Br. 1%. U DUBROVNIKU 27. Aprila 1901. Godina XI. CRVENA HRVATSKA plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, sa Austro-U, Bosnu i Hercegovinu s poštom: na Izlazi svake subote. RA a NA su mI godinu 10 kruna, na po godine 5 krun&, — sa inozemstvo 10 Za oglase, priopćeno, zahvale i ost. plaća se 20 para po retku. kruna i poštarski troškovi. Oglasi koli se više puta tiskaju po pogodbi i uz razmjeran popust. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je Dopisi šalju se Uredništvu. Rakopisi se ne vraćaju, a ne- predbrojen i za došasto polugodište, | Pojedini broj 20 para. | frankirana pisma ne primaju se. Dubrovnik, 26 Aprila 1901. Slavenski novinarski kongres bijaše demon- ' stracija u prilog Velike Hrvatske, — napisao je onomadne ,Dubrovnik“, a to isto rekoše nekoli- ko dana prije i zagrebačke ,Narodne Novine“, organ vlade grofa Khuen-Hedervary. Više manje slično izraziše se o kongresu i ostale protusla- venske novine u monarkiji. Konstatujemo dakle, da se je ,Dubrovnik“, koji se razmeće na sve strane Slavenstvom, pišući o slavenskom novinar- skom kongresu, našao u istom kolu sa slaven- skim protivnicima oko ,Bud. Hirlapa“ i sličnih, a to je baš krasan dokaz ,Slavenstva“ naših Srba. Obdržani kongres slavenskih novinara u Du- brovniku nije bio demonstracija već sjajna mani- festacija slavenske misli, a obzirom na mjesto u kom se je držao, naravno, da je ta manifestacija imala pretežito hrvatsko obilježje. Cvijet slavenske štampe upoznao se je iz bli- žega s našim prilikama i težojama, a tim je išče- zla mnoga prerasuda, koja je, zbog lažnih obavi- jesti, protiv nas postojila. Hrvatska misao ne će odsle prolaziti kao pastorče u nemilosrdne maću- he. U tom nas uvjerenju ubjegjuje pisanje cijele slavenske štampe, koja je bila zastupana na du- brovačkom novinarskom kongresu. Iznimku prave češki ,Narodni Listy“, koji ni ovog puta ne mogoše, da se otresu svog starog protuhrvatskog pravca, a koji bi, po našem mni- jenju više pristojao kakvom zakutnom strančar- skom srpskom listiću, mego li velikom organu bratskog češkog naroda, komu bi prva dužnost i- mala biti nepristranost prama našim sporovima. Koji je uzrok tog očitog strančarenja , Narodnih Li:ty“ u prilog ,Srba“, proti svakoj pa i najsve- tijoj hrvatskoj aspiraciji, to ne ćemo sada, da is- tražujemo. Konstatujemo samo, da njihovo pisa- nje ne može utvrditi sveze izmegju hrvatskog i češkog naroda i da u slabom svjetlu prikazuje iskrenost bratske ljubavi, koju zoadu gdjekad, ' da nam platonički iskažu. Da nam se ne reče, da bez razloga sumnji- čimo, iznijet ćemo nekoliko fakata primjera radi. »Narcdni Listu“ predlog dra. Radića o Bosni i Hercegovini htjeli su isprva da premuće, a po- slije nekoliko dana izvrauše mu smisao, pri- kazujući kao da se je radilo o aneksiji Bo- sne i Hercegovine s Hrvatskom, a da tomu nije bilo mjesto ma kongresu. Naprotiv gosp. Radić je predložio, da kongres primi na zmna- nje izjavu i težnje bosansko-hercegovačkih Hr- vata. Novinarskim je kongresima, što je po- sve razumljivo i kako je već bilo naglašeno, baš i ta dužoost, da se obavijeste 0 pra. vom stanju stvari, o kojim pišu, te s toga upada u oči protivnost ,Nar. Listy“, Oni dalje prenašaju is- mišljenu tendecijosnu vijest o nekoj muslimanskoj deputaciji iz Bosne i Hercegovine, koja je tobože bila došla, da se pokloni kongresu. U istom broju donose i mwkakav prosvjed protiv Radićeva pred- loga. Taj prosvjed potpisalo je 16 — slovom še- Snaest djaka grčko-istočne vjere iz Bosne i Her. čegovine na naukam u Beču. U svojoj megaloma- niji ,usdobudni mladenci“ tvrde, da oni prosvje- duju u ime 4/5 stanovništva Bosne i Hercegovine tj. u ite Srba pravoslavnih i muslimanskih, i ako_— nota bene — nema ni ciglog jednog mu- &imana ismegju njih potpisana. Kao da se sa par , fraza kojekakvih golobradaca mogu zabašuriti hi- ljade potpisa pristajanja na Radićev predlog, : svjedoče brzojavke priopćene u ,Osvitu“,! a su ,N. L.“ premučali, kao što pred sedam i. na, kad su svi djaci iz Bosne i Hercegovine kato- lici i muslimani na sveučilištima u Beču, Gradcu, Insbruku i Zagrebu dali izjavu u hrvatskom smi- slu, 0 čem se je bavilo cijelo novinstvo u monar- kiji i izvan pje, ,Narodni Listy“ ne nagjoše za vrijedno ni da spomenu tu izjavu. Gdje je dakle nepristranost ?! Mi ipak sumnjamo da češki narod i češka inteligencija misli onako kako pišu , Narodni Li- sty“, jer baš ovih dana drugi veliki češki list »Hlas Naroda“ sasvim se povoljno izraziše o Ra- dićevu predlogu i osudiše prosvjed šesnesterice djaka. Ili zar urednici ,Hlasa Naroda“ nijesu do- bri patriote kao i oni oko ,N. L.“? Nego u ovom poslu ima još nešto sasvim simptomatična. Na kongresu, pored svih ostalih učesnika, glasovaše za Radićev predlog i gospoda Anyž, Kuffoer, D.r Preiss i D.r Ryba, suradnici »Narodnih Listy“. Predlog je bio pročitan i u češkom i poljskom jeziku, te je isključena mo- | gućnost, da ga nijesu razumijeli. \ Bili bi zahvalni ,N. L.“, kad bi nam izvoljeli protumačiti tu oprječnost izmegju vladanja njiho- vih predstavnika na kongresu i pisanja njihova poslije kongresa, jer priznajemo, da mi to ne shvaćamo. | Novinarski kongres. (Svršetak. Vidi br. 15 i 16). O polaganju vijenca na Gundulićev spome- nik i o nitkovskim izgredima srpskih pristaša već smo govorili. Donosimo u cjeli ni lijepi govor prof. Zawilinskoga, kog je pri polaganju vijenca hrvat- ski izrekao : Slavni zbore! U času, kad je bio odkrit o- vaj spomenik, pred kojim stojimo, dubrovačka mladež, kako kaže Nestor književnosti hrvatske Ivan Truski ,uajragje bi bila podigla, da je mo- gla sav krasni spomenik na junačka ramena i no- | sila ga po svim ulicama dubrovačkim, nosila bi i i REM gdje se je možda glumila Gundulićeva ,Dubravka“; njegovim PREMNNS sla- vila se dubrovačka sloboda.“ — nu ovaj veliki Gundulić. — U dram otjetelina, neka se sa Hrvatskom složi Poljska, kojoj smo mi sinovi, neka ovdje položen vijenac bude po- klon velikom pjesniku, neka bude simbol bratim- stva tako, kako nas je on a svojim pjesmama u- jedinio u misli, kad je pjevao : Zagrljene Na štitu m'e Visla i Sava I dostojno nariešene krunam držaj vaše i naše prošlosti, a skupa smo stvorili, NARGONA REPURLIKA MoVATSKA NAUČNA BIDLIOTEKA, LuG4OVNIK . vi na jugu mi na sjeveru, dvije prama istoku po- stavljene predstraže zapadne kulture, dva ognji- šta slavjenskoga oživljenja, slavjenskih čežnja, mi- sli i težnja. Potomci Kochanovskoga i Mickievicza, So- bieskoga i Kosciuszka izrazuju Gunduliću dubo- ko štovanje, a potomcima Gundulićevim bratski pozdrav! Ovaj govor pozdravi gragjanstvo oduševljenim odobravanjem i poklicima: Živjeli Poljaci! Živjela Hrvatska! a mladost podigne govornika na ramena. Banket. Na uskrsni ponedjelnik općina dubrovačka priredila je u Hotel Imperijalu banket u čast slavenskih gostova. U 8+ sata u večer bila je velika dvorana Hotel Imperijala dapkom puna gospode učesnika kongresa i pozvanika. Na čelu stola sjedio je g. načelnik Čingrija, njemu na de- snu g. predsjednik Chylinski i g. potpresjednik Gabršček, a na lijevu g. potpresjednik Svetozar Hurban Vajanski. Na šampaajcu g. načelnik Čingrija nazdravi kralju, na što se svi podigoše s mjesta i kliknu- še živio! < &. Chylinski nazdravi gradu Dubrovniku, bi- seru Jadranskog mora, koljevci hrvatske i sla- venske kulture. Zahvaljuje na prekrasnom i go- stoljubljivom pričeku, koji će svim učesnicima o- stati u pameti kao najljepša uspomena. Nazdrav- lja g. načelniku i Dubrovniku. (Buran pljesak i klicanje: živio načelnik i živio Dubrovnik l) G. nač. Čingrija zahvaljuje na nazdravici i ističe da su slavenski gosti, netom su stupili u ovaj grad, osvojili simpatije svih Dubrovčana. Naz- dravlja cijelom slavenskom novinarstvu. Moli, da novinari zadrže u dobroj uspomeni Dubrovnik, koji, i ako se neće vratiti, što je nekad bio, ipak nastoji oko toga, da postigne, što je u da- našnjim prilikama moguće. S ponosom ističe, ka- ko se je Dubrovnik prvi našao u narodnom kolu. (Burno odobravanje i poklici živio !) Za stoloravnatelja imenuje g. Milana Kreši- ća, koji se zahvaljuje na počasti i nazdravlja na- čelniku najljepšega hrvatskoga grada Dubrovnika. (Odobravanje). G. Čingrija zahvaljuje nagdravici. D.r Tresić nazdravlja českom narodu, junač+ org odobravanje).