ska misao slavi slavlje i u fimu! Čitamo i čuje- mo na svoju najveću radost, da je pretvorenje o- noga kolegija u kolegij hrvatski plod neumornoga nastojanja nj. preuzv. biskupa Strossmayera i još nekih hrvatskih biskupa. U tomu činu, da, u to- mu, pružio je djakovački biskup, svoju ruku ,us- krisitelju hrvatskoga imena, slavnomu A. Starčeviću. Za tim je skupština jednoglasno prihvatila če- tvrtu i petu rezoluciju. Za Kumičićem govorio je dr. A. Harambašić. Na- glasio je slogu svih Hrvata u ovom pitanju i pohvalio muževno zauzimanje opozicijonalnih nar. zastupni- ka. Naš prijestolni Zagreb — rekao je — pokazao je svoje hrvatstvo i sjajno posvjedočioda ima sve uvjete, da bude glave i duša,srce i žila kucavica hrvatskog političkog života, prosvjete, svijesti i sretne budućnosti. Ali Zagrebu valja da se pri- družu i drugi naši gradovi, društva i korporacije širom cijele Hrvatske. Zanosnom Harnmbašićevu govoru skupština je urnebesno odobravala i jedno- glasno prihvatila šestu i sedmu rezoluciju. Nakon toga predsjednik Gnazda zaključi skup- štinu, zahvalivši svim, što su se potrudili, da se " tako dostojanstveno očituje hrvatska svijest. Poslije skupštine namjeravao je odbor, da pri- redi ophod oko grada, ali ga je vlada zabranila. Dr. Harambašić bio je u svom govoru predložio, da se na skupštini sakuplja za Družbu sv. Ćirila i Metoda. ali je to vladin povjerenik zabranio U- prkos tomu rodoljubno je gragjanstvo skupilo na dvoru lijepu svoticu za društvo. Skupštini je iz cijele Hrvatske došlo brzojavnih pozdrava. Evo rezolucija, koje su bile, kako smo spome- = nuli, jednoglasno prihvaćene : Gragjanstvo slobodnoga i kaaljevskoga glavnoga grada Zagreba sakupljeno u javnoj pučkoj skupštini dne 8. ruj- na 1901. prihvatilo je jednodušno slijedeće rezolucije : I. Proniknuto osjećajem hrvatskoga narodnog jedinstva izrazuje sv. Stolici ,svoju najsmjerniju i najoduševljeniju zahvalnost za to, što je Nj. Svetost Lav XIII. svojim bre- veom ,Slavorum gentem“, tim monumentalnim djelom pra- vednosti, mudrosti i ljubavi, preobrazila ilirski gostinjac i kaptol sv. Jeronima u Rimu u kolegij za hrvatski narod. II. Zadahnuto čuvstvima vjernosti zahvaljuje Vašem Ve- ličanstvu, sto je vlada Vaš. Vel. pristala na odredbu i za- uzela se za provedbu brevea Sv. Stolice ,Slavorum, gen- tem“, kojim se ilirski gostinjae i kaptol sv, Jeronima u Rimu preustrojio u kolegij za hrvatski narod, i time za- dovoljilo vrućim težnjama vazda vjernoga Vašem Veličan- stvu hrvatskoga naroda, . HI. Uvjereno, da će hrvatski episkopat u pitanju kole- gija sv. Jeronima za hrvatski narod ustrajati na rodolju- bnoj stazi, kojom je udario, kad je sv. Stolici predložio i zagovarao, da gostinjac i kaptol sv. Jeronima u Rimu pre- tvori u kolegij za hrvatski narod, izrazuje mu svoje naj iskrenije priznanje i najdublju zahvalnost i svečano obe- ćaje i nadalje svu svoju potporu u tom nastojanju. IV. Ponosno, što hrvatski svećenik, dr. Pazman, rektor *_ kolegija za hrvatski narod u Rimu, mudro i muževno bra- ni hrvatska prava, izrazuje mu svoju duboku zahvalnost te ga bodri i sokoli na ustrajnost u obrani hrvatskog i- mena i časti. V. Ogorčeno osugjuje i žigoše one izrode hrvatskog na- roda, koji pod plaštem dalmatinskoga imena razbojnički provališe u hrvatski kolegij u Rimu, da za tugjinca otmu hrvatskom narodu njegovu svojinu, da osujete provedbu epohalnoga brevea ,Slavorum gentem“, i da u savezu s to- Qsmmsmmmmnnpm—m==m=m=mmmszmmmmemsesesmsmJJnumm či. Iz vječnog atoma sva su potekla; život je au- tagonijom (samorodstvom) postao. Antagonija i vječnost materije temelji su cijelog njegovog si- stema. Na kakvim dokazima on temelji svoju teo- riju? Imade samo jedan, a i taj je sasma nega- tivne naravi, bez ikakove vrijednosti. lli pristati uz kreaciju ex nihilo, te doslijedno uz božju ek- zistenciju i vrhunaravnost; ili uz vječnost mate- rije i antagoniju. Prvo — tvrde moniste — jest absurdum, preostaje dakle samo drugo. ,ll n' esi- ste point, en effet, d' autre alternative pour ex- pliquer |' origine de la vie. Qui ne croit pas a la gćoćration spontanće, ou plutdt & |' ćvolution sć- culaire de la matičre inorganique, admet le mi- C' est une hypothčse ućcessaire et qu' on i bti GRANE 03 DAP. i ONDA, € priori, likim zadnjim dogagjajima, napetenim proti hrvatstvu Dal- macije i Istre i hrvatskom teritorijalnom integritetu, po- čine veleizdajnički atentat na hrvatski značaj Dalmacije i na hrvatsko državno pravo. VI. Odobravajnći korak narodnih zastupnika kod kr. hrvatske vlade i predlog iznesen po manjini u gradskom zastupstvu zagrebačkom, nada se, da će pozvani na to faktori te korake na nadležnom mjestu što odlučnije po- dupirati i.povoljnom riješepju privesti, napose da će i gradsko zastupstvo što prije stvoriti o predlogu manjiue zaključak, kako odgovara časti, probitkom i pravom hr- vatskoga naroda. VII. Vjerno tradicijama hrvatske prijestolnice, pozivlje sve hrvatske gradove, draštva i korporacije, da prirede slične manifestacije i da se pridruže ovim našim zaključcima. Kakve , junake“ slave isrodi? Ko su oni ,junaci“, koji hajdučki provališe u naš zavod u Rimu ? Da zadovoljimo znatiželjnosti iznijet ćemo nekoliko crtica o njima: Tito ,con- te“ Alačević je talijanski podanik. ,Avanti“ ga nazivlje najklasičnijim tipom parasite. Bio se je bogato oženio, ali je brzo nestalo blaga. Sad živi kao novinarski reporter. I njegova je ,contea“ jako sumnjiva, jer se kod nas nijedan Alačević ne potpisuje kao ,conte“. Novci našeg zavoda bi- li bi mu dobro došli. A da njemu i njegovim dru- govima niie bilo do dragoga, već samo do nova- ca, svjedoči to, što su sada izdali proglas, da se kupi za njih novce, tobože da mogu uzdržati troš- kove parnice. Predlažemo, da im ,Lega Naziona- le“ pošlje one novce, što je primila iz Italije. — Dr. Bonavia je takogjer talijanski podanik. Nije nikakav doktor, već samo ljekarnik. Pobjegao je iz Dalmacije, kad je morao u vojništvo. Sad se je opet sjetio, da je iz Dalmacije. Kanonik Vitić je matoid. Nadbiskup Milinović nije ga mogao tr- pjeti, pa ga je, da ga se oslobodi, poslao u Rim. U zavodu je uvijek spletkario, a osobito se je u ružnom svjetlu istaknuo zagovarajući kanonika Gjivanovića. Zabio je čavo u glavu, da će prona- ći sredstvo, kako da se ne dogagjaju više željez- nički sukobi. Simo ,prof.“ Pjerotić poznat je ko prosta varalica. Austrijski sudovi izdali su zbog rpe prevara za njim tjeralicu. U Dubrovniku je u gostioni , Ancora“ stanovao nekoliko dana, pak je omakauo ne plativši računa i ostavivši kovčeg, u kom su našli dvije stare krpe. Po Hrvatskoj je išao od župnika do župnika i mamio novaca pod prijetnjom da će ih napasti u ,Slobodnoj riječi“, koju je tobože mislio početi izdavati. Pred malo sedmica bio je u presv. nadbiskupa Milinovića, koji, da ga se riješi, dao mu je nešto novaca, da se preveze u Italiju. — Colonello Galateo je ne- poznat u Dalmaciji. U registrima se jednog na- hodišta nalazi, da je jedno nezakonito dijete do- bilo prezime Galateo, — Costa je talijanski po- danik, jer mu se otac ko profesor iselio u Italiju. Siromašna udovica s djecom jedva životari u Ri- mu. Voltolini je prosti bojadisar i po ocu talijan- ski podanik. Popović je grčko-istočne vjere. Pre- pao se pak je izjavio, da on nije učestvovao pro- vali. — Ovo su dakle ti junaci, Što, zar ne baš krasno društvo? A promislite, kad su ovaki ,ju- naci“, kakvi imaju biti izrodi, koji ih slave! Prosvjedi. Sve hrvatske općine u Dalmaciji brzojavno prosvjedovaše proti otimačini hrvatskog zavoda u Rimu. Svi dalmatinski biskupi takogjer prosvje- dovaše. Iz Dubrovnika su bili poslani, osim onih u prošlom broju štampanih, i ovi brzojavi. Emminentissimo Cardinali Marianno Ram- polla Roma - Vaticano. Ex quam o animoSummo Pontifici Leo- ni Xlllo pro ,Slavorum gentes“ brevi Suo me- ritam gratiam persolvimus, magis et tantopere adversus nefariam temeritatem aliquorum pseudo dalmatarum, qui sceleste jus religionemque no- stram p perausi sunt, protestari debemus. Ragusini croatici consortii laboratorum praeses: Stephanus Vučetić. Preuzvišenom Gospodinu Ministru Golu- e Dub u Dubrovniku, svečano prosvjed i aa i_ nasilnom Tita i družine u Rimu, moli očekuje, da će se Vaša Preuzvišenost svojski zauzeti, da se pitanje zavoda Sv. Jeronima riješi na korist hrvatskog naroda. — Presjednik: Stije- po Vućetic. va Preuzvišenost, ministar Goluchowski vrijegjenotm pravu, najodlučnije prosvjeduje, Du- brovačka Omladina. Preuzvišeni gospodin ministar vanjskih po- sala Goluchowski — Beč. — [I ovo se društvo pridružuje prosvjedu cijele Dalmacije proti drskoj i nečuvenoj pustolovini dalmatinskih renegata u Rimu. Za društvo , Gundulić“ I. pl. Beraa. Iz Potomlja, otkle je bio prviutemeljitelj za- voda po imenu Jeronim, poslani su ovi brzojavi: Preuzvišeni Goluchowski Ministar vanjskih posala Beč. Punim pravom oholi da naš mješćanim po- krenu blagosiovljeno djelo zavoda Sv. Jerolima u Rimu, prose, da odvažno obranite stoljetno priznato pravo hrvatske domovine naše. Potomljani. Ši Eminentissimo Cardinali Rampolla Roma Va- can. Incolae de Potomlje dioeceseos Ragusinac hu- millimas gratias Patri Slavorum Magno Leoni agunt complevit enim, quae iam Nicolaus Pontifex praecibus obsecundans piissimi conterranei nostri Hieronymi inceperat. Deus opus perticiat, consi- lia impiorum disperdat. Praefectus ruris Poljanić. U Sisku je dne 8 o. mj. bila držana pučka skupština, kojoj je prisustvovalo više tisuća na- roda. Sutra će se po svoj Hrvatskoj držati pučke skupštine. I u Sarajevu će se držati skupština, ko- ja će prosvjedovati proti otimačini zavoda i izja- viti solidarnost s ostalim Hrvatima izvan Bosne. — Talijanske novine pozivlju u pomoć vladu, da zabrani ove tobožnje demonstracije proti Italiji. Sijali su vjetar, neka žanju buru. U hrvatskim zemljama živi više tisuća talijanskih podanika. Što bi bilo od njih, kad im Hrvati ne bi više davali zaslužbe? Jesu li na to promislile talijanske novi- ne i rimska vlada? Iz Rima javljaju nam da će se danas objelo- daniti osuda, koja uspostavlja Pazmana u posjed i priznaje krivim Alačevića i družinu. Čitamo da su i iz Dubrovnika poslali brzojav- ku Alačeviću. Rada bismo znati, ko su te perle. Na dvor imena. Piše nam jedan predplatnik, koji čita samo naš list i ,Dalmatu“: U prošlom broju vašeg li- sta, čitao sam brzojav, kog su Alačevići družina u ime cijele Dalmacije poslali talijanskom kralju. Zaludu sam tražio u ,D“ taj brzojav, pak s toga molim ,Dalmatu“, da izjavi je li bio poslan onaj brzojav ili nije. Slavenska štampa u Austriji stoji u ovom pi- tanju odlučno uz nas Hrvate. U francuskom listu »La veritć frangaise“ štampao je naš sugragjanin g. V. Jelavić članak: ,Hrvati i Vatikan“, u kom se bavi zadnjom fazom pitanja sv. jeronimskog za- voda, i tvrdi da je ovo borbsa izmegju Hrvata i iredentista. Magjarska je i njemačka štampa u Austriji dakako proti nama. Srbi su kao uvijek i ovog puta s Magjarima i s Nijemcima protiv Hr- vata. Ban hrvatski vratio se je iz Ostende i dne 11 0. m. konferisao je s grofom Goluchowski. . Širom domovine. Mladim trgovcima, obrtnicima, pomoćnicima i učenicima srednjih škola na uvaženje. Ko pošalje naputnicom na Milana Krešića u o 42 kr. dobit će franko m slijedeće veoma poučne i zabavne četiri tske knjige: vijetke go- spodarstvenog sadržaja od Marćela lota. Raz- vo) SER života od Courcelle-Seneuilla; Pri- ilješke o počelima podarst 84 Marc Grimala; Autobiografiju oR Krešića. ti Živa u Špiču. Viši rudnički upravljač rud- nice žive u Idriji, gosp. Korsić, dovršio je lopii: vanje rudnice žive u Spiču, u pripada rmi Ludwig & Sobn i gospodinu A. ću, pa je konstatovao da ima velike analogije izmegju te i idrijske rudnice. Poglavita žila spičanske rudnice računa se da sadrži 4.000.000 k. žive. Vodopad Cetine. n je A. Dešković zajedno & tirmom Ganz & Cie zametnuo 0- koncesije za upotrebljavanje Cetine, M A “raspolaže sa 24.000 konjskih sili. ški zavodi, koji će se gjanjem aluminija. Bude li stvar radnje će se započeti nastajnog proljeća.