taja o& naš zavod sv. Jeronima tu Rimti sa strana _ potvrgjuju stari naši književni spomenici. famoznog Alačevića i dostojnih mu drugova. i Neka naše općine, neka naši župni uredi pri- Neće bit s gorega, da počnemo malo iz daljega. | hvate načelo : ne samo ne riješavati talijanski pi- U pogledu raznarogjenja, hvala Bogu, mi smo u Boki najmanje pretrpjeli u prošlim vremenims. Četiri vijeka mletačkog vladanje, a peti talijanaš- ke austrijske birokracije, baš su vrlo malo trago- va kod nas ostavili. Bokom je uprav mletačka vlada upravljala ne puna četiri vijeka. Često se kaže i tvrdi, da je serenissima iz petnih žila na- ssne spise, dali ih ni ne primati. Tad ćemo pri- siliti ove naše ljute i pogibeljne narodne dušma- ne, da znadu gdje su i s kim imadu posla. Ovo je najbolji način, da ih naučimo malo pa- meti, i da im postrižemo malo odveć velika krila. I za danas punctum ! Kotor, 11. Septembra. Otkad je ovdje došao stojala iscrpiti sve naše izvore na vlastitu korist | njeki Rude Sardelić, sin poznatog našeg sudbe- a da nije za napredak i izobrazbu našega naroda ništa, ma baš ništa radila, to je živa istina. Nebi bilo teško dokazati — samo kad bismo imali vre- mena — da je više u po vijeka austrijska biro- kracija bila potalijančila Boku, nego li u četiri vijeka mletačka vlada. Sijaset bismo mogli nave sti dokaza, megju kojim nebi bio na zadnjem mje- stu ovaj. Za doba naime mletačko, kadgod se ko- jom svečanom prigodom ispjevala koja pjesma, ta je bila hrvatska — hrvatskim jezikom. Imamo pri ruci cijelu hrpu starih pjesama ispjevanih prigo- dom dolaska mletačkog kotorskog providura ili prigodom pohoda općeg providura ; tako prigodom mlade mise, posvećenja biskupa ili položenja za- vjeta kakove redovnice (dumne) u Kotoru. Te su pjesme sve na hrvatskom jeziku. Još nikad ne naigjosmo na koju talijansku iz onih doba. Pače, ako pregledate cijelu zbirku takih prigodnih pje- sama, koju posjedujemo, megju njima naći ćete jednu, dvije latinske, ali talijansku niti : jednu. Čim se u Boki udomila austrijska birokracija, stvar je inače tekla. Pregledavali smo skorimice zbirku pjesama ispjevanih prigodom Imendana Ni, V. Franja I. i to prve godine austrijske vlade u Boki. Bili ste vjerovali, da su te pjesme sve tali- janske izuzam same dvije, u Budvi ispjevane, je- dna od poznatog pjesnika, velezaslužnog našeg Kojovića, a druga ne sjećamo se od koga. Ali bi nam mogao ko primjetiti ; a mletačka birokracija, mletačke vojničke posade i mletačke škole? — Što se tiče mletačke birokracije, poznato je, da sve činovništvo za ono doba nije bilo brojnije od prsta jedne ruke. Neka niko ne misli da prećera- - vamo, ako kažemo, da danas naše kotarsko Po- glavarstvo na godinu na zapisniku imade dvostru- ko brojeva nego je imala mletačka vlada u Boki za četiri vijeka! A i od ono malo spisa, što je bi- lo, ni jedan po sto nije bio namijenjen da dogje do spoznanja narodu; a kad je to moralo biti, onda je dotični spis često bio preveden na hrvat- ski jezik. — Glede vojničkih posada, razabire se očito iz redovitih izvješćaja kotorskih providura na mletačko starovijeće, da je u cijeloj Boki bilo jedva dvjesta vojnika, a ni ovi nijesu vazda bili svi talijani. Što se pak tiče škola, znamo da je tek u XVII. vijeku mletačka vlada uvela četiri pučke škole. Ona je isposlovala, da amo dogju i nastane se u Kotoru, Prčanju, Perastu i Ercegno- vomu Franjevci mletačke redodržave. Ovi redov- nici, inače izgledni i pobožni, ili iz slabe uvigjav- nosti, ili — osvbito u kasnije doba iz prezira — nijesu nikad naučili naš jezik, jezik puka izmegju kojega su živili, njeki neprekidno trideset i više godina. Tako su bili tugji narodu, te osim ono malo svojih učenika, koji su nješto naučili talijan- ski jezik, ostali vas narod ostao im je nepristu- piv, i dosljedno njega nijesu mogli potalijaočiti, Dakle da poskorupimo. Ni mletačka birokraci- ja, ni mletačke posade, a ni mletačke škole ne potalijančiše našeg naroda u Boki. Austrijska birokracija naprotiv je ona koja je kušala, a koja nog kanćeliste Sardelich-a, veliki Srbin, od tad začestaše u ,Srpskome Glasu“ dopisi odovle s pot- ! pisom ,Srbin katolik“, koji su ispod svake kriti- 1 I ke. Mi se na njih ne osvrćemo, nit ćemo se o- svrćati dok budu onako pisani. Ovo neka znade »Srbin-katolik “. Boka kotorska, 12 Septembra. Javljamo vam da su naše općine i naša društva iz Boke poslali brzojavne prosvjede u Beč Ministru Goluchowsko- me i u Rim kardinalu Rampolli u poslu hrvat- skog zavoda sv. Jeronima u Rimu. Prepis dotičnih brzojavaka ne šaljemo vam, radi malenog prostora vašeg lista; poslat ćemo ,, Nar. Listu“ za uvrštenje. Gradska kronika. MLADOMISNIKU Don Andriji Spiletku u Mokošici 15 Rujna 1901 Sonet. Ko sunca zrake vodom bistrog vrela Prelievaju se tvoja ćuvstva sveta Danas, kad duh ti svoja krila smjela Razaviv željno k nebesima lieta. Opojen slatkim miljem tvoga djela, Zanosnog tvoga i mirisnog cvieta, Gledam, gdje smjelo stupaš vedra če! Na pozornicu idealnog svieta. . Poštenja zlatnog viskom uzor budi, Da zanosna te konac žića nadje; I žali podlost licumjernih ljudi ! Na putu, ako bol te gorka snagje, Sjeti se tada zavjetnoga cvieća, Cjelova prvih što t' utisnu sreća. A. A. Srpsko-talijanaška demonstracija. U ne- djelja 8 0. s AA S SRE glazba na rsaljama, skupilo se p iskupskom palačom i stanom talijanskog konsula tridesetak ke i srpske dječurlije da demonstrira proti biskupu i pravi ovacije Italiji. Neskladna dječetina klicala je : viva V Italia, viva Alačević, pereat Pasman i ko- ješta drugoga. Redarstvo je demostrante rastjera- lo. Izmegju vikača osobito su se isticala dva si- na talijanskog podkonsula, tri židova Tolentino, sinovi činovnika Radmilli, Carli, Langa, Vuletić, zatim i omladinci Marić, Castrapelli i dva-tri puljiza. S demonstrantima je bio takogjer i jedno- godišnji dobrovoljac Josip Barbić (puro sangue). akle možemo shvatit zašto neodgojena dječetina i kojekakvi nikogovići demostriraju i kliču ,viva 1 Italia“, ne možemo razumjeti, kako se tu mogu x: i! e. k. vojnici. Glavni začetnici demonstraci- e su o jea: od za oMi imroii pitak da o- sramote naš grad onako om demonstracijom, bio je na slavlju veliki broj dubrovačkih u Trebinju, za uvijek taj stvom bila velika, drszovit izaziv. S toga Zadušnice. Due 10 6. i, ni mučeničke smrti, naše pokojne kraljice Jelisave otslužio je u stonoj crkvi presv. gosp. biskup Dr. Marčelić svečane zadušnice, kojim su prisustvovale sve gragjanske i vojničke vlasti. + Mato Prodan, svršeni bogoslov, neput Da. Iva Prodana, preminuo je jučer u ovom gra- du. Pokojnik imao je dne 21 o. m. otslužiti prvu sv. misu, al ga eto prije neumoljiva kosa smrti otme roditeljima i otačbini. Naše saučeš- će cijeloj svojti. Ispravak. U prošlom broju bilo je pogrješno tiskano da odlomak Gruža ima pretičak od kr. - 22609:28' dočim nema već 22.191 kr. i 85 para. | Hrvatska proslava u Trebinju. Dan 8. 0, mj. ostat će neizbrisiv uspomeni dubrovačkih i trebinjskih Hrvata. Tog dana slavila je hrvatska | pjesma u Trebinju veličanstveni triumf. Ranim ju- trošnjim vlakom pošlo je iz Dubrovnika hrv. pjev. društvo ,Gundulić“ i četiri stotine drugih izletni- ka, da posjeti braću u Trebinju. U Gružu kolodvoru bila velika tiska, jer je svak hotio, se dočepa > a i p moralo je ti na drugi vlak ili vesti. Dva sata vožnje do Trebinja, selo prošla. Na kolodvoru u Treb je izletnike veliko mnoštvo svijeta skim vrpcama. Hrvatska trebinjska glazba himnu ,Liepa naša domovino“, izmjeniše se pos- dravi i čitava se povorka uputi u grad. glićevim svratištem pozdravi goste u ime skih Hrvata g. Stipe Radulović, vrijedni »Osvita“, a zahvali mu se pravnik g. Oniskijevi U 9 sati započne sv. misa, koju je otpjevao pres. mostarski biskup Buconić. Preko mise pjevao muski i ženski zbor našeg ,Gundulića“ pod njem vrijednog učitelja g. Lederera. Skladno precizno pjevanje svakoga je zadivilo. Pres. bis- kup je izrekao krasno prigodno slovo, a iza mi- se podijelio je djeci sv. potvrdu. — U 1 sat bio je Jotbjon PENNA objed preko kojeg je naz- dravio hrvatskoj domovini g. Alfirević, a potpre- sjednik ,Gundulića, g. pl. Bersa pozdravio društvo ,Slavulj“. — U večer u 74 sati počeo koncerat. Velika improvizirana dvorana bila nadušena slušateljstva. Koncertu je prisustvovao pr. Buconjić, načelnik beg Deftedarović, svećen- stvo, časništvo i činovništvo. Gospogja M. Jukić izreče ovaj lijepi proslov, kog je spjevao naš mla- di pjesnik Veljko Obradov : Proslov Iza mnogo krvavijeh ljeta, Što nas sudba p aše kleta, Prokletstvo je pratilo Hrvata, Da mrzaše brat rogjenog brata — Danas evo brat se s bratom grli U pohogjaj jedan drugom hrli, J vezom sva im srca bratska Sjedinjuje misao hrvatska ! Kivni dani već su izbrojani, Ljepša zora našem rodu sviće : Hrvatska nam opet jedno bit će, Jer od mora do RON Dunava, Od Balkana do svetog Triglava, Jednu pjesmu poje srca bratska, Svetu pjesmu : Živila Hrvatska ! I gdje tiha Trebinjčica plovi Ista pjesma mednim riekom slovi, Milopojni ,Slavulj“ pjesmu sklada Novu. pjesmu izvor novih nada: Da bez sloge Mogi Hrvačim nema ni brstnstva I eto vas, sinci Inora em keru zbora, Da složite s nama srca bratska Jedinstvena da bude Hrvatska ! A i bit će — nova sviće zora Nova zora, s a di see