina bila imenovala sa od-

primljene naloge i kako su svršile zametoute prav-

 

 

 

 

bornike, ali kad se valja klanjati Nijemcima, g. | %% znadoše pronaći — čedo te nove stranke i ia setat ra oda vii & u alučaje-
i i drulina uvijek sw prvi, a treba U priče- || Mia nima doze sadeli otčinskog mranitelje | dobivaju. od općinskog < 20,
ati braću Slavene, tad im eto mi smetamo. Hr- | stva. U općinsko vijeće bijahu izabrani ogromnom | 50 a i na stoluue kruna, o kojim se ne pita ra-
"ati su im svegj isprika, da sakriju svoju goloti- | većinom prosti, nepismeni seljaci. Nije bo- | čun. Ima li opinaki pristaša pravo glasa, par
1ju, pa su im i sada dobro došli, kad hoće da | lje bilo tv ni općinsko NE a tri 1. Se SSM, A JNA mu mukte gozbe, pi“
vekomu na izmjenu umanje sjaj. kongresa u Du- | norarizaljstva Vo E sijelu dosa ilrom otvorene. Preba ll birača kišobrana,
lrovniku, gdje mu je hrvatska Općina vjerna tra- rgorac dolažahu, ako ih nije kakav osobiti općina mu ga provigja. Treba li mu košulja, ga-
cicijuma starog Dubrovnika, ne mareći je li tašte srba. U nuvimni odboc bičeli: su 09 vljećals ća, kapa, mahrama, kuhinjsko posugjo itd.
komu milo sli ne, ponudila utočište. Znali smo, | Ci, Koji su jedva snali samrčiti svoje ime, a bilo | svega u općine ima. U na dan izbora
da e boće pred Bečom rebabilitirati, ali sa mo- | Ia40 aba Je ile god. 1000. Na glava opći | sima bračkog, primorskog 1 i vlnorodna Dunineg
gli izabrati podemniji momenat, te jod nekoliko dO jere Prana 8 bes smanja, koji | tu OO M o a A e
doba tajati lakovjernicima svoju narav. f po zanimanju bio a u sekuje s i duhana. u m sve
S ovi tapljicu, & toga njeg DočMaN me sl: | ukaći 4 mabilk. Kabo Kuk da. to no bi
ovim brojem trplene preitre ! sabu. gvekako pečiišičkoj ne bijaše dora- | ostavio, dok ne bi fstrusio barem 2 do 3 litre,
Mnogo i mnogo leših predbroj- | gao, kako je to bjelodano 1 dokasao, pače i otvo- | Pak da se ne isplaćuje pristajati uz taku općinu,
ia ne poslaše nam još pretplatu. Molino | ren, priznao, kod koje se ne samo ne sna koliko pije, već se
davne: ozpinit=2eg, Par: inelikosi: eko i Takvom načelniku, koji je sam sebe okratio | ne sna ni ko plaća? — Je//li :birač saostao ga
plaćanjem pretplate isplaćnju. tačnim kao mukto.slagu, us. bok sa tajnika i | isplatom travarine, samo ako je za općinu, niko
blagajnika Josipa Kukulja, koji je jed" ga ne će sa to goniti; mu se uruči, pri-
NARODNA msNJBLIKA NM 18

i

je, Mate Prvan pok. Šimuna pok. Dane, Mate | se opet domogne gospod

kotić pok. Jakova reč. Dabić, Julije Franić pok. ;

 
 
 
  
    
 
 
 

so saslušaju 239 -svjedoka. Po privatnim vijestima | prisvajati.i erabiti općinska, dohr

gi od njih otvoreno priznaju;
od drugoga mita dobivati;
jim protivnicima osvećivati, osobito

kva podatka kako su načelnik i tajnik svršili | ke i mogućnike na selu (za
de. Sudeći po općinskim računima imalo bi se | kojako pomoći i okoristiti. U prvom redu

isuju, osim rijetkih izaimaks, do-
ree travarinu ; Ze e gra

ga broja prikladnih predstavnika, bilo da ih vogje | vrh

jače vijeće najprije imenuje sve vijećnike,
ključajući ni popa Luetića, pak uz sve ove časni-

frankirana pisma ne primaju 860.

   

 
   

: i
i . sh e : g
proučio osnovne škole, bez osobitih umnih špo-
sobnosti, da bi se sam po sebi bio mogao usavr-
šiti. Kukulj zanimanjem bijaše isprva sluga u ma-
nastiru, a kasnije sobar u Dubrovniku. Za takvo
zanimanje bio je na svom mjestu, kako mu to
jedan od njegovih bivših gospodara i posvjedoči.

kronike prenosimo iz nje neke glavnije stavge, a | Ali to još nije dovoljno za upravljanje sjednom

općinom, na upravi koje sjede nedorasli ljudi. Uz
takove upravitelje, vijećnike, odbornike i činovni-
ke zaista općina nije mogla cvjetati i napredovati.

Varoška stranka, kojoj vlast bijaše oteta iz
ruka, nije mogla — kaže Kukulj — zaboraviti
poraza i za to se je iz petnih žila mapinjala, da
stva. Ovu varošku stran-
ku u brzo pojačaše mnogi uplivni faktori, koji joj
prije bijahu protivni, jer uvidješe da ako je prije
bilo zlo, sada je nastalo još i gore. — Zametniti-

pok Ivana reč. ldriša, Luka | še se žestoke i ljute borbe. — Seoska stranka

videći da se njezini redovi prorijegjuju, da joj tlo
ispod noga izmiče, grčevito se je vlasti držala, &
od nikakva i najnezakonitijega sredstva nije zazi-
rala, samo da se uzdrži.

U vijeću bijahu najmogućniji seljaci. Za ,lju-
de od općine“, kako ih Kukulj zove, naime za
glavare, pristave, arambaše, lugare, poljare, čauše
zgodno namjestiše svoje ljude, koji drže čvrsto uz
općinu, jer im je to bilo veoma uharno. Svi ovi,
uz vijećnike i prisjednike, uživahu od općine sva-
kojake pogodnosti i povlastice van granica zako-
na. — Oni i njihovi mogli su slobodno i mirno
9 kako to mno-
: su u to idio
mogli su se na slabi-

pri popisiva-
nju marve ; svaki njihov korak općina je obilno
nagragjivala ; općina im je znala naći i providjeti

općina Vrgorska može se računati, da je imala | zaslužbe na sve strane i na sve moguće načine.

— Je li prisjednik ili vijećnik išao u Vrgorac u
sjednicu, osim gotova ob, što bi ga dočekao,

400.000 for. Optuženik Josip Kukulj kaže u svom | bilo bi za nj i što drugo. Je li ronda išla u blag-
ispitu, da su do god. 1880 na upravi općine bili | dan u crkvu, ili držala red na sajmu, plata joj
nije uzmanjkala. — Svi

lom mesari i krčmari. U | -
godom kojih mu drago ra drže se sastanci i
pijanke na račun opći j
ma unosno, jer se tačno a& račun ne pazi
račun ni ne pita, jer

vedeni većim
vim krčmama pri

; hema kada“.

Svi su oni uz to i ojači travarine.

na sela
osam, deset, do dvanaest). Brojači se

ispuštaju drugoga ili mu manje; protivnici-
ma bilježe više, kako to svjedoče razne pravde;
od popisane marve primaju, 5. koji 10 %
za povjerava i 0-

sazia Općina nekim od
u dužnika travarine, a u to ime svaki d

i