fUvjerite se itosp. Milin da je tako, a kao dokaz budi Vam zadarska ,Aogjulina“ koju do- gad nije niko spominjao, i navagjanje svih onih $$. iz kaznenog zakona koje nikad pokojni Grillo nije poznavao : Postranje, 14 aprila Tužne glase donosimo Vs»m gosp. Uredniče, i to baš danas, kad svačije srce #e veseli nad Us- krsnućem Sina božjega! Prosto gdje nas nevolje svake ruke progone, i lug i peronospora i maća na maslini i krupa i sto drugih kijameta, ali eto i gorega zla: naše se baštine prosijedaju i voda ih nusi, naše kuće potkopane, stoje dobrim dijelom na milosti božjoj. Ima u Postranju četiri kaznačine, Grbavac, Martinovići, Makoše i Buići. Svako od tih sela ima tik sebe ponor, jaz, propast, koja se godimi- ce a nada sve sade nevjerojatno širi, i kućam se približuje. Ovih dana nekoliko je domaćina iz no- va zakukalo, bilo s baštine, bilo s kuće raspuk- nute, a vjeruj te da ne bi nikakvo čudo bilo, kad bi se i grozd kuća, cijelo selo odronilo. To nas bez sumnje čeka, ne bude li pomoći, ali prave, temeljite, svestrane pomoći. Nekomu će se ove tvrdnje činiti pretjerani- mi: mi pozivljemo za to svakoga da se progje na- šim Postranjem, da se natkapi nad naše prosjeli- ne, pak ako ne uzaželi prije otiti nego je došao, nek nas slobodno svak proglasi obijesnim laživcima. Biće do zlosretne konformacije ovoga tla, ali fakat je, koji će mnogi starci potvrditi, da gdje se danas provališe ponori u širini do pet sto i više metara, tu je nazad šesdeset godina te- kao potočić, a djeca preskakala s jedne na dru- gu stranu. Mi velimo: skrajno je vrijeme da Vlada uz- me u osobiti obzir ovaj predjel, ili prije, poslije, treba će jednoj hiljadi grla seliti sa svoje gdjedovine. Ovo nije poezija, ovo je žalosna istina! No sva je prilika da se Vlada maknuti ne će, ako se prije naša rodoljubna Općina živo za ovu stvar ne zauzme. To je po prilici smisao odgovora koji je na saboru dalmatinskomu pred dvije godine vladin ovjerenik Trusca dao na interpelaciju zastupnika r. Klaića, kad ga je zapitao, zna li Vlada za Postranjske prosjeline. Opetujemo: ovoj nevolji treba naći čim sko- rijega lijeka, a mi ne sumnjamo da će nas naša Općina očinski podupirati. Jedan za sve. Pogled po svijetu. Pariška izložba. — Otvorena je na 17 t. naravno velikom svečanošću. ali i posve mirno. Osobitu su pažnju svratili na se po čitavom svi- jetu govori presjednika Loubet i ministra trgovi- ne, puni duha velike mirodoljubivosti. Ovo je va- žno nadasve glede odnošaja Franceske prema Nje- mačkoj. Ruski car sa caricom boravi u Moskvi gdje će i uskrs sprovestit. Priregjuje mu se cijeli niz svečanosti za boravka. Cijela evropska štampa na svakojake načine komentira i nagagja ovaj nenad- ni carev dolazak u Moskvu, budući da to ruski carevi čine obično, kad imaju nješta osobito važ- na započet. Englesko burski rat. — Po zadnjim vije- stima još sve stoji gotovo kao i prije. Buri još opsjedaju Wepener, a Roberts skuplja vojsku u Bloemfontain. Neke privatoe vijesti govore da su Buri osvojili Mafekiog, koga već od toliko mje- seca opsjedaju. Burske su republike otposlale po- =aamn"Oo Om um=mmmladSmaMNrFEERPPSEEr eSEE Još bi Žubert megj svojim živio, Jos bi dušman od straha bl'jedio. Kao mala orahova kora Sred b'jesnoga, bučnog okeana, On je dugo uzdržat se mora' I držo se — čela ovjenčana, Još bi bio da mu stvorac nije Na san vječni sklopio ponije. Nedokučni božji su putovi, Što on misli, čovjek ne dosiže, Al su jasni u svojoj osnovi Iz nevolje da nas Oa podiže Da bez njega ni mravak ne miče Da svak mora da mu slavu kliče. Ako dušman htjedne prkositi, Ostao njojzi tvoja spomen bila Dok al narastu joj krila. Vrh Tvog groba cjeli Transval diše, 2 zaš (ae i se mačevi, rh Tvog groba jest piše, Pudloga mu slobode jer. , A Žubert joj pročeljno je slovo E da Transval ožive na novo. J. glanstvo u Buropu da izmoli posredovanje od ko- je države. Sada ovo putuje u tu svrhu po Europi. Domaće vijesti. Matičine knjige — Primili smo sa osobi- tom radošću i zahvalnošću ovogodišnji, dar ,Ma- tice Hrvatske“, našem narodu, 13 knjiga. O ovim donosimo popis na drugom mjestu našeg lista. Planinsko i Turističko društvo u Dal- maciji. — Ovo se društvo ustrojilo u svrhu da pronalazi i istraživa prirodne ljepote Dalmacije, da ih čini pristupnim osobito strancima, te tim promiče saobraćaj ovih, nadalje da istraživa i 0- pišiva špilje, jezera, gorje i predhistorične pred- mete, koji sa tim stoje u savezu. Sjedište druš- tvu je u Zadru. Upravni odbor društva sastoji se od slijedećih lica: presjednik Alfons grof Borelli, vlastelin, potpresjednik Lavoslav Golf, kr. kot. po- glavar, tajnik prof. Dr. Luka Jelić, blagajnik ko- sto Neumayer, liječnik za zube i usta. Društvo će gdje bude potreba otvarati svoje podružnice. _»Objavljenje“. — Poznato je svakome da »Jedinstvo“ preporučilo i u velike pohvalio ,0- bjavljenje“, nu neće svakome bit poznato, da je to isto učinio, ako ne možda i još na ljepši na- čin i — ,Glas Crnogorca“ ! , Novi Lloydov parobrod. — Lloyd je sa- gradio novi svoj parobrod ,Styria Lloyd“, te je bio i prokušan vožajom iz Trsta u Rijeku. Novi parobrod nosi 2771 tonelatu; strojevi mu imaju 1710 konjskih sila; broji 27 mjesta I. razr. i 12 II. razr. Zapovjednik mu je kap. P. Balešić. Pa- robrod je sav sagragjen u Lloydovom arsenalu u Trstu. Pohvalno. — Da počasti blagu uspomenu dr. Stijepa vit. Ferri načelnika Trpnja, darovala je g.gja Ema ud. Radulić iz Stona mjesto vijenca 8 kruna za Društvo Sv. Čirila i Metoda. Gradska Kronika. Lične vijesti. — Jučer u jutro sa paro- brodom ,Pelagosa“ došao je u grad Preuzv. gosp. Witte« ministar željeznica, s njim je skupa i presjednik pomorske vlasti iz Trsta. Došao je da razgleda ovamošnje željezničke radnje. Isto ju- tro malo iza dolaska ode u Trebinje. Kad se od tamo povrati, poći će vidjet i radnje u Kunavlima. — Ove sedmice boravio je u gradu u služ- benom posjetu ravnatelj austrijske režije duhana, sa tri svoja činovnika, gosp. dr. Karl J. Kempf pl Hartenkampf. S njim skupa bio je i gosp. Ho- čevar iz Zadra. Imenovanje. — Gosp. Gjuro Margaretić imenovan je od ministra nastave stalnim učiteljem na mjesnoj nautičkoj školi, gdje je i do sada svoju službu vršio. Naša čestitanja | ,_ Premještaji. — Kotarski povjerenik Pele- grin plem. Benvenuti u Spljetu, premješten je na kotarsko poglavarstvo u Dubrovniku; kotarski po- vjerenik Lovro Rendić plem. Miočević u Dubrov- niku premješten je na kotarsko poglavarstvo u Hvaru. Dragi Orlando! — Prolegći sam tvoju epi- stolu u ,Dubrovniku“ i sve sam lijepo razumio. Ne mogu samo razumjet, zašto si se toliko ras- kokodako za onaj malahan fal od štampe. Ti si učinio od njega un» casus belli. Denjć si se skalat s pjedestala i umijesat se megju gracke lere i pa- saljeričine — ti, di magnanimi lombi e di sangue imperiale e regio — a zašto? da spjegaš našoj fukari, da se Dubrovnik ne nahodi na Sv. Audri- ji, nego na Adriji, pod Srgjom! Molim te, nemoj cijenit da su naše Prijekarice i Porpurelaši iz Lumbarde. Oni su, Orlando moj, spiritozni i..., učeni. Si, Vivaddio!, učeni su: mogli bi te, za ti konat, zalegat. Vidi se da si furest i ne poznaš ni malo naš grad. Jer, da ga poznaš, zno bi zaj- sto da je pokojni Rafo opjevo naše gomnare i an- zi do im atestat, da su ,puro sangue Cursid“, Zao bi, da je pokojni Kaznačić proslavio pjesmom Prdonju i dubrovačke šmiglinice. Zad bi, ako ni- šta, za famosnoga Heraka (per quantibus smudu- tibus in pescariabus) i za našega Karolinu, koji je učinio gjinasio i bio compagno di scuola Peru Budmani. To su sve čeljad, koja znadu gjeografiju da Bog pomože: i pred nosom i dalje od nosa. Ti si ih grabo ofengjo, Orlando moj, & onom tvo- jom spiritozitati. Da &to si tijem dobio? Do sad si imo sve gospare s sebi; sad imaš i go- mnare, Zdravlja mi, činiš mi bolest, pa ću ti za to na kraju dat dobar svjšt. Neka te od sad u- na više vrag ne tanće vješat se ma riječ, pa oli ne bila fal od štampe. Ak imaš gljegod obje, objoi se o sendarad. to ti vi poviše glave. Lasno nam je dat ga paka blagosovit. Samo stvo. — četvrtak e Gradi seljak e od 74. godine. Vrlo žalostan slučaj ! sježniea sa Ireatiit. Isin tih jeor- zvana u četvrtak na večer da obavi is- bor nekojih članova, Uprava, na zbor nedostatna broja prisutnih skupštinara, taj se izbor nije m6- gao obaviti. Srpski bezobrazluk ,,Dubrovnika“. — Slučaj kojeg mi isti žalimo te se zbio izmegju op- ćinskih stražara i gosp. Tomasa, dao je pov »Dubrovniku“ da bez ikakva razloga napada zašu općinu samo zato jer je hrvatska. U svom bijes- nilu ,Dubrovnik“ je zaboravio da su oni stra- žari još od srpske općine, koja se upravo prosla- vila neredima i bezakonostima. Još za vremena pok. Gondole bili su navikli općinski redari na- padati i u zatvore zatvarati mirne gragjane hr- vatske stranke znajuć da čine stvar ugodnu svo- jim gospodarima. U br. 27. god. 1892 našeg li- sta bili smo prisiljeni podučiti naš puk o pra- vama općinskih redara i što je njima po zakonu dopušteno, kad to nečinjahu njihovi neposredni predpostavljenici. Još su nam pred očima tužni prizori lova na hrvate pod upravom srpske općine Ako dakle oni redari ne poznadu svoju službu, tome je kriva najvećma prošasta srpska općina što ih ne podučavaše o načinu postupanja prama općinstvu, premda je imala vremena — 10 godina ! Tučnjava. — U ponedjeljak ove sedmice na putu poviše Postranja što vodi u Glavsko sje- dalo je do 10-12 radnika, od željezničkih radoja u Hercegovini. U isto doba I. Stipančić, po- duzetnik, sa svojom suprugom, sa slugom I. Mayrićem i nadgledateljem I. Pleš-om, s ko- jim su opet hodila njegov činovnik Miho Ša- franić i još 2 3 radnika, izlazili svi skupa iz Žu- pe put Glavskoga. Kad naljegoše do onih rad- nika, budu od jednom od njih napadnuti kame- njem, štapima i nožima. U toj tučnjavi padne mrtav proboden nožem M. Šafranić, a ranjeni bi- jahu Mavrić i Pleš. Na mjestu je bila istražna komisija. Uhvaćeni su od onih radnika Karlo Kosović iz Gospića i još dva. Dubrovački parobrodi. — Balkan na pu- tu iz Alesandrije u Saloniki. — Gundulić krca drvlje na Rijeci za Bordeaux. — Napried na od- lasku iz Pomarona za Rotterdam. krcat rudom. — Beatrice krca u Poti rudu za Rotterdam. — Pra- zattus na putu iz Northshielda za Trst krcat u- gljenom. — Istok na putu iz Marsilje za New- Orleans prazan. — MHartington iskrcava ugljen u Trst. — Plat iskrcava u Marianopoli. Matica Hrvatska početi će svojim člano- vima dijeliti dotično razašiljati svoj književni dar za god. 1899. (u svemu trinaest knjiga) budući četvrtak, t j. 19. aprila t. g. i to: a) u ime godišnjih knjiga (uz godišnji pri- nos uplaćujućih utemeljitelja od 20 kruna, a čla- nova-prinosnika po 6 kruna) deset knjiga: 1. Gjurašin : Ptice. Prirodopisne i kulturne crti- ce. Dio prvi. Sa sto i sedam slika. (Poučna knjižnica knjiga XXIV.) VILI. i 818 str.; 2. Valla: Povijest novoga vijeka od god. 1453. do g. 1789. Dio prvi. (Svjetska povijest. Koji- ga VIII.) XV. i 333 str.; 3, Šrepel: Preporod u Italiji u XV. i XVI. sto- ljeću (Slike iz svjetske književnosti. Svezak VI) XXIV. i 287 str.; 4. Poparić: O pomorskoj sili Hrvata za dobe na- rodnih vladara. VIII. i 140 str; 5. Vovčok: Pučke pripovijesti. Preveo i uvodom popratio dr. Aug. Harambašić. (Slavenska knjižnica. Knjiga VII.) XXIV. i 252 str.; 6. Puškin: Izabrana djela u hrvatskoj knjizi, O tto-godišnjici pjesnikova rogjenja. Sa slikom pjesnikovom. LXXII. i 392 str.; 7. Arnold: Izabrane pjesme. (Zabavna knjižnica svez. 220—223.) 240 str.; 8. Novak: Posljednji Stipančići. Povijest jedne pa- tricijske obitelji. (Zabavna knjiža, sv. 224— 226) 254 str.; 9. Šandor Gjalski: Diljem doma. Zapisci i priče. (Zabav. kojiž. sv. 227 —2329.) VIIL i 259 str. ; — i 10. Tomić J. E.: Melita. Pripovijest iz novijega doba. (Zabavna kojiža. sv. 230 —233 ) 358 str.; b) kao nakladnine (uz snižene cijene za čla- nove ,Matice“) tri knjige: d 11. Ksenofon: Izabrani spisi. Dio drugi. (Anaba- za. Spomeni Sokratovi i kojiga o gospodšr- stvu.) Preveli i eskama popratili Stjep. Senc i Mart. Kuzmić. ( voda grčkih i rim- skih klasika sv. XVIL) IV. i 414 str, (cijena za članove ,Matice“ 2 krune); 12. Šrepel: Klasičaa filolugija. (ranio za kla- sićnu starinu koj IV.) XVI. i 192 str. (cije- na za članove , “1 kr. 20 fil); — i 13. Hrvatske narodne pjesme. Dio prvi: Junačke pjesme (Muhamedovske). Kojige. četvrta. U- redio dr. Luka Marjanović. i 736 str. (cijena za članove »Matice“ 3 krune).