TR Br. 383. U DUBROVNIKU 1". Avgusta 1901. Godina XI. iš i sonisaanainiioaaaaaaaiizaaisjičiičijjaičivaamtam—am——izaienavulstišiiaiaaiinisteaniijnaintinimitnianammamitianinirinniananta NN EO M: Cijena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik sa donašanjen u aa Bosnu i Hercegovinu 8 poštoni godine 5 kruna, — sa šnozeni:ti kuću, sa Austro-Ug odinu 10 krun&, na ran&4 i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu. pretplata mine, smatra se predbrojen i za došasto polugodište. : Dubrovnik, 16 Avgusta 1901. Dosta je žalostan znak za nas i kad treba da se političke novine bave nekim pitanjima, koja su tako ili onako već kod naprednijih naroda ri- ješena“, pisali smo jednom našem pretplatniku, kad nam je stavio pitanje kao odgovor našem pro- šlom članku: A kakvi treba dakle da budu činov- ! nici. Ne onakvi za Boga, kakvi su u Banovini, svršili smo pismo, a danas ćemo nadodati i : Ne baš ni ovskovi kakvi su u Dalmaciji.“ Jer iu nas e & del marcio ...., pa i ne bilo ga onoliko koli- ko onamo, zagrebačke bi nam novine mogle dovi- knuti: cura te ipsum. U nas neki već kad ugju u službu misle da su rogjeni za ekscelence. ,Koga mala stvar veseli, nisko li je po!“ mogli bismo kazati sa Kazalijem, nu mi im ne priušćujemo toga umišljanja, kad ih je narav . ... fantazijom obdarila. Samo bismo htjeli, da pohlepu za častima i ordenima zasite a postignu, čim će je zašititi, radom i revnosti. Na- protiv vigjamo ih odm*h s početka, gdje se na- daju nadomjestiti volju a kadgod i sposobnost sa- lamelecima i lizanjem. Liži danas, liži sutra, na- pokon nešto izližu, ali svi ti, koji se domognu pa taj način onoga, što žele, to su obično narodne pijavice i zlotvori, koji bi za svoj interes i domo- vinu prodali, ako je još imadu. Kad ne bi Jjalmacija bila zemlja, gdje činov- nici uživaju izniman položaj, nas bi sve ovo za- nimalo samo kao kakav psihologički pojav. Na žalost nemamo srednjega staleža, nemamo trgo- vaca ni obrtnika, kakvih druge zemlje imadu, & činovnici sačinjavaju veći dio tako zvane inteli- gencije. S toga nam ni ne može biti svejedno, što se u njihovu kolu zbija, pa nas ova borba za ča- stima i položajima, sve da se je 1 može protuma- čiti iz srca čovječjega, ispunja strahom jer vidi- mo da se sve osveti na narodu. Ne marimo ko će biti veći ko manji, ali nas žalosti, kad vidimo da vlastiti sinovi ove zemlje, koje je kadgod sam narod podigso, šire tugjinštinu i najjači su pro- e 8 i ieliliiililjiži ii azoTa Evolucija misli u XIX.om vijeku. 116 Jednog dana pjesnik sa vrhunca Vezuva la- vom prekrivena. ne daleko od kratera ražareua poput njegovog srca, promatra more, ravninu i nebo zvijezdam prekriveno, te u zdvojnosti ljud- stvu slijedeće akcente upravlja : sišu še Kakovim se mojoj Prikažeš misli tada Porode ljudski? Kad mi na um e Postanak niski, koji nam svjed Tlo ito ja gasim, a sa drage strano Da mišliš svemu Gos da si i svrha jedina; Da o često bajao si rado Da su na crno ovo pieska zrno 'Te sviet se zove, samo radi tebe, Svemira tvorci elšli sa visin& i Uzrok je tomu zlo shvaćanje svojih dužnosti A HRVATSKA i Izlazi svake subote. po, seka ožaiijivi, se ogomst_gidwnnc Kbstke" & o | o 10 Za riopćeno, zahvale i ost. se 20 po retku. : Oglasi Koji se še tiskaju po M foo zeme papes. da je | Pojedini broj 20 para. Dopisi šalju %e Uredništva. Rakopisi se ne vraćaju, & ne- frankirana pisma ne primaju se. tivnici hrvatskog i u opće narodnog pokreta, & kralju. Zanimivo bi u ostalom bilo znati, ko su ti sve zašto... za galun i zvjezdicu | Dalmatinci“ u Rimu nastanjeni. Novine do sad donesoše ime samo jednog: nekog talijanskog či- i svojih prava. Ti ljudi misle da su oni sluge vla- | novnika Tita Alačevića, sina umirovljenog austrij- dine, a tamo su :'uge naroda, koji ih plaća. Me- skog savjetnika. Nu ako novine i ne spominju i- calomanija odalećuje ih s dana ma dan više od | pak je razumljivo, da cijelu ovu viku podigoše o- naroda, dok mu se sasvim ne otugje i zaborave | no nekoliko parasita, koji su se do sad tovili 4 i dostojanstvo svoje kao čovjeka. Jer nije istina prihodima zavoda a novim uregjenjem to im se da su činovnici robovi po zakonu, zakon im dava ' izmaklo, te ne zazirući od nikakvih sredstava, ši- | ona prava, koja imadu i drugi državljani, ograni- | re u svijet avakojake laži. | čujući samo njihovu samovolju u uredu. Ako su . | robovi, znak je da hoće biti robovi, jer slobodan | U srednjem vijeku živjelo jeu Rimu u Borgo \ je svak, ko hoće i zna biti slobodan. Opriječit će — vecebio di S. Pietro mnogo doseljenika iz južnih | nam se kogod prigovorom da ,slobodni“ ne na- slavenskih zemalja, poimence iz Dalmacije, Bano- | preduju u službi. Istina je to, ali je sistem tomu ' vine, Bosne, Štajerske i Arbanije. Imali su svoju : kriv, a oni koji baš ovaj sistem uzdrže to su či- općinu — Communita Illirica o Schiavona. Godi- | novnici: neiadu dakle prava tužiti se, nego ne- ne 1460 odluči ta općina, da — poput drugih ka sami isprave što se još dade ispraviti i me- | naroda ustroji u Rimu gostinjac, da hodočasnici ka ... postanu ljudi. iz naših zemalja nagju u njemu zaklonište. Pape Nikola V. darova općini zapuštenu crkvu Sv. Ma- rine na Rippetto. Papa Siksto V. zgradi novu cr- kvu i izdašno ju pomagao davši joj kardinalski naslov sv. Jeronima. Uz gostinjac osnuje kapituo sa patronatskim pravom svojoj obitelji i odredi da pasivno pravo izbora u kapituo mogu imati same 1 ————————————————————————————————————————————————— i Jeronimski zavod za hrv. narod. Papinskim breveom prvog ovog mjeseca u- kinut je ilirski gostinjac i kapituo sv. Jeronima u Rimu, a na njihovo je mjesto osnovan jeronimski ! zavod za hrvatski narod (Collegium hieronymia- ' pum pro gente croatica). naši suplemenjaci. Proti ovoj odluci Lava XIII. talijanski listo- Pedesetih godina prošlog vijeka kapituo je i vi podigoše zaglušnu viku. Po njima hrvatski bis- | posjedovao u Rimu 36 kuća, ali kasnije spade na kupi, koji isposlovaše da se od jeronimskog ka- | malo i da nije bilo darova hrvatskih biskupa i | pitula i gostinjca ustroji zavod za izobrazbu mla- | rodoljuba bila bi ustanova sasvim propala, koja i | dih hrvatskih svećenika, ti biskupi uzurpiraše nai- | onako u zadnje vrijeme nije odgovarala svrsi, za me ,Dalmatincima“ silno blago. Vruća mašta ta- | koju je bila ustanovljena, već je jedino bila Eldo- lijanskih novinara izmislila je, da se je hrvatskim ! rado neka kapitulske gospode. Više se je puta biskupima prohtjelo novca, da mogu lakše širiti | nastojalo, da se gostinjac promijeni u zavod sa ' brvatsku propagandu u Dalmaciji i Istri. ,Dalma- | odgoj hrvatskih svećenika, ali su se uvijek tomu \ tinci“ u Rimu nastanjeni — megja kojim čak i | opirala Rapitulska gospoda, dok napokon godine dvije gospogje — podigoše, ako se može vjero- | 1890 sv. otac Lav XIII. preda upravu gostinjca i vati vijestima talijanskih listova, proti papinskoj | kapitula posebnom odboru pod predsjedanjem kar- odluci tužbu na gragjanske vlasti, & Dr. Pazma- | dinala Serafina Vanutelli, protektora i apoštol- ' mu, upravitelju zavoda, prijete izgonom iz Italije, * skog vizitatora zavoda. Hrvatski biskupi predloži- jer je tobože govorio proti talijanskom narodu i , še osnovu, da se gostinjac promijeni u crkveni i Oj krasna Smrti ! de la vulgaritć;“ — ali uza sve to ne može se ta- 1 Jediuu koju širom ovog svieta t “onde ovih dela sae0, iti, da je ličoa nesreća potisla u taj vrt- Ziko te išao inda preslavih, log očajnoga pesimizma; prevaren u svojim na- pe E A iožia Je Na, slani u usevo u: sramo Kala 0 l mbea Ze dinja goni su ga. da se podade očaju, salo i ME S veli: ,Sudbina je svemir okrutnoj smrti doeudila. Noosičajcim molbam, ć Uk! :/ svjetlost s mojih tužnih zjena “| Zadnja svrha ovog svijeta u sreći ne takovom se nikakva stvar ne smatra ... Nastupi- (Amore e morte). ti će vrij Oj + kraljice vremena, * svemira, iste naravi Rek bi, da ovo bijaše predvidio glasoviti La- | nestati će... vi a mennais, kaća je napisao: ,Oujourd' hui I' &me de | zgoda i evolucija pojedinih 1 homme s' est d6goditće d' elle — meme. Elle a a vječni muk i mrtva tišina vladati će | rougi de sa cćleste origiue, et s' est offorcće d' en zmjernim prostorom, koji nas zaokru , 6taindre jusqui au souvenir. Cet amour immense | ' a tressnilli d' espćran toga, što je 1 život prirode, on posaaje samo tugu kojoj je bilo glavno sijelo Milan. Članovi ove ro- inih boli. On doduše u li -u | maso Grogsi, Pellico Cosa- | veli: 1On & voulu 1 Silo t. E000, o IRO re Caata, Gosare, Ba Oo Zoja. Vinesaso sophiques comme le resultat de mes souffrances prrticulićrea, . . . . . Avant de mourir, O e a , No bilo je već i protester contre cette inrention de la faiblesse e ljudi, koji se u nadali nikakovom uspjehu, NARODNA Ri HRVATSKA NAUČNA BIBL: | DU JRGNNIK