Br. 26. 0 DUBROVNIKU 29. Juna 1901. Godina XI. RVGNA ARVATSKA Cijena je listu unaprij kuću, za Austro-Ug godinu 10 kruna, na kruna i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je drečbrojen i za došasto polugodište. rijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u Bosnu i Hercegovinu s poštom: godine 5 krun&, — za inozemstvo 10 na Izlazi svake subote. | Pojedini broj 20 para. Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku, Za oglase, priopćeno, zahvale i ost. Bit se 20 para po retku. Oglasi koji se više puta tiskaju po pogo Dopisi šalju se Uredništva. Rnkopisi se frankirana pisma ne primaju se. gdje su utužljivi, alma > ka g ne vraćaju, & ne- Dubrovnik, 28 Juna 1904. List ,Dubrovnik“ govoreći o glasinama, što se proniješe, da će biti promjena na Namjesništvu viče istina na spoljašnju politiku, kojom ,je o0- dregjen politički pravac u našoj pokrajini“, vapi- je ustanovljenje Hrvatske slobodoumne stranke, koja ,bi imala zadaću liječiti Hrvate od maštani- ja“, hoće proinjenu sustava i ustava, ali to su sve fraze ili kako on kaže ,sipanje pijeska u oči“, a glavno je u hrpi neslanih uvrjeda namijenjenih Hrvatima ono, što spominje kako sporedno: Pa- vića treba da iz Zadra nestane. To se vidi iz član- ka u cjelini. Namjesničkog potpresjednika pl. Pavića ne branimo; osugjujemo ga, jer ga povjest zadnjih decenija osugjuje. Bojeći se moći narodne stran- ko a videći, da s njom valja računati, dovršio je taj vladin činovaik, što drugi započeše. Prvo je trebalo oslabiti pa tada kompromitovati pred na- rodom narodnu stranku. Pok. Bulat uhvati se na lijepak laskavih riječi i taštih obećanja, te pod njegovim vodstvom narodna stranka skoro posta vla- dinom. Osim toga je na rabošu g. potpresjednika germanizacija i tugjinština, kojima je širom otvo- rio vrata u pokrajinu, a ime mu se i u vrgor- skom procesu spominjalo. Sve je to uzrokom, da Hrvati ne bi zaplakali, kad bi se ispunili glasovi o njegovu odstupu, ali je li on baš krivac svemu? Nijesu li jednako krivi i oni koji protiv svoga do- brotvora nadahojuju članke u ,Dubrovniku“ te, prekazuju svijetu, kao da je baš potpredsjednik pl. Pavić jedini zaslužio pakrački dekret. Treba da- kako liječiti rane u pokrajini, ali kad bismo ih mi liječili, drukčije bi to radili, a prvo svega bi- smo metnuli pitanje, kad će više prestati ta ano- malija u Dalmaciji, da na čelu civilne uprave sto- ji jedan vojnik. To smo pitanje htjeli iznijeti i za vrgorskog procesa, a davalo nam je povoda Martinčevo svje- dočanstvo, gdje se je očito pokazalo, da je u Dal- maciji potreba imati jednu osobu na čelu uprave, koja će biti za sve odgovorna, a da je namjesnik vojnik uz civilnog doglavnika nesmisao na štetu ugleda i vlasti samog namjesništva. Nama je isti- na sve jedno hoće li namjesništvo imati u narodu ugleda i povjerenja, drugi su postavljeni da se za to brinu, ali je nama do toga, da znamo, ko je odgovoran i da nas ne šalju, kad tražimo pravo svoje, od Iruda do Pilata. Kad bi dakle zbilja došlo do promjena u pa- lači sv. Šimuna, ne iz osobnih obzira već iz na- čela htjeli bi smo vidjeti na namjesničkoj stolici civilnu osobu, koja neće samo sabor otvarati, ne- go u saboru i odgovarati za svoja djela. Nu sumnja- mo hoće li se ta davna želja naših zastupnika ispuni- ti; sudeći po oficijosnom , Dubrovniku“, koji zna za »dobre namjere“ Njegove Preuzvišenosti, radi se samo o tomu, da se na Pavićevo mjesto uspne ko drugi, valjda baš poznati mezimac naših Srba, koji će kako ,Dubrovnik* kaže diplomatski, , sustav promijeniti“ to jest opet otvoreno pomagati srp- ski pokret, Tajimice ga i onako pomaže. Listovi iz Zagreba. *) (Im). Nesloga je prirogjeno svojstvo Slavena , & Hrvata napose Cijela paša ustavna borba u *) Radi navale gradiva ne moglo prije doći na red. Up. Ur. svojoj jezgri nosi na sebi to obilježje. Jedinu iz- nimku čini razdoblje od g. 1865-1868. Bilo je i tada izdajica, odmetnika, al tih je narod pozna- vao, i stranke su bile grupirane svaka napose. Znalo se, što je koja htjela i pa koji način. A da- nas? Svi se iskazuju otačbenicima, svi si prisva- jaju sebi monopol rodoljublja... i kliče: Bog i Hrvati, živila Hrvatska ! Al to isto i Magjaroni viču i moguće u većoj mjeri, a drugim poriču sve to i zovu ih izdajicama. Nehote mi pri ovom do- laze na um stihovi pjesnika : Manje riječi, više čina Bit će sretna domovina! Sloga, sloga, to je bio sveopći vapaj, koji je odavna izbijao na površinu, osobito pak u ovo posljednje doba, kad je klub stranke prava izdao poznati proglas. A gje je sloga ? Na ustima, a u srcu stari prezir i mržnja. Traži se kojekakve za- kučine još sada, da se ista posve osujeti. Što će biti poslije nije teško predvidjeti. Ona donekle obzirom pridušena mržnja provaliti će još većom snagom i tada ćemo prisustvovati onom prizoru staromitske priče Threstove, kad je, kako se pri- povijeda, sunce obrnulo se, da ne gleda tužan prizor, Kako sam vam već javio, klub stranke pra- va upravio je ultimatum koli čistoj toli neodvi- snoj stranci. Kako već rekoh, kipi s jedne i dru- ge strane, a bojim se dobra biti neće. Pjevao je prošlih dana u amošnjem glazbe- nom zavodu vaš dalmatinac g. Marko Vušković, Opće je mnijenje da jo pjevač budućnosti, koji će biti na diku ne.samo sebi, već i narodu. Oprav- dao nade, koje se u nj polažu. On misli učiti još koje vrijeme konservatorij, a za tim poći će i po svoj prilici biti će primljen za dvorskog pjevača u Beču. Naš intendant ili bolje naša vlada, uza sve to nije htjela angažirati onakvu silu, već ju odpušta, a dobavlja kojekakve tugjinske medio- kritete. Žalosno! Ovaj postupak ogorčuje amoš- nje rodoljube u velike. Socijalno pitanje i kod nas sve više izbija na površinu. Od prekojučer štrajkuju pekari tra- žeći od svojih poslodavaca povišenje plaća. Štrajk zabrinjuje amošnji svijet, te mu jučer jedan ov- dje na njemački jezik izlazeći list posvećuje u- vodni članak. Prošle subote bio je u Mitrovici obješen na vješalima Rajko Marić, grč. istočne vjere, osugjen na to radi deseterostruka umorstva. On je išao pa vješala pjevajuć a pri potpunoj svijesti. Poža- lio je samo, da je ubio nekoliko nevine djece, a prije smrti jeo je i pio te pušio, čisto veselo. Koncem ovoga mjeseca mastaviti će se u Bu- dimpešti pregovori oko financijalne nagodbe Hr- vatske sa Ugarskom, jer naša vlada želi čim pri- je s tim gotova biti, da uzmogne na temelju no- Zagreb, 19 Juna. NARODNA REF NAUČNA Bicu UBLIKA HRVATSKA OTEKA. DU DAY jek na dnevnom redu, ali da to stoji do amošnjih kolovogja stranačkih, oni bi preko njega bili već davno prešli, nego upliv vanjskih rodoljuba, bi- jedno stanje seljaka, izbori i tisuć drugih nevolja čini, ne ima sumnje, velik upliv na poglavice — te je raspoloženje nekih, s kojima sam govorio o tomu, i ako ne silom uvjerenja a ono silom 0- kolnosti, ipak za slogu. Što mislite gosp. uredniče, u interesu hrvatske stvari ne bili zgodno i hva- levrijedno bilo da i rodoljubi iz posestrime Dalma- cije dadu javno izjavu za slogu amošnjih strana- ka, te tu izjavu uprave predsjedniku koalirane o- porbe D.ru Šandoru Brestyenskomu? Koliko to djeluje na javno mnijenje, dokazuje i članak jed- nog magjarskog lista, koji, videći sve intenzivniji rad krvatskih rodoljuba oko jedinstva i sloge -za dobrobit otačbine, u velike se boji za se, te na- stoji isto poremetiti. Prošlih dana imao je klub čiste stranke prava, kao i neodvisne t. j. Obzo- rove stranke sjednicu, da odgovore na ultimatum upravljen im od kluba stranke prava, koji je išao za tim, da dotični klubovi biraju svoje izaslanike u poslu daljnjih pregovora glede uspostave jedin- stva državopravne oporbe. Klub čiste stranke pra- va imao je sjednicu istog dana kad i onaj neod- visne stranke te je zaključio, da prije neće iza- brati svoje punomoćaike za pregovaranje o slozi, dokle ih ne izabere neodvisna stranka. Neodvisna stranka pak birala je istoga dana trojicu i baš gg.: Dra Marijana Derenčina, D.ra Antu Bauera i urednika ,Obzora“ Josipa Pasarića. Izbor ove tro- jice tumači se amo kao dobar znak jer isti, 080- bito prva dva ne zaziru od sloge s pravašima, niti od njihova imena, dapače su im vrlo skloni, Tad dolazi red na izbor punomoćnika sa strane čiste stranke, pošto je ispunjen uvjet kojega su oni postavili u svojoj zadnjoj skupštini. Kako ču- jem, držati će oni doskora ponovno sjednicu, da izaberu svoje punomoćnike. Uz vanjske rodoljube, koji, kako rekoh čine neki moralni pritisak na amošnje vogje oporbenih stranaka — ne manji moralni pritisak čini i amoš- nja sveučilišna omladina, koja neće više da &se zove pristašama niti jedne niti druge frakcije stran- ke prava, već jednostavno pravaši. Tako su po- sjetili prošle nedjelje sa hrvat. radništvom grob neumrlog D.ra Ante Starčevića i u ime sveuči- lištnih djaka pravaša, dakle ujedinjene pravaške sveučilište omladine, govorio je bosanski Hrvat gosp. Ivo Elegović. Od radnika je govorio gosp. Timet, gradski zastupnik i upravitelj ,Hrvatske 456