I
V
b
t
i
i
iz

 

sa presj. sabora krenu u crkvn sv. Stošije, gdje
bi otpjevana sveta misa sa ,Prigji Duše prisveti“.
Svećanom obredu, uz N. P. namjesnika Davida 1
potpresjednika namjesništva Pavića, prisustvovaše
vladini savjetnici i poglavice sviju oblasti glavno-
ga grada. i

U 114 sati zastupnici se opet okupiše u
gabornici te presjednik dr. Bulat pročita govor
kojim otvori sjednicu. —  Najavija zastupnicima
sastanak sabora i upravlja im dobrodošlicu. Go-
vori 0 političkom unutarnjem položaju monarhije
koji da te od lani nije razbistrio, ali nije nada
izgubljena da će se uspostaviti uz mir megju na-
rodima i redovite parlamentarne prilike u Beču.
Spominje blagopok. zast. dr. Vale Micheli i hvali
njegove kreposti, koji je preminuo u Pučišćim
prošle godine. Za tim spominje blagopok. ;preuzv.

ragosp. Grgura Rajičevića, nadbiskupa. Ističe ka-

o je pokojnik bio općeljubljen i štovao radi vrlina,
plemenitog značaja i uzornog života; govori kako
je zemaljski odbor izrazio pokojniku svoje dubo-
ko žalovanje.

Za tim govori kako je prošla godina bila
nesretna po naš narod, ali da je vlada priskočila
u pomoć narodu sa zuatnom potporom, nu ipak
da je nevolja naroda tako ogromna da će se po-
sljedice iste sjećati i u budućnosti.

Govori nadalje da je prošla godina bila zna-
menita u životu dalmatinskih općina. Opći izbori
za obnovu novih opć zastupstva dovršeni su po
cijeloj zemlji bez znatnih nepovoljnih zgoda. Mje-
šovito povjerenstvo odlučilo je o raznim utocima.
Izrazvje nadu da će dalm. općine kroz 6 god. u-
rediti upravu, kako zahtijevaju potrebe vremena i
pučanstva, i da će se izliječiti neredi koji su se
do sada gdjegod pokazali.

Za ovim govori da je izvješće rada zem. od-
bora od 1 juna 1898 do konca juna 1899 već
gotovo. Kaže da su iza izvješća zem. odbora bile
započete radvje željezničke pruge u južnoj Dal-
maciji. Glede one Split-Tržano ogrankom do Si-
nja, da se po potrebi preinake trase, preinačiva
sada tehnička osnova te čim bude gotova zapo-
četi će radnja, za koju je već uvrštena u državni
proračun za tek. god. svota od 1.400 000 kruna.
Govori nadalje o poljodjelskoj školi u Spljetu, da
njezino zavedenje zavisi još o popunjenju tehnič-
ke osnove, za koju da se očekuje dozvola mini-
starstva poljodjelstva, i da u savezu sa istom stoji
ustanovljenje tehničke škole u Kninu. Zastupnici-
ma će doskora bit podneseno izvješće o radu ze-
mljišno vjeresijskog zavoda.

Zavod je dozvolio 554 zajma, za 5,534.000
kruna u 26 sudb. kotara, od kojih je već isplatio
364 u 23 kotara u ukupnom iznosu od 2,448 000 kr.

Na 28 novembra p. g. bio je držan u Beču
sastanak poglavica autonomnih pokrajinskih za-
stupstva, te kaže da je sam kao zast Dalmacije,
pri tom prestavio nepovoljnv stanje naših pokr.
financija, te istaknuo da je red, da nam za povi-
šene potrebe za pućku obuku sama vlada dogje
u susret, i da se udovolji želji vis. Sabora istak-
nutu u lanjskom zasijedanju da se povisi godiš-
nji državni doprinesak. Rečena zakonska osnova
biti će možda prikazana vis. saboru još u ovom
zasijedanju.

Osim naznačenih predmeta i drugih na dnev-
nom redu I.e sjednice reče da će zastupnici bit
pozvani da se bave još nekim predmetim nuzgred-
ne naravi, nu prije neg se late rada pozove ih
da se, u znak podaničke ljubavi, prema našem
premilostivom vladaru, pridruže uskliku: zivio
naš premilostivi ćesar i kralj Franjo J. 1. Živio!
Zastupnici; Živio! . . -

RAMNERANNRNITR NES SPNMSPEEPEDENNZN JETRA

U opazci 1, a u člancima: ,O Magjarima“
u 46 br. ,C. H.“ od god. 1898, navagjajući gor-
nje Polit-Desančićeve rieči upitao sam srpske lis-
tove: ,Dubrovnik“, ,Srpski Glas“ i ,Srbobran“ ;
Ma zašto ,Srbi“ u Dalmaciji i u Hrvatskoj ne dr-
že se te dr. Pulit-Desančićeve nauke: zašto s na-
ma u suglasju ne rade za samostalnost Hrvatske?
Moi upit, kao što sam predvidjao, nije dobio od-
govora. A i kako će? Kada bi na to odgovorili
Srbi, morali bi priznati svoj grijeh. A to je opet
teško i od njih neiziskivano.

Prvi srpski pi Zmaj Jovan Jovanović u
esmi: ,Voleo bih zgrešiti“, kaže, kako bi že-
io, da štogod nesvijestno zgriješi rodu svojemu,
samo da bi ga poslije toga, mogao zamoliti, da
mu oprosti, priznavajući svoj grijeh. Nego je li i
smije li on to učiniti? Ne, jer on — srpski pjes-
nik Zmaj Jovan Jovanović — drži da se Šrbin
još nije usdigao do te visine, da bi svoju pogri-
ješku sam prisnao; s toga i veli:
Sad znate zašto željah
Žerott rodu svom,
* što ću kad nemogu,
N pa nemogu
Ni delom, pa ni snom
Svestan a
Katoni srpski, mi
Oprostite bar to!l* — 3)

9) Povanija“ sv, 1, str. 58-54,

Za govorom presjednika govorio je namjes-
nik David. On je pozdravio zastupnike u ime vla-
de hrvatskim i talijanskim govorom, onda se u
kratko osvrnuo na gospodarske prilike u zemlji
istaknuvši, da će vlada udovoljiti potrebam zemlje,
koliko bude mogla. Napokon predstavio je namjes-
ničkog podpresjednika Pavića kao vladinog po-
vjerenika. Za ovim presjednik zatvori otvornu
sjednicu, i javi da će za dojduću prvu redovitu
sjednicu zastupnici primiti poziv na kući.

Zadarsko dobrotvorno društvo, ustano-
vljeno da zapriječi daljne potalijenčivanje hr-
vatske we u Zadru priregjuje zabavu sa vu-
čenjem darova. Ti se darovi sastoje od 40 sli-
ka na ulju od 70 akvarela vrsnih slikara, 12 ko-
mada: poprsja, kolajna, naslikanih plitica, od naj-
boljih naših slkara, osim toga do 300 fotografija
i oleograviranih djela, odličnih umjetnika Dalma-
cije Hrvatske i Česke itd. Vačenje darova slijedi-
ti će po Uskrsu. Ko želi dakle dobiti kakvu lije-
pu sliku neka se požuri, te kupi srećku, svaka
stoji 30 novč.

Nova pozornica. — Sutrašnjim danom 24
tek. Sušak se primiče za jedan dosta zamašan
korak bliže onoj općoj težnji, što no leži u tomu,
da skoro postane ponositim gradom na hrvatskom
tlu, a na dogledu našega ,Condominiuma“. Sutra
će, naime, društvo ,Merkur“, pri svojoj zabavi,
prvi put imati prilike, da stupi na novu pozorni-
cu, štoju je vlastnik ,Hotel Sušaka“ g. Petar
Marač dao izgraditi u velikoj, te zabavama nami-
jenjenoj dvorani pomenutoga svratišta.  Pozorni-
com ,Hotel Sušak“ je dobio jedan od najglavni-
jih uslova za mogućnost i održavanja svake vrsti
zabava. Nadajmo se, da će novom pozornicom na
Sušaku nastati i neki novi život, te da će naša
nadobudna omladina, koliko moguće češće tražiti
i nalaziti prilike, da sa ovih dasaka, sa skladnim
i zgodnim proizvodima hrvatske pjesme, te što
ćešćim predstavama hrvatskih pozorištnih koma-
da, ne samo uznese naše obćinstvo, nego da ga o
kuplja, ujedinjuje i čeliči u jednodnšnom gojenju
hrvatske misli. Nikad ljepše prilike, što sada, da
Hrvati iz Rieke i Sušaka obrazuju diletagsko ka-
zalištno društvo, te da se Sušak tako malo po
malo sprema za ulogu, što će ju jednom igrati
kao grad, koji će nekad ponosito i sa svoje visi-
ne obarati pogled na naš JIE

“e
»N. L.

Pišu nam iz Maranovića na Mljeta :
Na osvit Subote zadesi ovo selo golema nesreća.
Izneuada oko 10 ura večer, nadvije se nad selo
crni oblak, reko bi, Bože, sad će poklopiti selo.
Kad do malo časa obori iz njega krupa, ko da je
kogod šakama baca. Zrno poput oraba, u malo
vremena, uništi svu nadu bjednome težaku. Ma-
slina, loza, osjenač, povrće, sve je golo ko usred
crne zime. Jadni težak plaće i kuka, i me dobije
li odklegod pomoći, crnije ga ljeto čeka, nego mu
je zima bila.

4+ Dr. Stijepo vit. Ferri preminuo je na
Trpaju ove Srijede u 70. godini života. Pokojnik
je bio žarki patriota i gorljivi pristaša stranke
prava. Načelnikom svog rodaog mjesta za gotovo
neprekiduih 30 godina sve svoje sile je ulagao za
njegov procvat, dobrobit i ugled. I Trpanj je doi-
sta puno stekao i napredovao, Kako za mjesto ta-
ko i za mješćaue od srca bi se zauzimao i nije
rijeti, koliko bilo svjetom, bilo preporukom, na-
stojao bi za njihovo dobro, napredak i čast. —
Kao hrvatski o uprav je zaslužio da ga se
ubroji u najbolje. Trpanj u našem narodaoiln po-
kretu, radu i borbama, stao je nepokolebivo u pr-
vim redovima. Dr. Ferri bio je nadahnitelj i vo-
gja svoje malene ali hrabre čete. Laka mu bila
rodna hrvatska gruda, koju je on toli žarko ljubio !

 

Molba. — Umoljavamo sve naše cije-
njene predbrojnike, koji nijesu podmirili
redbrojbu za prvi tromjesec o. g. da to
to prije učine jer se pretplata unaprijed
šalje. One pak koji nam još i za prošlu go-
dinu duguju molimo ih ponovno da se sje-
te svoje dužnosti, jer nam sa svojim ote-

em prave prevelikih poteškoća, budući
da list sama p zetpisla uzdrži.

 

Gradska Kronika.

Balneološki kongres. — Jučer su liječ-
nici za balneološki kongres došli sa  ,Wurmbran-
dom“ u Gruž, ali odma otputovaše u Kotor da
vide Boku. Sinoć se sa istim parob"odom :povra-
tiše u Gruž pak odatle u U Gružu im je
bio jea lijep doćek. nice smo javili u
m. Nei Me a ovdje Sage privremeni red
p a pojedine g liječatka :

Na 31 marća u S. Prof. Wiateraitz: 0-
tvara besjedom skupštinu. Prof Kisch: referat o
balneološkom dijelu predmeta za raspravu: ,Fi-
zičkodietetska terapija pretiline“. Docent Strasser :
referat o hidrološko-dietetskom dijelu predmeta za
raspravu. Dr. Bum: referat o mebano-

rje rai OO

i indikacijama austrijskog Primorja“. — Na 31
marča po podne. Dr. Kobler: ,0 liječenju Ileotifa
vodom“. Docen Kuthy: ,Prilog higijeni u lječilišti-
ma“ (uz pokazivanje aparata). Dr. Glick: ,Zaoa-
menitost Srebreničke vode u lij u kožnijeh bo-
lesti“. Dr Jos. Schwarc: ,0 ju bolesne
djece od kučijeg kašlja“. Dr. Wendsilowics: , Dud-
rovnik kao klimatska simska stamica i morsko ku-
patilo“. Dr. Hoisel: ,Pretres važna  stališkog
pitanja“.

Na 1 aprila u jutro. Dr. Preindlsberger :
pridržao predmet. Dr. Lobel: ,0 liječenju purpu-

re pićem i kupanjem“. Dr. Duller: ,Srebrenički
izvori galice“. Dr. Ed. Weisz: imamo lije-
čiti u kupatilima slučajeve subakutnog reumatizma

zglobova“. Dr. Ziffer: ,O snazi liječenja klimat-
skoga s osobitim pogledom na bolesti organa za
disanje“. Dr. Degrć: ,Skrofuloza i djelovanje jod-
nijeh banja na nju“. Dr. Arthur Schenk: ,Hidro-
terapija sa enteroklizom“. — Skupština će se dr-
žati u dvorani Militiir-Casina. Skupštinu će poz-
draviti u ime ministarstva Dr. Ivanić, namjesniš-
tveni savjetnik. — Za svako predavanje odregje-
no je vrijeme od 20 minuta; za svaku pojedinu
diskusiju 5 minuta.

Dobrotvorni zapis. — Općina je dubro-
vačka ovijeh dana primila od oporučnih izvršitelja
pokojne grofice Ane Pozza-Giorgi svotu od 10000
kruva što je plemenita pokojnica zapisala na ko-
rist mjesnom ,Dječijem Zakloništu“.

Pobožni koncerat. — Gosp. maestro Stri-
no držati će dojduće sedmice u petak u vojnič-
kom Casino-u pobožni koncerat na korist grad-
skih siromaha. Ako bi se koji filarmonički dilek-
tant htio pridružit istome, neka se što prije pri-
javi gosp. Strinu, koga će naći u njegovoj kući
svaki dan na večer od 7 do 9 sati.

Riješenje ponuda. — Općinsko vijeće dr-
žati će u srijedu po podne sjednicu da riješi draž-
bene ponude o unajmu kavane pod općinom.

Put u Gružu. — Put u Gružu je izrovan
silno, kola i kočije zapadaju i jako se ljuljaju.
Budući da ima već njekoliko vremena tome, bilo
bi dobro napokon štogod se i pobrinut, te do ko-
ga je nek se pobrine.

Dosljedni bizantinizam! —  Samozvani
»Dubrovnik“ u prošlom broju na jednom mjestu
uvodnog članka kaže ovo: ,Mi još ne možemo
vjerovati, da austro-ugarska diplomacija sprema
takve planove (t. j. da bi se Albaniji dala veća
državna samostalnost) izvršenje kojijeh bio veliki
udarac za Srpstvo (i Slavenstvo) na Balkanu, ko-
je je tamo predstavnik i nosilac kulture i civi-
lizacije evropske.“ Ne treba nego samo obrnut
list, pak da se može odma na drugoj stranici u
»Pismu iz Dalmacije“ pročitat slijedeće: ,U takoj
zajednici i slozi Hrvati i Srbi stvorise lijepih us-
tanova na očuvanje svojih idejala. To je sve dob-
ro išlo i u slozi im je bio spas. Hrvati, otrova-
ni zapadnom kulturom, počeše....“ Gori
hvalisu se da su nosioci zapadne, e kultu-
re, kad se radi da sebe uznesu; dočim kad imaju
pohulit Hrvate, onda su tom istom kulturom ovi
otrovani ! Pak da nijesu famozni !

Put u Župi. — Kad prolaziš kod ,Kantu-
la“ u Župi u kočiji čini ti kao da si u barci, sa-
mo se drž tvrdo da ne poletiš u glib. Kalesa ko-
14 i kočija ju do osi! Ne rijetko natovare-
na kola tako se ukopaju u put, da ih konji ne
mogu više izvuć, te su kučeri prisiljeni prekrca-
vat robu ili čekat po toliko vremena dok nalje-
gau druga kola pa da si pozajme konje.

Dalje Mlina opet vas put je propao čitavo

1 metra a u duljini do 10 m. Popravljeno
stina, ali tako da kola natovarena ne mogu p
ći, a čeljad se iz kočija moraju prije
isti progju 1... dixi.

Natječaj. — Otvara se natječaj
Općinskog kučkodera za grad Dubrovnik i ajege-
vu okolicu uz mjesečnu platu od kruna 60 .
redbinu od 3 krune za svakog uhvaćenog pes.
Natjecatelji treba da do + a. te
e ili usmeno dotične molbe ovom 0

u.

Dubrovački Parobrodi. — Balkan na Ri-
jeci krca drvlje za Alesandriju. — Gundulić u
Grčkoj krca rudu za Trst. — Beatrice krca u
Poti. — Naprijed na putu iz Nauporta za Bar-
celonu krcat rudom. — Prasatius na putu iz Poti
za Rotterdam krcat rudom. — Plat krca rudu u

Trstu za Novorosijsk. —  Hartington otputovao
iz Northebields-a za Trat — Istok pu-
tuje iz New-Ovleansa pat — A Galob?
— prodali su ga.

 uEšnEuk
Mani
ti

 

Foulard Svilena