jezika iznosi 18.012 duša, onaj hrvatskoga 10.789, pribrojivši amo 2780 duša slovenskoga jezika, to ukupni broj Hrvata na Rijeci jest 15 569. Riječki Hrvati pripadaju najjačem razredu poreznika pax im s toga pripada pravo zahtijevati, da podmla- dak bude uzgojen u materinskom jeziku i da to- mu općina udovolji. Odlučnost i postojanost riječ- kih Hrvata u velike je uplašila koli talijanaške toli magjarske krugove. ,Budapester Hirlap“ oštro ustaje proti tomu pa veli: ,Na magjarskoj (sic!!!) Rijeci, posve je suvišna hrvatska škola“. Prošlih dana napali su isto tako magjarski listovi riječkog župnika D.ra Kukanića, što nije dozvolio da se u procesiji nose riječke i magjar- ske zastave, pa su magjarski listovi tražili ništa manje nego da se Rijeka otcijepi od biskupije | senjske a pripoji kojoj ugarskoj U ostalom ni najmanje nijesu doslijedni koli magjarski toli ta- lijanaški liberali. Viču na sva usta proti popovi- ma hrvatskim da uvlače politiku u crkvu, a kad jedan takov nije htio uvlačiti politiku u crkvu, dižu na pjega kuku i motiku. U ostalom što nijesu Magijari uradili da otrgau Megjumurje od zagre- bačke biskupije, a ipak im nije uspjelo. Mislimo, da će se prevariti i ovi put u računima. Ima još jedan forum, gdje ne može magjarska bahatost tako imponirati — ima Rima. I naša akademija proslavila je lijepo četrsta- godišnjicu hrvatske književnosti. U spomen toga dana čitao je akademik D.r Milivoj Šrepel pred biranom publikom svoju radnju ,0 Maruliću“. Gosp. Šrepel dokazao je da je Marulić učenik la- tinske crkvene književnosti iz konca srednjega vijeka; kod njega se opažaju tragovi renaissance. Universalnost Marulićeva rada, reče okadenik, po- kazuje, da je on živio u doba renaissence; on je noš ponos, on otac umjetničkog hrv. pjesništva ujedno latinski književnik svjetskoga glasa. Na koncu pročitani su brzojavni pozdravi Monsignora Bulića, profesora splitske gimnazije i reglke, koji su ugodno i sa poklicima , živio“, ,živjeli“ primljeni. Dne 6 o. m. umro je u Zagrebu hrvatiki knji- ževnik Kamilo Zajčić. Rodio se je g. 1864 u Sa- moboru. Bio je čovjek veoma darovit & napose plemenita srca. Dugo je godina bio novinarom, te je neko vrijeme uredjivao »Spljetski Narod“. Kako je poznavao više jezika, to je više stranih djela na hrvatski preveo, napose ruskih, Uslijed prenapornog rada podlegao je duševnoj svojoj bo- lesti. Ostavlja ucvijeljenu udovicu sa četvero dje- ce. Ona je Dalmatinka rodom iz Spljeta, rogjena Addobotti. Pokoj plemenitoj duši Kamila Zajčića! Širom domovine. Ovim brojem svršava prvo polugodište. Molimo cijenjenu gospodu predbrojnike da se pospiješu s pretplatom. Dalmatinski sabor. Iz Zadra smo primili izvješće o sjednicam dne 24. 25 i 27 ov. mj., sli . ga danas ne možemo radi nagomilana gradiva da uvrstimo. Cigaretni papir Družbe sv. Ćirila i Meto- da za . -- Pišu nam iz Jelse, da će mjese- ca srpnja g. Sjepan Gamulin, trgovac u Jelsi na Hvaru, turit u promet pušeći papir ,Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru“. Sa požrtvovnim i ro- doljubnim sea providencijalne Družbe već je sklopio pogodbu, pet po sto (5%) od raz- prodaje je na korist družbe, a g. Gamulin će pro- izvadjat uajfiniju vrst papira, te se ne boji ni- kakve konkurencije ni u cijeni ni u vrsti. Suvišno je Hrvatu isticat zamašitost ovog se promisli u kakvom se helotskom stanju nalaze Hrvati u junačkoj ali im to javio. Gosp prof Brusina doista uživa glas svietskog zoologa, to svjedoče mnogobrojne akademije, kojih je on član, uvaženje najvećih zoologa. koji navagiaju njegova djela, razna pri- znanja itd. Gosp. prof. Brusina kroz 33 g. svog djelovanja podigao je naš muzej na stepen kojim se Hrvatska može podičiti i za isti uložio dosta svojih materijalnih i moralnih žrtava. Ako je u- mirovljen, to je on sam tražio buduć vlada zah- tjevala od njega uprav nešto nemoguće. da naime predaje na universi i bude ravnatelj zooložkog muzeja itd., što po priznanju jedne akademije, čiji rokopis sam imao čast vidjeti, skroz je nemoguće. G. Brusinu svaka čast kao učenjaku i rodoljubu! Mom ————————————=—=— Naši Brzojavi. BEČ. 29 Juna. Jako je dvojbeno hoće li što biti od akcije za nagodbu Čeha i Nijemaca u Mo- ravskoj radi opstrukcije sa češke strane u mo- ravskom saboru. — Vrgorska sfera o kojoj se u vladinim krugovima mnogo govori, učinila je na iste velik utisak. Om mnemm—————————————————— Gradska kronika. 4+ Duni Pavo Matijević: Pišu nam iz gra- da. Na 20 t. m. bila je otpjevana u sjemenišnoj kapeli sv. Misa za pok Dum Pava Matijevića, podupravitelja istoga Sjemeništa; prisustvovao je Presvj. Biskup. — Dum P. Matijević umro je u Staromgradu dne 6 na Tjelovo. Prije tri mjeseca otišao je onsmo, eda bi se u svom rodnom mje- stu oporavio u zdravlju. Dne?7 primismo brzojav- no žalosnu vijest o smrti neprežaljenog Dum Pa- va. Kakova je žalost Sjemeništem zavladala, mo- gao si pročitati na licu svakog klerika. Svuda od- lijegao se neutješivi vapai: Dum Pava nema vi- še! I zaista smrću pokojnikovom pretrpilo je Sje- menište nenadoknadivi gubitak. . Oo bijaše svojim pitomcima pravi otac. Znao im je vješto u dušu prelijevati plemenita čustva, što ih je sam u sr- cu gojio. Pa, premda ga je bolest osobito zad- njeg doba silno tištila, on je svim silam nastojao, da joj se odhrva, da tako uzmogne sve do pos- i ljednjega časa posvetiti se na korist svojih pito- maca. Oduševljen za crkovnu glazbu, najveća mu bijaše slast, kad je mogao svoje pitomce u njoj podučavati. Nastojao je, da oslobodi crkveno pje- vanje u Dubrovniku od svjetskog upliva, u čem je divno uspio. Premine podnašajući patoje angje- oskom strpljivošću. I u posljednim časovima sjeti se Sjemeništa i namrije mu svoj »N&rmonium, mu- sicalia i knjižicu.“ Pokojnik bijaše uzor svećenik, čist i neporočan, zaačajan i pravi rodoljub. Kleri- ci mu ispjevaše lijepu pjesmu sažalnicu. (Primili smo 4 pjesme u počast vrlog pokojni- ka, ali radi nagomilana gradiva ne možemo danas nijedne donijeti. Nastojat ćemo u narednim bro- jevima. Op. Ur.) Iz Cavtata nam javljaju tužnu vijest, da je na 24. 0. m. u večer umro u 80 godiai živo- ta Augustin Fagioni, otac proslavljenog hrvat- skog slikara Visha Bukovca. Dne 26 o. m. bio je pokojniku prekrasan sprovod, kakav se u Cavtatu ne vigja. Dobri je pokojnik bio čestit i plemenit čovjek, te kogod ga je poznavao iskreno žali za njim. Bila mu laka zemlja, a našem Bu- kovcu i svojti naše iskreno saučešće. Tugjinština u ec. k. uredima. S mnogih strana tuže nam se, da je ovih dana mjesno c. k. kotarsko poglavarstvo poslalo na talijanskom je- ziku naloge isplate za \ičau dohodarinu, i ako su izjave učinjene hrvatski. Mi ne znamo kako da do- stojno okrstimo ovakovo nametanje tugjinštine, već pitamo : misle li neki činovnici prestati izazivanjem ! Željeznica. Prvi vlak prispio je iz Bosne u Gruž due 26 0. m. Umnibus. Danas će omnibusi našeg doma- ćeg poduzetnika g. Nikole Dupera poćeti vožnju. G. Duper je na omnibuse metauo hrvatske napi- se. Tako ide! Ispiti zrelosti počet će pri mjesnom c. k. velikom Gimnaziju na 1. Jula, a pri c. k. ženskoj preparandiji na 8 istog mjeseca. Hrvatska općinska glazba udarala je si- noć pred o u počast dubrovačkog načelni- ka g. Dr. Pera se ovaj program : 1. Korač- nica. — 2. Zaje: Ouvertura ,Graničeri“. — 3. Alletter: Ostavljena, pjesma za fliigelhorn (novo). — 4. Novak: Operna Revue, potpouri. — 5. ,%% Koračnica Čingrija. Danas će u 4 sata po p. svirati u Lapadu. Sutra u 74 po podne: 1. Koračaica. — 2 Bel- lini: Ouvertura opere ,Norma“. — 3. Suppe: Colletta valzer iz operete ,Das Modeli“. — 4. Mepiebogr: Potpourri iz opere ,Hugonotti*. — 6. Kutschera : Odveć si e ra pjesma za fligelhora (novo). — 6. Novak; Hrva- rri. e 7. Koračnica. odgovora. U pretprošlom broju rekli smo, da pisanje g. lista u tubožajih odnosa ,Crvene Hrvatske“ ništa drugo nego bezočnost, ne mo- je cijeli taj posao: Za je odvj. Fabrisa u 922. broja njegova vić htio je, da reče svoju. Šteta što se ovako #d« Iki talenat za . , veliku politiku gubi izme- gju nas. Mi Dubrovčani ne trebamo ni njega ni njegovih savjeta. Iz službenog svijeta. Naš sugragjanin Ni- kša pl Ghetaldi imenovan je vježbenikom pri mjesavm ck. Kotarskom Poglavarstvu Općinska radnja. Mjesni srpski list tuži se, da je općina povjerila popravak kaldrme na Placi talijanskom podaniku Mauru Sagrestanu, i ako su se za tu radnju natjecali i domaći po- duzetnici. Obavijestili smo se o stvari i evo kako pokaldrmanje Place pri- spielo je općinskoj upravi pet ponuda, od kojih četiri talijanskih podanika a jedna domaćeg po- duzetnika Balda Musladina, koja je, nuzgred re- čeno, bila prama onoj Sagrestanovoj skuplja. Ču- dnovato pak, što se ,Dubrovnik“ tuži na talijan- ce svoje saveznike, koji su baš za ovu radnju od njegovih pristaša novčano potpomagani. Ili mu je zar žao. da se nije radnja povjerila kakvom crno- gorcu? Ovog puta nije ih bilo, a jedinom dubro- vačkom poduzetniku, Baldu Musludinu, koji se je natjecao, i da je njegova ponuda bila bolja od svijeh — što nije — ipak, mislimo, da mu se ne bi ova radnja bila dala, jer je on općini dao do- bru svjedočbu o svojoj sposobnosti prigodom po- pravka starog puta od Gruža. Porotna rasprava proti Luci Zimić i drug. Branitelj Dr: Maroti: Lijep je običaj, da se po- drobnije opišu kažnjenici i druge osobe zanimane prije nego se upusti u generalia. U ovoj prigodi opsežnije će govoriti o Donku Mirkoviću. Drž. tako objektivno govorio o Mirkoviću, da mu je u velike olakšao posao tako da se može reći, da je on govorio na Mirkovićevu obranu, pak s toga već sada čita u očima porotnika, da je Mirković riješen. Jedno ipak ne može da begeni - še drž. odvjetniku, a to što je u svojoj bujnoj mašti nazrio nekakav agitacijoni odbor, a tome odboru da je i ,Crvena Hrvatska“ bila na službu. (zaletili ste se gosp. drž. odvj! op. izvj.) Prizna- e da su se mnogi zauzimali za optuženike, ali koga da ne potrese ovaj dogagjaj ? Da bilo je a- gitacije i u Trpnju i u Dubrovniku pak i u ovoj sali, ali ta je agitacija bila više na uštrb optuže- nicima. U nekakvu svezu s ovim umišljenim od- borom uvagja i Mirkovićevu kauciju, jer da je on siromah. Njegovo imanje vrijedi n& 300 for. kako je rekao drž odvj. nego 3000 for, a neznam bili ga on i za toliko ustupio Jerićima. Tu ga dakle ne ulaze ni odbor ni odboraši. Mora kako je pri- je naglasio, da opiše Donka Mirkovića. Nejak on i njegova braća ostali sirote i ne imali nista pod kapom nebeskom. Stariji brat Ante pošao u Ame- riku pak pozvao Donka, otišao Donko pak pozvao rlagjega brata i krvavim trudom stekli nešto i- manja. a steći će i više jer ih parči blagoslov Bo- žji. Napominje dalje, kako je održao riječ i posli- je toliko godina ljubakanja oženio odabranicu svo- ga srca. Proti Mirkoviću posvjedočila su dva svje- doka dva kunjada — baš se lijepo magjoše — Maić i Jelavić, dva.... dva .... ne zna ni sam kako bi ih okrstio. Rekao je drž. odvj. da se je Mirković iz prijateljstva prama Zimicama toliko zauzeo, ali ako je bio prijatelj Zimica bio je i Jerića. Općina dava dobru svjedočbu ponašanja Mirkoviću, poglavarstvo nč. Ali ko je za nas u ovom slučaju kompetentniji? Svakako općina, jer je u prigodi, da ga bolje pozna. U ostalom nije- dan svjedok nije zasvjedočio nikakvo zlo djelo, da bi palo na dušu Mirkoviću. Nije moguće, da je ovaj čevjek koji tako plemenito ljubi svoju o- bitelj, zaboravio ovu ljubav pak stavio na kocku i sebe i budućnost, svojih milih a za drugoga. Pak sama Luce tvrdi: nemojte mučiti ove jadni- ke, oni su nevini, ja sam sama kriva, mene osu- dite. Kakav je taj Maić to se je vidjelo na ra- spravi, kakav je pak Jelavić? Njegov vrijedan ku- njad. Oa je lagao pred sudom, njegova je laž bila uprav eklatantna, neće pak da ispita je li lagao po svojoj volji ili nagovoren i podmićen. Oa Mai- ću ne vjeruje ništa, Jelaviću skoro ništa, premda je općina Vrgorska opisala Maića kao dobra čo- vjeka, ali ako su u Vrgorcu takovi dobričine, ka- kovi moraju biti istom zličine! (Smijeh u dvora- ni). Kad bi porotnici odgovorili jesno na pitanje počinili bi ubojstvo pravde a ne bi pretresali pravdu 0 ubojstvu. On će još nešto nadodati, i ako je ubjegien da ne treba. Prigovara se s tivne strane Mirkoviću, što nije zapitao Frankulu je su li istinite glasine, što su kolale o revolveru; on je zapitao Lucu, jer se glasine uprav na nju Frankule nije bilo