Br. 32. U DUBROVNIKU 10. Avgusta 1901. CRVENA Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u om: na godinu 10 kruna, na po i zem 5 kruna, — sa inozemstvo 10 kuću, za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu 8 krun& i poštarski troško Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i z& došasto polugodište. Oglasi Izlazi svake subote. Pojedini broj 20 para. | | IRVATSA Dopisi šalju se Uredništva. Rakopisi se ne frankirana pisma ne primaju se. Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatsko“ & Dubrovniku, gdje su utužljivi, Za oglase, priopćeno, zahvale i ost. 20 para po retku. M rosea sapni. a ne- koji se više puta tiskaju po Dubrovnik, 9 Avgusta. Zagrebački ,Satir“ na pitanje, kako se sada u nas postaje dobar patriota odgovara ovako : nloljnju gimnaziju mora ponavljati U gor- njoj gimnaziji mora biti istjeran. Sa 16 godina mora biti kazališnim kritičarom. Sa 18 godina mo- ra napasti Strossmayera. Sa 20 godina mora iz- baciti iz svake čitaonice sliku ,Jugoslavije“. Sa 22 godine mora preći u uredništvo jednog pra- vaškog lista. te biti zatvoren radi političkih iz- greda. Sa 24 godine mora proglasiti Starčevića narodnim zlotvorom, te stajati ,nad strankama“, jer samo tako će napokon sa 26. godinom posta- ti općinskim bilježnkom i rukovodit izbore u smislu sistema i tako slavno završiti karijeru! Ezempla docent !“ Svaka šala polak istine, nu ovdje je ima vi- še od polovine. Jer kad promislimo da je već tri- desetak godina, što se naša mladež po gimnazija- ma i universama zakljnje na program Starčevićev a da Hrvatska... još nije spasena, treba da da- mo pravo satiričaru i da uzmemo gornju priču kao tipičnu za odgoj naših ,patriota“. Dosta smo ih na žalost i mi vidjeli, gdje su u svojim mladim danima uz pune zdjele i punije čaše napijali Hr- vatskoj, a poslije pljuvali na ono, što su prije o- božavali, dapače srameći se svojih djela nastoja- li, da revnosti u pobijanju mladenačkih ideala po onoj: Poturica gori od Turčina, skinu sa sebe ljagu, da su jednom misiili... pošteno. Takovih ljudi eto gdje sada harače po narodu, eto ih gdje mu prav- du sude, eto ih gdje podmladak odgajaju, eto ih svukud, jer su kao miazmi, koji se svukuda uvla- če i svugdje šire svoj otrov. Pa da se čovjeku ne smrkne i ne očaja budaćnosti naroda, kad zna da su takovi oni, koji su odregjeni, da ga vode u borbi i prednjače mu u ljubavi i zanosu prama domaji ? Nu baš te ljubavi ni toga zanosa u njima nije nigda bilo. Nije dobro, kad se govori o ka- kvoj metamorfozi, kad se nije imalo što da pro- miieni. Njihovi pokliči domovini nijesu izlijev mla- EEE ENEEDARELS ESEJE VEDRI RIOTAR Evolucija misli u XIX.om vijeku. U Osamnaesti vijek zadojen duhom Petra Bay- le-a i bezvjerjem Henrika Bolingbrvok-a, nastojao je sa Elvecijem, Diderot-om i Voltaire-om srušiti temelje tadašnjeg društva. — Nije se dakle čudi- ti, ako i XIX. vijek opojen istim idejam, slijedio je stazu, koju mu predšastnik bijaše pripravio. Eto nam na pr. Schopeuhsuer-a, koji izgu- bivši kompleksivni koncept života i zaboravivši njegovu vrijednost, tvrdi da ie bivstvovanje zlo. — U poglavitim djelima: ,Die Welt als Wille Vorstellung“, i , Ueber den Willen in der Na- tur“, povagia se sa m, i tvrdi, da su naši koncepti naprosto subjektivni, bez ikakove objek- tivne vrijednosti. Princip sviju stvari jest volja. de duše, koja teži na ideale: da ih čovjek ima, hoće mu se odgoja, a u njih ga nije bilo; njiho- ve prisege sjenama Zriniskih i Fraukopana, i one ; su bile puste: da se čovjek žrtvuje za štogod, | treba biti uvjereni, da je dobro i istinito, te da | se to uvjerenje temelji na znapju, & oni nijesu nigda ništa ni učili ni znali. Klicali su Starče- viću ni nepoznavajući njegovih nauka, uzdisali su za domovinom a nijesu je ni pojmili. Nije ih lju- bav privela u kolo patriota nego moda i samo- ljublje: laskalo im je, da mogu od dvadesetak godina proglasiti jednoga Strossmayera izdajicom, a da se nalazilo ljudi, koji mješte da zguušanjem obrate glavu od toga sramotnog prizora, pljeska- ju im i sokole ih, da na tom putu ustraju. To ih je i uzdržavalo, dok su još na školama bili, a kad im se godinama trebalo početi brinuti za život, , nestane toga slinom priljepljenoga zanosa, nesta ljubav, nesta svega, a na otar postaviše svoj tr- buh, da mu se klanjaju i služe. Od Leonida na riječi, postaše Efialti na djelu. A što je tomu krivo? Neki će spominjati prilike političke, neki nazadak ekonomski, neki ovo a neki ono, nu ne varajmo se! Krivo je sve- mu, što smo od Hrvatske učinili riječ bez sadrža- ja, ime bez realne podloge. Govorimo 0 ljubavi prama njoj a zaboravljamo, da je bez zanosa pra- ma svome jeziku i svojoj narodnosti ne može bi- ti. Digni joj to, pa što ti ostane? Hrpa ljudi, ko- ji će ti se za službu prodati, kadrih da i ime svog naroda zaniječu, a ne učine li to, znak je, da im gospodari hoće da ga zadrže, eda kao Hrvati uz- mognu bolje tlačiti i moriti svoju domaju i ple- sati najsvetija čuvstva svoga naroda. A nije to uvijek tako bilo! Starim Dubrov- čanima nijesu usta bila uvijek puna Hrvatske, nu ljubeći svoj jezik i dičeći se njim stvoriše od 8v0+ ga grada Hrvatsku Atinu. Ilirski je pokret, doba herojskog samoprijegora, a crpli su ga iz probu- gjene ljubavi prama jeziku i zajednici naroda, Ezre == === ===" pr ——— m ————=———<=—mu= ceski pjesnik Lecomte de Lisle: Et toi, divine Mort, od tout rentre et s* efface Accueille tes enfants dans ton sein dtoilć, Affranchis — nous du temps, du nombre et de |' espace, Et rends — nous le repos que la vie a troubić.* Anihilacija — Nirvana — jest zadnja ljudska sudbina. — Schepenhauer-ov pesimizam, ili bolje siti ii iS LSE MESS SST Budizam u početku zanemaren, po Frauenstaedti-u Liadneri-u zahvati maha, a danas je na dnev- nom redu. NARODNA REPUSLIKA uRvarskA "NAUČNA BI&LIOTEKA, DUDROVNIK Klaići, Pavlinovići i drugi trpjeli su i podnijeli bijes talijanaškog ortakluka, a sve jer su razu- mijevali svoj narod. Poredimo li sebe svojim pre- gjima, vidimo nazadak u svemu, a jedino opet koraknuti naprijed svrnemo li se koju nam stariji pregaoci na narodno kazaše, a mi je žalibože zapustismo. Ostavimo cjepidlačenja i deklamovanja o imenu i pravu, u srce naroda ucijepimo i novinari i svećenici i učitelji svak, ko može, ljubav prama jeziku i na- rodnosti; ta je ljubav paladij, o koji će se slomi- ti sve navale i bure, koje nas od vajkada biju & ne možemo je zamijeniti mržnjom ma protivnike, koju vajni apostoli napretka sada propovijedaju na sva usta. Koristi 'su mržnje trenutačne, kakva izborna pobjeda ili što slično; sama ljubav k svo- mu može dovesti narod konačnoj pobjedi. Stanje u Srbiji. Beogradski ,Mali Žurnal“ donosi u broju 188 zanimljiv članak o stanju u Srbiji pod ma- slovom Naša prošlost i budućnost. ,Mali Žurnal* je organ nezavisne radikalne frakcije u Srbiji. Članak glasi : Sumnjamo, da u svetu ima čoveka, koji bi Srbima pozavideo na ojihovom sadanjem šivotu. Kako*žive Srbi van Srbije, govorićemo prilikom, a sad da vidimo, kako je nama u slobodaoj Srbiji. Najglavnija odlika sadanjeg svima pravcima, to je nerad i se ovome niko ne čudi, jer, pored nesloge i savisti naša je prava bolest, koje ceo državm i društveni organizam pati. Isti- na je bila vazda gorka, ali jedina, koja kakvom nesretnom stanju može Nesreća je samo, što je slabo ko verma i sluša. rar g or 3 varaju i po njej rade, te ovu jedinu medicinu niko i Zbog nerada i nastalo je Srbiju stavilo u red najnazadnijih samo u Evropi, nego i u svetu. A od kuda potiče tej nerad? go već prosta materija, a djelovanje i : % ' zuma i svijesti proste funkcije njegovih Napokon kod čovjeka pojavljuje se svijest — con- scientia. — Ljudska volja u tom momentu shvaća izvanjeki svijet bez ikakovog reda i njega oslobodit. i : i Ž = 8 : i i s n š li s? s