Dalmatinski Sabor. Sjednica 11I.a dne 2 Aprila u 6 ura na večer. Perić govori opširno i sa konkretnim doka- zima o postupanju bosansko-hercegovačke vlade sa pograničkim dalmatincima, koja im nepravedno -— jer ne prema ugovoru obijuh zemalja — 0- graničuje prostor za pašu i drvarenje: Vrhu ovo- ga stavlja upit na vladu, potpisan skoro od svih zastupnika. Biankini govori o štetam, što ih na- nose neuregjene vode po nekim mjestim u Dal- maciji, te vrhu toga stavlja upit. Opet govori i stavlja upit o proširenju i uregjenju župničke cr- kve u Arhanasima. — Trumbić govori o potrebi ustanovljenja brzojavnog ureda u Murteru — stav- lja upit na vladu. Zatim govori o raznim nezako- nostima počinjenim od narodne stranke proti pra- vašima u prošlogodišnjim općinskim izborima u Makarskoj. O predmetu svoga govora stavlja upit na vladu. — Vladin povjerenik Pavić imaće čast odgovorit na upite u slijedećim sjednicam. Odgovara Biankinu na njegov upit glede uregjenja luke Zatona Velikog. — Primljena bez rasprave je prva tačka dnevnog reda, konačni račun za god. 1898 zem. učion. zaklade. — Druga tačka dnevnog reda: izvješće financ. odbora o gradnji bolnice boko- kotorske; primljeno po predlogu zem. odbora. — Za tim bude obavljen izbor trojice članova u zem. komisiju za porez na tečevinu, te četvorice člano- va za prizivaou komisiju za ličnu dohodarinu, i sjednica bude zatvorena. Sjednica IV.a dne 4 Aprila u 11 ura prije podne. Trumbić stavlja upit na vladu glede uregje- nja puta izmegju Spljeta i Omiša, te o gradnji župničke kuće u Jesenicam kod Spljeta. Biankini stavlja upit na vladu da se pos- pješi dogragjenje puta od Maranovića na Mljetu do luke Okuklje, i da se u istoj luci sagradi lu- kobran. Pavić vladin povjerenik odgovara na upite Biankina i Perića u prošloj sjednici i Trumbića. Biankini prikazuje slijedeći predlog: Neka visoki sabor izvoli zaključiti: ,Sabor dalmatinski izjavljuje želju vladi Ni. Veličanstva, neka cio po- rez zemljarine što se pobira u Dalmaciji, ustupi njezinoj pokrajinskoj zakladi na pokriće ogromnih prosvjetnih i materijalnih potreba, za koje razni prirezi apsolutno već ne mogu doteći.“ — Ovaj predlog će se stavit na dnevni red u jednoj od dojdućih sjednica. — Biankini stavlja upit na vla- du glede uregjenja za uspješno nadgledanje op- ćinskih blagajna. — Zatim su bili odobreni ko- načni računi njekih zaklada. — Presjednik iznaša tačku dnevnog reda: predračun zemaljske poljo- djelske zaklade, za god. 1900, — Golf vladin iz- vjestitelj govori opširnije o djelovanju zemaljske poslovnice u prošloj godini. Pučkim učiteljima bi- lo je podijeljeno do 3.740 kr. za podučavanje po- ljodjelstva Razdijeljeno je do 1;861 900 prutića i RPESRRPA mama JENSEASNARANNNRSRERESŠANAN PODLISTA RK. Slava Žubertu. Morte ti chiama; al cominciar del giorno L' ultimo istante. Al nido onde ti parti, Non tornerai. L? aspetto De' tuoi dolci parenti Lasci per sempre. Il loco A cui movi, & sotterra: Ivi fia d' ogni tempo il tuo soggiorno, Forse beata sei; ma pur chi mira, Seco pensando, al tuo destin, sospira. Leopardi. Vojska drhtnu, u licu probljjedi, Vojsko zure snebušeni, kobne suze c'jedi, Cmile Buri vele o; 312000 korenjaka amerikanskih loza. Rasprodalo se do 10.000 omota raznog sjemenja povrća. U- potrebljeno je do 500 kg raznog šumskog sjeme- nja i do 3,000.000 biljka Broj strukova duhana ove godine iznosi do 49 milijuna; a ukupni pri- hod duhana državnim skladištim bio je: 1,831 932. Zore. iznosi predlog o ustrojenju tvornice duhana u Dalmaciji Iznosi zaključek u smislu da sabor izrazi želju vladi N. V. neka se više ne ponovi vinska klauzola. Biankini govori da odavna rasprava o po- ljodjelskom proračunu nije zatekla Dalmaciju u gorem ekonomičnom stanju. kao ove godine. Za tim nastavlja da opširnije crta naše ekonomićuv stanje — plod politike mrvica. Apelira na razum i patriotizam svih stranaka, te ih moli da se ne dadu voditi za nos kao medvjedi nego da uz ju- nački prosvjed svi složno polože mandate i da ne prihvate parlamentarni rad dok vlada ne promje- ni svoju politiku barem prama ogromnim gospo- darskim potrebam Dalmacije. Presjednik pošto je uslied razleganja pred- govornika nastalo živo gibanje (!) u saboru — pre- kida sjednicu !! — Nastavljena je u 6 ura u večer. Biankini proslijegjuje svoj govor, osvrčući se na razne nevolje koje čine narodu nesnošljivo današnje stanje. Govori o porezima. Stavlja pred- log da se kraju privede uregjenje zemljišnih knji- ga, govori 0 šumama, 0 poplavama, o posve manj- kavoj komunikaciji Dalmacije sa ostalom monar- hijom, a u prvom redu sa Hrvatskom Za ovim spominje pucanje proti krupi i stavlja predlog da vlada dava narodu prah po tvorničkoj cijeni od 30-40 para. Završuje pozivljući opet zastupnike da polože mandate svi skupa, prosvjedujući proti neoprostivoj zapoštenosti Dalmacije. Za Biankinom su govorili više njih, ali sa- mo u par riječi. Tako pošto je svršena opća ras- prava, budu primljeni svi naslovi potrebštine, bez prigovora, kao i pokrića. Primljeni su predlozi zast Zore da se podigau tvornice duhana u Dal- maciji i 0 odmjerenju uvozarine od 16 kruna na svaku centu talijanskog vina pri obnovi trg. ugo- vora sa Italijom. Takogjer su primljeni predlozi Biankina o uregjenju zemljišnih knjiga, gdje još nijesu uvedene i 0 potpori postajam za pucanje proti krupi, te o sniženju cijene praha, za ovim sjednica bude zatvorena. Naši dopisi. Blato, početkom Aprila. Naš vrli domorodac u članku , Blaćanijada“ iznio je zavidno cijeli historijat spletaka Dr. Gaja Bulata, saborskog prisjednika, i družine stranke nsvoga ja“, koje su sve bile naperene, da se otme općina iz pravaških ruku, po onoj: ,šo može či- ni što moše.“ U drugom članku ,Poslije Blaćanijade“ pre- dočio što slijedi iza spletaka ustopice i do čega će se doći, te upozorio Zemaljski Odbor, da nek ERGENNNRSNRE ENE NZNNJEDNANIJENNNINDANNNPNNNNNSSRNNINAD Za vitezom pravde zatočoikom A slobode svete pobornikom. Ej Žuberte sabljo tirjanina, Kad već klone, mrtve junačine Da uskrsne tvoja domovina Deh probudi iz te mrtve tmine, Nek vijek ovaj dublje u san pane Il pravicu nek osvetit plane. Plače starost jer joj štaka klone, Kuka mladost o im vogje nije, A nejačad jer joj nesta spone Da im srce slobodom ovije, Al najviše slobod i domaja Ruke lomi, u očaju zdvaja Tebe koga ljute posjeklice Premda silne, ne mogle soriti, morske litice providi dok je vrijeme, jer da se amo kuha te nemoj da se prekuha! Vidi se koji misli i pro- mišlja, kao stari Katon, kako ga zove Antonije. Stražičićevo srpsko ,Jediustvo“ u zadnjem svom broju bi htjelo zabašurit prije spomenuto, al se boji, neda mu se, te hoće da stvar izvrne, ali uzalud. Bolje mučat... Mi ga megjutim prima da nam d kaže da nije načeloik Ostoić autonomaš i da nije član ndella lega di Curzola“ i da je Hrvat; zatim nek iznese činjenicu po činjenicu iz ,Blaćanijade“, ko- ja neodgovara istini. Molimo ga pako da ne pi po srpsku, jer znamo odavna da je Srbin, već po hrvatsku, te ako želi mi ćemo mu znati još pri- povjedat, kao istinu, kako je financijalna parnja- ča ,Zara“ dojurila pod Korčulu, 2 dana po prili- ci prije biranja za zastupnika Jurja Bjankinija za korčulauski kotar, i kako ju je Jarabek pogrešno dva puta poslao na Lastovo mjesto u... Ston. Kako, zašto, čemu ?... Izborna smotra! Megjetim dok čekamo Antonjeve odgovore, potvrgjujemo svaku u Blaćanijadi. Bog i Hrvati! Blaćani. Sinj, 4 Aprila. Šumadinsko , Jedinstvo“ glasilo kod nas pa- šujuće stranke dovezalo se Sinjskih pravaša što no se reče ko pijan kape. Znamo da na ojegova pod- la izazivanja i zadirkivanja nije se osvrčati, a za reći istinu kod nas u cieloj ovoj prostranoj opći- ni ni jedan pravi hrvat ne prima pa i ne čita ta- ko balavi list, jer se čovjeku grsti na njegovu be- zobraznu pisaniju a osobito na izvrčanje stvari. Njemu je do toga da izvrče i zavarava i ruži ko kakva nemirna, zloglasna ženetina! Neki dan upo- zoriše nas na ono gdje ,Jedinstvo“ kaže da u Si- nja se ne pravi nikakva razlika izmegju pravaša i autonomaša! A kako, kada i u čemu? To je o- no imalo reći obratao, da izmegju narodnjaka i autonomaša ne pravi se razlika. Ta gospodari »Jedinstva“ pri posljednim izborima u Sinju dali su birati u općinsko zastupstvo ljudi od svake bo- je, a to uprav zato, jer su njegovi gospodari prije sve nego li pravi hrvati, Bilo je u , Jedinstvu“ govora i 0 nekakovim doprinosima protu hrvats- kim, pa se krstilo doprinositelje da su pravaši, dočim su narodnjaci, pristaše pašujuće stranke, i ako se hvastaju da nijedan od doprinositelja nisu narodnjaci. Molimo mudračinu dopisnika ,Jedina- tva“ da nam kaže jesu li pravaši Sa...., Ko..., ora Mos , Vi... Ča.... itd? pa uz to mu i poručujemo: upamet tresiglavi dopisniće! Šuti i nemoj nas izazivati, zabodi pero u ledinu pod ki- riju uzeto. Mali s kamena. Kotor, 5. Aprila. Koji je taj blaženi dopisnik , Dalmate“ s Ko- tora? — ,Dal.“ kaže da je gosp. Milin uložio sav svoj trud da ga otkri, kao da je teško. Autono- maški stupovi — nomine — u Kotoru jesu: T. DeMattei, A. Deberti i Sardelić, a reporter neki Pijavica. Ovi ne pišu jer ne znaju, dapače treba- lo bi ih poslati u Tomaseov Zivod da nauče tek štogod slovnice, ali ovi su oni koji se druže bilo 8 kim, samo da što doznaju i kad po kafanama i ulicama sakupe toliko gradiva da se njima čini e je to važno tiszati ,pella nobile e gentile idea della lega nazionale“, skupe se pak ,viribus uni- tis“ sastave dopis, ali do vraga, ne ide, zapinje pusta gramatika, a ortografija ,peggio che peg- gio“ a onda? Onaj slabi sastavak ponesu jednoj učenoj glavi, koju nam je nedavno darovalo Za- darsko Presjedništvo — baccala per... Cattaro! — ion popravi sve pogreške, uredi sastavak po Zadarsku i otpremi ga. EEE EEE EENEJEZEENNESNEINSSNPIENNNNNASNNSMANNIAE Grob tvoj će im smjelo kaživati A ono će pred njim uzmicati. Nek slobodno dušmanin nahrupi, Nek podjarmi bezazlene ljude, Nek na tugje uživati stupi, Sirotinske nek rasprša trude, Al slobode padši mučenici Potajni će bit mu osvetnici. I kap jedna krvi prolivene Za pravicu, preobrazi ljustvo, To sei zvijeri zatočene P nosti to je v'jerno čustvo. Varnica je krvca prolivena, Iz nje niču srca razjarena., A kamoli potoci i rjjeke Koje zemlju c'jelu nak Gdje glas padših čut će se na v'jeke Ko da vjetar proz lubanje diše Krv pravednu osvetiti treba, Il tugjincu koru prosit hljeba. Ko slobodu drugom oduzima, Taj jur sebi robske laoce kuje, * ljudima