Br. 40. U DUBROVNIKU %. Decembra 1901. NAJAJA Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, sa Austro-U; Bosnu $ Hercegovinu s poštom: na (pio 3000, ma po godine 5 kruna, — sa inosemstvo 10 Izlazi svake subote. 1B-i-goštanaji - E Mari gi Oglasi nae o E a a Pojedini brej 20 para. frankirana pisma ne primaju se. Hrvatski Dubrovački Birači! Pozvani ste ovih dana, da birate zastupnike u pokrajinski sabor. Po ugovoru sklopljenom izmegju hrvatske narodne stranke i stranke prava i dogovoru sa mjesnim etadžbenicima mi Vam preporučamo da glasujete za dolje Vam predložene kandidate. Protivnici naši, kako iz iskustva znamo, ne rede se niti glasuju po strankama, znajuć dobro, da bismo tada lako s njima obračunali. Oni dapa- če ni nijesu stranka nego konsorterija, sastavlje- za od onih, što kod nas zagovaraju srpsko poli- tičko načelo proti hrvatskome i od malog broja dubrovačkih Talijanaša, koji s njima skupa sači- 1jaju oru kaotičku smjesu, što nam život truje i ubija, vodeć zapregoute u svoja kola mnoge javne auL nomaške službovnike, na kojim počiva prava njezina moć. Hrvatsku dubrovački . birači | Proti takovim neprijateljima naša je snaga sloga i tačno vršenje svojih dužnosti. Sjećajući Vas toga, stalai smo da ćete: se svojoj dužnosti odazvati te se svak naći onaj dan na svome mjestu. Hrvatski su kandidati; Za vanjske općine kotara Dubrovačkog : Dr. Pero Čingria Načelnik Dubrovački i predsjednik kluba narodne hrvatske stranke, Za grad Dubrovnik : Dr. Pero Klaić zastupnik na Carevinskom Vijeću. Za trgovačku-obrtničku komoru Dubrovačko- Kotorsku: Brnja f Caboga veliki O raostrijalac. Za veleporeznike bivšeg Dubrovačkog okružja: D.r Roko Arneri Načelnik Korčulanski. D.r Kosto Conte Vojnović, bivši sastupoik na saborima dalmatinskom i hrvatskom. 20248 Evolucija misli u XIX.om vijeku. XIV. Iz Marksova kolektivizma razvio se anarhi- sam; teoretično praktičan sistem, koji teži k sru- šeuju žrtvenika i prijestolja. Sistem, Do E je obfano duhovima poput jednog Ravachola, Hen- ry, Va llaot, Salvadvra, /Hoedela, Otera, Lucche- mija 1 drug h. Oo je ponovno na javu uskrisio Or- sinijeve bvmbe i dinamite Javao ne shya- ća tačno anarhistični tormin, ono ga običajno a- pic rs svakom nawlas-socijalnom pokretu, Anar- noza pres tovlj« posebai smustom, svoju dogmu i park ljedbenike. Anarhizam traži &ru- &itrcejeli dansnji organizam, & prije svega i 0- : . + Listovi iz Zagreba. Zagreb, 3 dećembra 1901, Prošlih dana :bilo je u t. zv. zajedničkom sa- boru toliko-govora o Hrvetskoj, a to prigodom rasprave 0 adresi. Istodobno sa govorima, koje su rekli zastupnik Bartha, od Košutove stranke, hr- vatski zastupnik Gjurković i ministar predsjednik Szell, izišao je o hrvatskim stvarima članak u ,Bu- dapesti Hirlapu“, za koji se znade, da stoji pod izravnim uplivom vlade. :Svi ti govori, 1 članci, koliko pisani sa različitoga gledišta, slažu se u shvaćanju državopravnoga položaja Hrvatske. Nu | njihovo je shvaćanje sasvim krivo i nepravedno, te ne samo da se protivi hrv. državnom pravu i hrvatskoj narodnoj misli, nego takogjer samoj na- godbi. Gjurković se je digao da odgovori zastup- niku Barthi, ali u jezgri s njim se je složio. Mi- nistar predsjednik takogjer u namjeri da pobije Barthu, razvio je samo ono što je Gjurković re- kao. Sva trojica desauvirali su teorije zastupnika Pliverića, ali naravno ne današnjega Pliverića, ne- go Pliverića, kakav je bio prije no je stupio u vla- dinu stranku. To je što se tiče državopravnog po- ložaja Hrvatske. Što se pak tiče Rijeke. desauvira- li su i današnje teorije očenog» profesora. Dr. Pli- verić, dok je bio član opozcije, napisao je više učenih djela, u kojima je dokazivao, na osnovi hr- vatskoga državnoga prava i nagodbe, da je Hr- vatska država, Njegov kolega d.r Egeradorfer bi- jaše onda ustao proti njemu; ali su temeljita dje- la Pliverićeva naišla na sveopće odobravanje u učenom svijetu Češke, Njemačke, Franceske i I- talije. Gjurković kaže, da je d.r Plivorić, kad je ušao u klub većine opozvao svoje profesorske te0- rije. Time one nisu izgubile svoju temeljitost, niti su ja izgubile tvrdnjama triju govornika ili član- kom ,Budapesti : Hirlapa“, U svojim tvrdnjama ministar Szell je išao najdalje. On je rekao da Ugarska i Hrvatska sačinjavaju jednu jedinstvenu državu i jedan jedinstveni politički narod; da je RAVENNA RASIM sra treba srušiti današnju staru zgradu. Kako će biti stanje društva, kad se ogojem i mačem, bombom i bodežem srušu današnje društvo? — SU vlasništa, neće biti NN a e da tpuna, neograničena usloa au nomija. Nego se ipak anarhisti dijele u dvije čete: četa zatočnika slobode, koja se ponešto drži nau- BIO RA s s. g u toj držati:Ugarska mati zemlja, a Hivštekt i nuzemlja. Treba li pobijati takove beštiifeliću? Hrvatska je kao država stupila u personšlnu uzi+ ju sa Ugarskom; kao država izabrilh je Fordiš nanda iz hapzburške kuće za kralja, sašviiti ttedđ visno i posebno od Ugsrske; kad država garske i neodvisno od nje sklopila je ku saakciju; kao država, koju je takovomi' no i izričito priznao sam Deak' u jeditoni" nitom govoru od god. 1861, sklopila je tođ1 nagodbu sa Ugarskom. U kraljevoj zavjetiiići od god. 1867 Ugarska i Hrvatska zovu' se“ poteštift me zemlje. U nagodbi one sačinjavaju pršiha tr6# ćima, ali samo prama trećima - državiiti“ zajeđaićii — a zajednica nije jedinstvo — dočiti'u meju sobnim svojim odnošajima stoje kao države priš ma državi, Po istoj nagodbi, ($ 59.) Hrvetika'“je posebni politički narod sa posebnim teritorijentć Kad dakle sve govori o jedinstvenoj državi, o je: dinstvenom političkom narodu, o meteri zemlji i o nuzemljama, on vrijegja ne samo hrvitsko drć žavno pravo, nego samu nagodbu. Na isti način ministar Szell vrijegja nagodbu sa onim, što je rekao o Rijeci. Po teoriji d.ra Pli- verića na Rijeci dijele vlast Ugarska i Hrvatska, lo im, poluča; vu zuve condominumom. Ta je rija kriva u svakom pogleda. Kriva mogu reći, sa teoretičkoga gledišta, Kriva B KA a AA aaa indi Žita: Mg ti ječko pitanje riješeno toli u državopravnom u sakonoo«vnom pogledu, je i u jednom i te da u drugom Rijeka direkte pripada Ugarskoj. I o- vo shvaćanje ne samo da se protivi pravi, po: vjesti i etnografiji, nego i rem slučaju po Hrvatsku, I i z s ApRIRGRROSGrS===S == Om vw