Br. 50. U DUBROVNIKU 14. Decembra 1901. Godina XI.

URVENA HRVATSKA

ine 1 srne stadije se upravi ,Crvene Hrvatsko“ g
Dubrovn: vi,
y Za OR sian, laća se 20 para po retka,

Oglasi koji se više u po bi i uz razmjeran popust,
p Dopisi šalju se redalšova. Rekepisi se ne vraćaju, & ne-

 

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem wu

kuću, sa Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu s poštom: na

odinu 10 kruna, mi pod godine 5 kruna, — sa inozemstvo 10
run& i poštarski troškovi.

Izlazi svake subote.

Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je

predbrojen i za došasto polugodište,

 

Dubrovnik, 13 Decembra 1901.

Pišu nam iz grada:

Gospodine Uredniče !

Usljed uspjeha hrvatskog u Dubrovniku Srbi
uzrujani, hoće da igraju posljednju kartu. Ugova-
raju s talijanašima, u svrhu da se u veleporezni-
cima skupa prikažu, noseć svaki po jednoga od
svojijeh.

To je pogibeljna igra. Ne za njih, jer baš
njima, os'm prkosa, za ostalo nije im stalo, ma

za sve Srbe u pokrajini, koji ne smijedu gledati |

ravnodušno, da zanešenjaci dubrovački u svome
inadu, stavljaju u pogibao mjesto srpskog prisje-
dnika na odboru zemaljskom.

|

Pojedini broj 20 para.

zamašaj velikih promjena, koje se eto dogodiše.
Kotorska pobjeda, pa i kako znamenita bila, jer
nam je pjom utvrgjeno s nova hrvatstvo Boke,
broj birača u izboru za grad u Dubrovniku, ogro-
man prama mjesnim prilikama, sve su to stvari,
koje same po sebi čine ove izbore značajne, jer
dokazaše ono, što smo mi uvijek tvrdili, da je
srpstvo u našim krajevima uneseno, te da se je
samo moglo uzdržati pod gospodskom egidom.
Nu još je značajniji uspjeh izbora po gornjoj Dal-
maciji, jer iznenagjenja, koja smo tu doži
moraju i na jug djelovati, te odrinuti 8 nas mo
koja nas već dulje vremena tlači.
Već što do sada o izborima znamo, j

1 uprav, kako je poznato, taj odbor biraju ; nam, da je prošlo doba, kad će bitni naši intere-

pojedine saborske kurije A srpski predloženik je
bio dosad biran od one veleporeznika spljetskih,

si biti žrtvovani hiru pojedinaca. Bila su se dvo:
jica-trojica nametli hrvatskom narodu, da ga vo-

   

   
 

dubrovačkih i kotorskih, šest na broju. Dok četi- de, a hrvatski je narod nametnike smetnuo, te
ri veleporeznika zadarska, kao talijanaši, glasova- ' izabrao ljude, koji će dušom i srcem služiti sa-
li bi ili za svoga čovjeka ili sa bijelom ceduljom. ! mo hrvatstvu. A toga je i trebovalo izmučenoj
Kad bi, pomoću Srba, došli talijanaši u sa- ! zemlji, trebalo je probiti led, koji grudi
bor sa pet zastupnika veleporeznika, dogodilo bi ! sapeo, trebalo je novih ljudi da “stare,
we, da bi glasovi bili jednski, te bi odlučila za | trebalo je mladenačke krvi, da svojim td
njih, u najboljem slučaju, sreća.
Nego ima i još nešto, to jest, da Hrvati u eto i dogodilo i pouzdanjem možemo gledati u
opće, mogli bi promisliti da je došlo vrijeme, da budućnost Dalmacije i nadati u oživotvorenje na-
se sa Srbima obračuna, pak za to da im svoj glas ' ših ideala: narodne slobode i jedinstva narodnoga.
uskrate, te talijznaš, mjesto Srba, ugje u zemalj- | Put je dotole dalek! Hrvatima se u njihovu
ski odbor, ; nastojanju opriječuju one sile, koje su mu. i do-
Tako Srbi dubrovački, koji su u svojoj pa- sad hod ometale, ali u narodu, koji je ani
kosti azdigli, da ne rečemo stvorili, već izginule ! birao, neka oni i traže snage za svoj radi. Blogom
talijanaše u Dubrovniku, kao sredstvo borbe pro- | i požrtvovnošću dokazali smo mi;daaf" &a sada 0-
ti nami, imali bi i novu znamenitu zaslugu, da ! pet i Kotorani, da se i najveće 'n6prilike mogu
su istisnuvši sebe, stvorili, i ma odboru zemalj. ' gvladati, pa upirući prstom na te uspjehe, može-

raz- i
| bije, drijemež, koji nas je bio obvladao. To se je |

skomu talijanaškog prisjednika !

 

Izbori.

Pod dojmom netom minulih izbora u sabor iz
kurija vanjskih općina, gradova i trgovačko-obrt-

ničkih komora, teško nam je i prosuditi tačno
Nar EURE ESTEE AEASINNNNNNO

STIJTI

Evolucija misli u XIX.om vijeku.
XV.

G. 1845. njemački socijalista Gruss pohodi Fran- | ritet uništiti;
cusku u svrhu, da bi se izvjestio o uspjehu soci- | možemo zi da u prvom okršaj

jalističng ide kod francuskog naroda. On u svo-
joj relaciji, koju je kasnije u Lipsiji objelodanio,
veli, da mu je veoma milo, što je uspio biti tom
prigodom privatnim učiteljem Prudhona,, koga on
smatra najvećim misliocem i najvećim svjetskim

 

[je

i

genijom nakon Lessinga i Kaota. Nadam se —on
slijedi — da će moja misija kod francuskog na- '

roda uroditi dobrim plodom. — Grunov upliv kob:
Do je na Prudbona djelovao, Dok je prije auk-

toritet priznavao kod društva, sada ukida svaki

 

mo i pokazati, što Hrvatima treba, da u odluč-
nom času budu spremni.

Kad će taj dan za nas svanuti, i nagagjati
bi bilo smjelo, Samo da mam se ne dogodi, da
nas nagje zavagjene i onemogle.

 

 

cip oslanjalo u sebi je nešto protušlovna, Iz mo-
e definicije vlasništva (la proprićić c' est le vol)
slijedi kao naravna posljedica, da je ija je-
dina temeljita i opravdana vladavina. Šezdeset go-
dina revolucije uspjelo u Francuskoj aukto-
&a mi novinari sa nekim ponosom
u srušili smo
crkvu i vu.“ (C0f. 88. &' un rćvolut). —
Ovaj čovjek, koji se sa na) jom satirom na-
nabaca na korifeje francuskog komunizma, Cabet,
Fourier, Leroux, Louis le Blanc, kličuć: O' est
P organisation de la peste. Loin de moi, commu-

niste. Votre presence m' est une , & v0-
tre vue me digoćka.« — Ovaj čovjek, koji ironić-
kim načinom analizuje poglavite prio saosi-
monizma; on, koji ostrom satirom uje siste-

jednakost i bratstvo kao i dr-

NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA

NAUČNA BICLICICA., < UŠROTNE

frankirana pisma ne primaju se.

 

Listovi iz Zagreba.
Zagreb, 10 Decembra 1901.

Jučer je u našem saboru započela rasprava
o adresi. Predložene su tri osnove: 1. od sabor.
ske većine; 2. od koalirane opozicije; 3. od
čiste stranka prava, naime od dra. Franka i od
dr. M. Starčevića. Dr. Derenčin imao je pra-
vo, kada je ironični upitao Barčića, neće li i
on podnijeti jednu svoju osnovu. Osnova većine
u glavnom je parafraza kraljevskoga (otpisa; ali

'povrh toga naglasuje velik zastoj u narodnom go-

| va, koji prouzročuje iseljivanje osobito
seljačkoga pučanstva. Uz to naglašuje još padanje
javnih prihoda zemlje. Adresa koalirane opozicije
navagja u velikim crtama sve zloporabe, što no
su ih upravne oblasti počinile za vrijeme izbora,
pa odatle izvagja nemoć današnjega sabora, da ri-
ješi zadaću, koju mu namijenjuje kraljevski otpis
i traži, da sabor bude raspušten, a nadomješten
drugim, biran zakonito. Držim nuždnim — reći ću
vam kasnije zašto — da vam prenesem ove dvije
stavke iz osnovne adrese: , Ugarsko-hrvatski spor
može prestati samo iskrenim priznanjem opravda-
nih težnja hrvatskoga naroda za jedinstvom u
krilu monarkije, za onom samosvojnosti i slobo-
dom, na koju ima pravo i po svojim historičkim

po naporima, kojima u novije doba nastoji, da
bude ma i čednim učesnikom u kolu kulturnih
naroda. Sistem današnje autonomne vlade, koji
pod plaštem ustavnih forma krije policajnu samo-
volju državne vlasti, nije zaista kadar, da utire
putove do sporazumka, već stvara sve to širi jas
megju ove dvije kraljevine.“ — Osnova adrese
predložena po dru. Franku razvija program čiste
stranke prava, program jedinstva i slobode. Ona
se podulje bavi s financijalnim odnošajima megju
Hrvatskom i Ugarskom, ističući, kako je Ugarska
iz Hrvatske izvukla jednu miljardu, da ju upotre-
bi u svoje svrhe. Osnova ima takogjer jednu mar-

 

E
Hit;

Ez neki. kalkula, VE SN