O DUBROVNIKU 28. CRVENA unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem = Cijena je listu kuću, sa iatro-čpanše, godinu 10 kruna, na po godine 5 kruna, kruna i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto polugodište, MALA SKALA LA DUBROVNIK, 27 Decembra 1901. Il passato non č ma ce lo finge la viva rimembranza. Godina je na izmaku, te se eto vrši če- tiri stotine ljeta, otkada Marulić prvi ispjeva oveću pjesmu u hrvatskom jeziku. Taj razmak vremena, na koji svi naro- di ne mogu da pokažu, možemo nazivati svo- jom prošlosti. Što mam osta od doba pred Marulićem? Gdje koja istrošena listina, i kav izglogjani natpis ili polupano kamenje staro-hrvatskih nekropola, to je sve, što nam vr jeme sačuva iz zemana, kada su Hrvati birali kraljeve izmegju sebe. Drugi narodi slave u takovo doba svoje triumfe, oni pri- kupljaju snagu za crne dane, a nas ti dani, kao da nas kao narod oslabiše. Hrvatska na razmegju megju istokom i zapadom bila je izložena od vajkada svim kulturnim struja- ma, koje su se dolazeći bud s istoka bud sa zapada borile o gospodstvo. Hrvatska je bila igralište, gdje se odigrala tužna borba megju slavenstvom i romanstvom, te germanstvom. U toj borbi nestade nam skoro i svete ostav- štine naših apostola Ćirila i Metoda, naše glagoljice, da je seljačke kolibice ne spasiše ispred bijesa otugjena svećenstva, koje nas je i raskolnicima zvalo, zato što svoje nije- smo dali. I to progje, mu kao da nije bilo borbe dosta. Do tad su se Hrvati borili za svoj je- zik u crkvi, crkva im ga dopustila, ali novi neprijatelji dogjoše, u državnoj vlasti, koja, tugjinska, nije razumjela narodnoga vapaja, te je polagano ali neprestano uvagjala svoje, da otueii braću braći a sina rogjenoj majci. Turci pritisli s istoka, pa dok jo hrvatski na- rod mačem u ruci branio baštinu, Mlečići zavladaše biserom hrvatskog kraljevstva, oto- cima i gradovima, kojim se osulo naše pri- morje, I nova borba nasta, borba na istoku proti istočnomu zmaju, a na zapadu proti lu- kavom prijatelju, koji, pod izlikom da nas spase, htjede nas upropastiti. Da u ovoj bor- bi ne podlegosmo, treba da zahvalimo pogla- vito ljudima, čiju uspomenu [Dubrovački Hr- vati sutra slave; Maruliću i njegovim dru- govima, koji se u tugjini naučiše štovati svo- je, te stvoriše temelj onomu, što Gundulić i njegovo doba izvede. Sutrašnji je dan za nas dan uspomena, dan kad će mo se sjetit onih, - koji podigoše hram hrvatskoj riječi, ali ujedno i dan slave. stotine godina rada dovede nas eto do toga, da pouzdanjem možemo pogledati u bu- dućnost svoju. Ima mnogo zemlje, da još izo- remo, a mnogo će ostati i za naše potomke, Bosnu i ZEN S poštom: =: — sa inosemstvo g ogtocš tea se upravi ,Crvene Hrvatsko“ u mi Slip RINA. " Za RS zahvale i ost. 16:20 paza po retku; m Oglasi koji se više pata tiskaju po i uz rasmjeran popast. Pojedini broj 20 para. Dopisi šalju se Uredništva. opisi se ne vraćaju, & ne- ali kao narod, pa kakve nas nevolje stigle, pro- že pokazati na književnost od četiri vijeka, kao što je mi možemo pokazati. Može doći do trenutačnih zabluda i sustajanja, ali sjene frankirana pisma ne primaju se. Plemenitu su gospogiu Bonu agenti svakoja« pasti nećemo, jer narod ne propada, koji mo- . 9 mučili. Gospogja je Bona uvijek glasovala za hrvatske predloženike. Srpsko-talijanaški su agen+ ti ma svaki način dodijevali joj, da im dade iz. bornu punomoć, te kad sami ne mogoše ništa po+ stići, poslužiše se i svojim gospogjama. Ali uza+ će otaca naših očuvati dom i rad od razna- | lad. Gospogja je Bona, dubrovačka vlastelinka, rogjenja neprestanim sokoljenjem i poticanjem, | skladno pokazala agentima mada. se latiše da budemo ono, što su i oni bili, a potomci | *adnjeg sredstva. Pošli su kćeri biračice, gospogji će njihove grobove resiti cvijećem, da im za- hvale, što su ih kao narod stvorili, te oslo- bodili magle, koja im je iz tugjine bila zastr- la vid na svoje. Slava Maruliću! Slava prvim hrvatskim pjesnicima! VE BRO GRD GSRB| SRB Konsorterija na poslu. (Izborne sličice). U zadnjem smo broju obećali, da ćemo se opširnije zabaviti agitacijom, koju je srpsko-tali- janaška konsorterija razvila prigodom izbora gsa- borskih zastupnika u kuriji velikih poreznika. Ne ćemo spominjati sve prljavštine, koje su počinili udruženi Srbi i Talijanaši, nego ćemo se ograniči- ti na samo nekoliko slučajeva, koji pokazuju kon- sorteriju u pravom svjetlu i otkrivaju njezinu golotinju. Mjesni organ srpsko-talijanaške konsorterije piše u zadnjem broju pored ostalog i ovo: ,Srbi i Autonomi (zašto se stidite zvat ove zadnje pra- vim imenom : Talijanašima ? Op. Ur.) stupili su zajednički na ove izbore, da brojkama pokažu na kojijem labavijem nogama stoji hrvatstvo u ovi- jem stranama. Pri izboru izborne komisije podato je 67 glasova za naše (t, j. srpsko-talijanaške) kandidate a 74 glasa za protivničke (t. j. hrvatske). »Treba napomenuti, da još dva naša glasa nijesu bila podata (I) i da se je petorica naši- jeh (?!) od glasovanja usteglo.... Sve se je ovo postiglo bes agitacije.“ Držali smo za stalno, da će £e organ kon- sorterije ovog puta zasramiti, te ako ništa drugo, a ono barem i ne spomenuti agitaciju. Ali ne, taj list ima obraza pa tvrdi, da sa strane udruženih Srba i Talijanaša nije bilo nikakve agitacije. Je li ovo skrajnja bezobraznost ili mahnitost neka ne- pristrani čitaoci sude. Svakomu je u Dubrovniku poznato, kakvim su se niskim i nedopuštenim sred- MAROCONA PEPURLIKA HRVATSKA BUČNA DISLI&. <A 261M , M&GAV ! l ud. Riveri i nastojahu je prisiliti, da privoli maj+ ku, da im dade punomoć, Neki Banac prijetio joj je, da joj njezina kćerka ne će dobiti mjesto i sločinački izmamili izbornu punomoć. Kad se birač sjetio prevare, došao je u grad, te je bilježnikom opozvao punomoć, O ovom napose ćemo se zabaviti. Nijesu ovo ni izdaleka sva sredstva, kojim su se udruženi Srbi i Talijanaši služili, Neki su sa njih glasovali, kao na primjer c. k. sudbeni sa- vjetnik Radmilli, jer su ih agenti konsorterije u- vjerili da će pjihovi kandidati za stalno pobjediti, Jednom biraču htjedoše podmetnuti izbornu puno» moć, mjesto jedne druge. itd. i li presvj. biskup i fratri domenikanci. Koje je to zlo. Zar nemaju oni prava, kao i svi ostali birg« či? A ne spominje, da su za kandidate konsorte rije glasovali opat Trojanis i €. k, domobranski kapetan u aktivnoj službi g. Bona. Ne spominje, da su za konsorteriju glasovali s punomoćaicom 94 go+ dišnjeg starca Luja Serragli, koji bez dvojbe nije ni znao ni za izbore ni za kaudidate. Ne spominje, da su za konsorteriju glasovali i dva Bosnića Bruka iz Blata na Korčuli, Kako su ova dva birača dobili, znat će oni najbolje. vatska stranka sjajno pobjedila udružene protivni+ ke. Sva naprezanja srpsko-talijanskih konsortista, sva njihova bezakonja slomila su se pred hrvat« š