taja o& naš zavod sv. Jeronima tu Rimti sa strana _ potvrgjuju stari naši književni spomenici.

famoznog Alačevića i dostojnih mu drugova.

i

Neka naše općine, neka naši župni uredi pri-

Neće bit s gorega, da počnemo malo iz daljega. | hvate načelo : ne samo ne riješavati talijanski pi-

U pogledu raznarogjenja, hvala Bogu, mi smo
u Boki najmanje pretrpjeli u prošlim vremenims.
Četiri vijeka mletačkog vladanje, a peti talijanaš-
ke austrijske birokracije, baš su vrlo malo trago-
va kod nas ostavili. Bokom je uprav mletačka
vlada upravljala ne puna četiri vijeka. Često se
kaže i tvrdi, da je serenissima iz petnih žila na-

 

ssne spise, dali ih ni ne primati. Tad ćemo pri-
siliti ove naše ljute i pogibeljne narodne dušma-
ne, da znadu gdje su i s kim imadu posla.

Ovo je najbolji način, da ih naučimo malo pa-
meti, i da im postrižemo malo odveć velika krila.

I za danas punctum !

Kotor, 11. Septembra. Otkad je ovdje došao

stojala iscrpiti sve naše izvore na vlastitu korist | njeki Rude Sardelić, sin poznatog našeg sudbe-

a da nije za napredak i izobrazbu našega naroda
ništa, ma baš ništa radila, to je živa istina. Nebi
bilo teško dokazati — samo kad bismo imali vre-
mena — da je više u po vijeka austrijska biro-
kracija bila potalijančila Boku, nego li u četiri
vijeka mletačka vlada. Sijaset bismo mogli nave
sti dokaza, megju kojim nebi bio na zadnjem mje-
stu ovaj. Za doba naime mletačko, kadgod se ko-
jom svečanom prigodom ispjevala koja pjesma, ta
je bila hrvatska — hrvatskim jezikom. Imamo pri
ruci cijelu hrpu starih pjesama ispjevanih prigo-
dom dolaska mletačkog kotorskog providura ili
prigodom pohoda općeg providura ; tako prigodom
mlade mise, posvećenja biskupa ili položenja za-
vjeta kakove redovnice (dumne) u Kotoru. Te su
pjesme sve na hrvatskom jeziku. Još nikad ne
naigjosmo na koju talijansku iz onih doba. Pače,
ako pregledate cijelu zbirku takih prigodnih pje-
sama, koju posjedujemo, megju njima naći ćete
jednu, dvije latinske, ali talijansku niti : jednu.
Čim se u Boki udomila austrijska birokracija,
stvar je inače tekla. Pregledavali smo skorimice
zbirku pjesama ispjevanih prigodom Imendana Ni,
V. Franja I. i to prve godine austrijske vlade u
Boki. Bili ste vjerovali, da su te pjesme sve tali-
janske izuzam same dvije, u Budvi ispjevane, je-
dna od poznatog pjesnika, velezaslužnog našeg
Kojovića, a druga ne sjećamo se od koga. Ali bi
nam mogao ko primjetiti ; a mletačka birokracija,
mletačke vojničke posade i mletačke škole? —
Što se tiče mletačke birokracije, poznato je, da
sve činovništvo za ono doba nije bilo brojnije od
prsta jedne ruke. Neka niko ne misli da prećera-
- vamo, ako kažemo, da danas naše kotarsko Po-
glavarstvo na godinu na zapisniku imade dvostru-
ko brojeva nego je imala mletačka vlada u Boki
za četiri vijeka! A i od ono malo spisa, što je bi-
lo, ni jedan po sto nije bio namijenjen da dogje
do spoznanja narodu; a kad je to moralo biti,
onda je dotični spis često bio preveden na hrvat-
ski jezik. — Glede vojničkih posada, razabire se
očito iz redovitih izvješćaja kotorskih providura
na mletačko starovijeće, da je u cijeloj Boki bilo
jedva dvjesta vojnika, a ni ovi nijesu vazda bili
svi talijani. Što se pak tiče škola, znamo da je
tek u XVII. vijeku mletačka vlada uvela četiri
pučke škole. Ona je isposlovala, da amo dogju i
nastane se u Kotoru, Prčanju, Perastu i Ercegno-
vomu Franjevci mletačke redodržave. Ovi redov-
nici, inače izgledni i pobožni, ili iz slabe uvigjav-
nosti, ili — osvbito u kasnije doba iz prezira —
nijesu nikad naučili naš jezik, jezik puka izmegju
kojega su živili, njeki neprekidno trideset i više
godina. Tako su bili tugji narodu, te osim ono
malo svojih učenika, koji su nješto naučili talijan-
ski jezik, ostali vas narod ostao im je nepristu-
piv, i dosljedno njega nijesu mogli potalijaočiti,
Dakle da poskorupimo. Ni mletačka birokraci-
ja, ni mletačke posade, a ni mletačke škole
ne potalijančiše našeg naroda u Boki. Austrijska
birokracija naprotiv je ona koja je kušala, a koja

nog kanćeliste Sardelich-a, veliki Srbin, od tad
začestaše u ,Srpskome Glasu“ dopisi odovle s pot-

! pisom ,Srbin katolik“, koji su ispod svake kriti-

1
I

ke. Mi se na njih ne osvrćemo, nit ćemo se o-
svrćati dok budu onako pisani. Ovo neka znade
»Srbin-katolik “.

Boka kotorska, 12 Septembra. Javljamo vam
da su naše općine i naša društva iz Boke poslali
brzojavne prosvjede u Beč Ministru Goluchowsko-
me i u Rim kardinalu Rampolli u poslu hrvat-
skog zavoda sv. Jeronima u Rimu. Prepis dotičnih

brzojavaka ne šaljemo vam, radi malenog prostora
vašeg lista; poslat ćemo ,, Nar. Listu“ za uvrštenje.

Gradska kronika.

MLADOMISNIKU
Don Andriji Spiletku

u Mokošici 15 Rujna 1901

Sonet.

Ko sunca zrake vodom bistrog vrela
Prelievaju se tvoja ćuvstva sveta
Danas, kad duh ti svoja krila smjela
Razaviv željno k nebesima lieta.

Opojen slatkim miljem tvoga djela,
Zanosnog tvoga i mirisnog cvieta,
Gledam, gdje smjelo stupaš vedra če!
Na pozornicu idealnog svieta. .

Poštenja zlatnog viskom uzor budi,

Da zanosna te konac žića nadje;
I žali podlost licumjernih ljudi !
Na putu, ako bol te gorka snagje,
Sjeti se tada zavjetnoga cvieća,
Cjelova prvih što t' utisnu sreća.
A. A.

Srpsko-talijanaška demonstracija. U ne-
djelja 8 0. s AA S SRE glazba na
rsaljama, skupilo se p iskupskom palačom i
stanom talijanskog konsula tridesetak ke
i srpske dječurlije da demonstrira proti biskupu i
pravi ovacije Italiji. Neskladna dječetina klicala je :
viva V Italia, viva Alačević, pereat Pasman i ko-
ješta drugoga. Redarstvo je demostrante rastjera-
lo. Izmegju vikača osobito su se isticala dva si-
na talijanskog podkonsula, tri židova Tolentino,
sinovi činovnika Radmilli, Carli, Langa, Vuletić,
zatim i omladinci Marić, Castrapelli i dva-tri
puljiza. S demonstrantima je bio takogjer i jedno-
godišnji dobrovoljac Josip Barbić (puro sangue).
akle možemo shvatit zašto neodgojena dječetina
i kojekakvi nikogovići demostriraju i kliču ,viva
1 Italia“, ne možemo razumjeti, kako se tu mogu
x: i! e. k. vojnici. Glavni začetnici demonstraci-
e su

o jea: od za oMi imroii pitak da o-
sramote naš grad onako om demonstracijom,
bio je na slavlju

veliki broj dubrovačkih
u Trebinju,
za uvijek taj
stvom bila velika,

drszovit izaziv. S toga

 

Zadušnice. Due 10 6. i, ni
mučeničke smrti, naše pokojne kraljice Jelisave
otslužio je u stonoj crkvi presv. gosp. biskup Dr.
Marčelić svečane zadušnice, kojim su prisustvovale
sve gragjanske i vojničke vlasti.

+ Mato Prodan, svršeni bogoslov, neput
Da. Iva Prodana, preminuo je jučer u ovom gra-

du. Pokojnik imao je dne 21 o. m. otslužiti prvu
sv. misu, al ga eto prije neumoljiva kosa smrti
otme roditeljima i otačbini. Naše saučeš-
će cijeloj svojti.
Ispravak. U prošlom broju bilo je pogrješno
tiskano da odlomak Gruža ima pretičak od kr.
- 22609:28' dočim nema već 22.191 kr. i 85 para.

| Hrvatska proslava u Trebinju. Dan 8. 0,
mj. ostat će neizbrisiv uspomeni dubrovačkih i
trebinjskih Hrvata. Tog dana slavila je hrvatska
| pjesma u Trebinju veličanstveni triumf. Ranim ju-
trošnjim vlakom pošlo je iz Dubrovnika hrv. pjev.
društvo ,Gundulić“ i četiri stotine drugih izletni-
ka, da posjeti braću u Trebinju. U Gružu
kolodvoru bila velika tiska, jer je svak hotio,
se dočepa > a i p
moralo je ti na drugi vlak ili
vesti. Dva sata vožnje do Trebinja,
selo prošla. Na kolodvoru u Treb
je izletnike veliko mnoštvo svijeta
skim vrpcama. Hrvatska trebinjska glazba
himnu ,Liepa naša domovino“, izmjeniše se pos-
dravi i čitava se povorka uputi u grad.
glićevim svratištem pozdravi goste u ime
skih Hrvata g. Stipe Radulović, vrijedni
»Osvita“, a zahvali mu se pravnik g. Oniskijevi
U 9 sati započne sv. misa, koju je otpjevao pres.
mostarski biskup Buconić. Preko mise pjevao
muski i ženski zbor našeg ,Gundulića“ pod
njem vrijednog učitelja g. Lederera. Skladno
precizno pjevanje svakoga je zadivilo. Pres. bis-
kup je izrekao krasno prigodno slovo, a iza mi-
se podijelio je djeci sv. potvrdu. — U 1 sat bio
je Jotbjon PENNA objed preko kojeg je naz-
dravio hrvatskoj domovini g. Alfirević, a potpre-
sjednik ,Gundulića, g. pl. Bersa pozdravio
društvo ,Slavulj“. — U večer u 74 sati počeo
koncerat. Velika improvizirana dvorana bila
nadušena slušateljstva. Koncertu je prisustvovao
pr. Buconjić, načelnik beg Deftedarović, svećen-
stvo, časništvo i činovništvo. Gospogja M. Jukić
izreče ovaj lijepi proslov, kog je spjevao naš mla-
di pjesnik Veljko Obradov :
Proslov
Iza mnogo krvavijeh ljeta,
Što nas sudba p aše kleta,
Prokletstvo je pratilo Hrvata,
Da mrzaše brat rogjenog brata —
Danas evo brat se s bratom grli
U pohogjaj jedan drugom hrli,
J vezom sva im srca bratska
Sjedinjuje misao hrvatska !
Kivni dani već su izbrojani,
Ljepša zora našem rodu sviće :
Hrvatska nam opet jedno bit će,
Jer od mora do RON Dunava,
Od Balkana do svetog Triglava,
Jednu pjesmu poje srca bratska,
Svetu pjesmu : Živila Hrvatska !
I gdje tiha Trebinjčica plovi
Ista pjesma mednim riekom slovi,
Milopojni ,Slavulj“ pjesmu sklada
Novu. pjesmu izvor novih nada:
Da bez sloge

Mogi Hrvačim nema ni brstnstva

I eto vas, sinci Inora

em keru zbora,
Da složite s nama srca bratska
Jedinstvena da bude Hrvatska !
A i bit će — nova sviće zora
Nova zora, s

 

a

di

see