O

DUBROVNIKU 28.

 

CRVENA

unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem =

Cijena je listu
kuću, sa iatro-čpanše,
godinu 10 kruna, na po godine 5 kruna,
kruna i poštarski troškovi.

Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je

predbrojen i za došasto polugodište,

 

MALA SKALA LA

DUBROVNIK, 27 Decembra 1901.

Il passato non č ma ce lo finge
la viva rimembranza.

 

Godina je na izmaku, te se eto vrši če-
tiri stotine ljeta, otkada Marulić prvi ispjeva
oveću pjesmu u hrvatskom jeziku.

Taj razmak vremena, na koji svi naro-
di ne mogu da pokažu, možemo nazivati svo-
jom prošlosti. Što mam osta od doba pred
Marulićem? Gdje koja istrošena listina, i
kav izglogjani natpis ili polupano kamenje
staro-hrvatskih nekropola, to je sve, što nam
vr jeme sačuva iz zemana, kada su Hrvati
birali kraljeve izmegju sebe. Drugi narodi
slave u takovo doba svoje triumfe, oni pri-
kupljaju snagu za crne dane, a nas ti dani,
kao da nas kao narod oslabiše. Hrvatska na
razmegju megju istokom i zapadom bila je
izložena od vajkada svim kulturnim struja-
ma, koje su se dolazeći bud s istoka bud sa
zapada borile o gospodstvo. Hrvatska je bila
igralište, gdje se odigrala tužna borba megju
slavenstvom i romanstvom, te germanstvom.
U toj borbi nestade nam skoro i svete ostav-
štine naših apostola Ćirila i Metoda, naše
glagoljice, da je seljačke kolibice ne spasiše
ispred bijesa otugjena svećenstva, koje nas

je i raskolnicima zvalo, zato što svoje nije-
smo dali.

I to progje, mu kao da nije bilo borbe
dosta. Do tad su se Hrvati borili za svoj je-
zik u crkvi, crkva im ga dopustila, ali novi
neprijatelji dogjoše, u državnoj vlasti, koja,
tugjinska, nije razumjela narodnoga vapaja,
te je polagano ali neprestano uvagjala svoje,
da otueii braću braći a sina rogjenoj majci.
Turci pritisli s istoka, pa dok jo hrvatski na-
rod mačem u ruci branio baštinu, Mlečići
zavladaše biserom hrvatskog kraljevstva, oto-
cima i gradovima, kojim se osulo naše pri-
morje, I nova borba nasta, borba na istoku
proti istočnomu zmaju, a na zapadu proti lu-
kavom prijatelju, koji, pod izlikom da nas
spase, htjede nas upropastiti. Da u ovoj bor-
bi ne podlegosmo, treba da zahvalimo pogla-
vito ljudima, čiju uspomenu [Dubrovački Hr-
vati sutra slave; Maruliću i njegovim dru-
govima, koji se u tugjini naučiše štovati svo-
je, te stvoriše temelj onomu, što Gundulić i
njegovo doba izvede.

Sutrašnji je dan za nas dan uspomena,
dan kad će mo se sjetit onih, - koji podigoše
hram hrvatskoj riječi, ali ujedno i dan slave.
stotine godina rada dovede nas eto do
toga, da pouzdanjem možemo pogledati u bu-
dućnost svoju. Ima mnogo zemlje, da još izo-
remo, a mnogo će ostati i za naše potomke,

 

Bosnu i ZEN S poštom: =:
— sa inosemstvo

g ogtocš tea se upravi ,Crvene Hrvatsko“ u

mi Slip RINA. " Za RS zahvale i ost. 16:20 paza po retku;
m Oglasi koji se više pata tiskaju po i uz rasmjeran popast.
Pojedini broj 20 para. Dopisi šalju se Uredništva. opisi se ne vraćaju, & ne-

  

ali kao narod, pa kakve nas nevolje stigle, pro-

že pokazati na književnost od četiri vijeka,
kao što je mi možemo pokazati. Može doći
do trenutačnih zabluda i sustajanja, ali sjene

frankirana pisma ne primaju se.

Plemenitu su gospogiu Bonu agenti svakoja«

pasti nećemo, jer narod ne propada, koji mo- . 9 mučili. Gospogja je Bona uvijek glasovala za

hrvatske predloženike. Srpsko-talijanaški su agen+
ti ma svaki način dodijevali joj, da im dade iz.
bornu punomoć, te kad sami ne mogoše ništa po+
stići, poslužiše se i svojim gospogjama. Ali uza+

će otaca naših očuvati dom i rad od razna- | lad. Gospogja je Bona, dubrovačka vlastelinka,
rogjenja neprestanim sokoljenjem i poticanjem, | skladno pokazala agentima mada. se latiše
da budemo ono, što su i oni bili, a potomci | *adnjeg sredstva. Pošli su kćeri biračice, gospogji

će njihove grobove resiti cvijećem, da im za-
hvale, što su ih kao narod stvorili, te oslo-
bodili magle, koja im je iz tugjine bila zastr-
la vid na svoje.

Slava Maruliću! Slava prvim
hrvatskim pjesnicima!

VE BRO GRD GSRB| SRB

Konsorterija na poslu.

(Izborne sličice).

U zadnjem smo broju obećali, da ćemo se
opširnije zabaviti agitacijom, koju je srpsko-tali-
janaška konsorterija razvila prigodom izbora gsa-
borskih zastupnika u kuriji velikih poreznika. Ne
ćemo spominjati sve prljavštine, koje su počinili
udruženi Srbi i Talijanaši, nego ćemo se ograniči-
ti na samo nekoliko slučajeva, koji pokazuju kon-
sorteriju u pravom svjetlu i otkrivaju njezinu
golotinju.

Mjesni organ srpsko-talijanaške konsorterije
piše u zadnjem broju pored ostalog i ovo: ,Srbi
i Autonomi (zašto se stidite zvat ove zadnje pra-
vim imenom : Talijanašima ? Op. Ur.) stupili su
zajednički na ove izbore, da brojkama pokažu na
kojijem labavijem nogama stoji hrvatstvo u ovi-
jem stranama. Pri izboru izborne komisije podato
je 67 glasova za naše (t, j. srpsko-talijanaške)
kandidate a 74 glasa za protivničke (t. j. hrvatske).

»Treba napomenuti, da još dva naša glasa
nijesu bila podata (I) i da se je petorica naši-
jeh (?!) od glasovanja usteglo.... Sve se je ovo
postiglo bes agitacije.“

Držali smo za stalno, da će £e organ kon-
sorterije ovog puta zasramiti, te ako ništa drugo,
a ono barem i ne spomenuti agitaciju. Ali ne, taj
list ima obraza pa tvrdi, da sa strane udruženih
Srba i Talijanaša nije bilo nikakve agitacije. Je li
ovo skrajnja bezobraznost ili mahnitost neka ne-
pristrani čitaoci sude. Svakomu je u Dubrovniku
poznato, kakvim su se niskim i nedopuštenim sred-

MAROCONA PEPURLIKA HRVATSKA

BUČNA DISLI&. <A 261M

, M&GAV

!
l

ud. Riveri i nastojahu je prisiliti, da privoli maj+
ku, da im dade punomoć, Neki Banac prijetio joj
je, da joj njezina kćerka ne će dobiti mjesto

i sločinački izmamili izbornu punomoć. Kad se
birač sjetio prevare, došao je u grad, te je
bilježnikom opozvao punomoć, O ovom
napose ćemo se zabaviti.

Nijesu ovo ni izdaleka sva sredstva, kojim
su se udruženi Srbi i Talijanaši služili, Neki su sa
njih glasovali, kao na primjer c. k. sudbeni sa-
vjetnik Radmilli, jer su ih agenti konsorterije u-
vjerili da će pjihovi kandidati za stalno pobjediti,
Jednom biraču htjedoše podmetnuti izbornu puno»
moć, mjesto jedne druge. itd.

i

li presvj. biskup i fratri domenikanci. Koje je to
zlo. Zar nemaju oni prava, kao i svi ostali birg«
či? A ne spominje, da su za kandidate konsorte
rije glasovali opat Trojanis i €. k, domobranski
kapetan u aktivnoj službi g. Bona. Ne spominje, da
su za konsorteriju glasovali s punomoćaicom 94 go+
dišnjeg starca Luja Serragli, koji bez dvojbe nije ni
znao ni za izbore ni za kaudidate. Ne spominje, da su

za konsorteriju glasovali i dva Bosnića Bruka iz
Blata na Korčuli, Kako su ova dva birača dobili,
znat će oni najbolje.

vatska stranka sjajno pobjedila udružene protivni+

ke. Sva naprezanja srpsko-talijanskih konsortista,
sva njihova bezakonja slomila su se pred hrvat«

š