Br. 17. U DUBROVNIKU 28 Aprila 1900. Godina X. CRVENA HRVATSKA List izlazi svake subote kroz cijelu godinu. Cijena je listu unaprijeda u Otprav- mštvu lista; na godinu kruna 9, na po godine 450 kruni, za Dubrovnik sa donašanjem i utaji u kuću i sa Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu s poštom : na godinu 10 kru- ste polugodište. ni, na po godine 5 kruvi, sa inosemstvo 9 krun& i poštarski troškovi. Pojedini broj | zi; stoji 20 hel. eee i nafasi PR) laćaju se npravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku, gdje su A M S u se Uredništvu. list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i sa poša- Za oglase, priopćeno, stjanje o. 3960-00,09.,A po retku, a oglasi koji se pogodbi i Sei će po vraćaju. tio s ne prima ni uredništvo ni uprava Samozvani Srbi na dalmatinskom saboru. Malo nam je u istinu stalo do toga, što su sve radili i govorili samozvani srpski zastupnici u ovogodišnjem zasjedanju sabora u Zadru. A što se ipak evo posebice na njih osvrćemo, uzrok je, jer cijenimo interesantnim vidjeti kako su se ti ljudi i ove godine izvukli iz svoga položaja, u mnijenju da se u njihovom radu zrcali čitava stran- ka, cijelo tako zvano dalmatinsko srpstvo. Nama se taj njihov rad ne čini inačiji, nego kao jedna spontana ali eklatautna negacija pri- rodnosti srpstva u ovoj zemlji. Ta negacija nije naravno izbila voljom samih zastupnika, ali baš je radi toga osobito i važna, što ju ne samo nije satvorila volja, već je bezsvijesno a možda i pro- ti samoj volji nužno isplivala na javu. Jer na taj način dobijamo od samih srba, dakle od najkom- petentnijih vijernu sliku realnog stanja njihovog takozvanog srpstva. Osvrnimo se časom na jednu narodnu stran- ku u opće. Ono narodnu valja dobro naglasit. Pod narodnu mi razumijevamo ne već svaku stranku uz koju je narod. Ovaj lako može da prione iz osobitih uzroka i pod stanovitim okolnostima i uz jednu stranku koju je stvorila i lična ambicija po- jedinca, ili materijalni interesi nekolicine ili tu- gjinske vlade. Ne samo to; dosta puta su takove stranke škodne bitnim interesima naroda, a ovaj je ipak uza njih, ali barem mislimo da nema to- ga e bi se usudio reći da su takove stranke na- rodne. Pod kojim naprotiv se razumijevaju samo one, te su se nužno porodile u sredini, ua duši samoga naroda a na obranu njegovih bitnih, život- nih interesa. Takova narodna stranka mora da i- ma prije svega svoj program, svoj opredijeljeni cilj, jer bez toga značilo bi kao da njezin narod nema nikakvih želja ni interesa, slučaj po sve ne- moguć, te s toga ne bi značilo ništa drugo nego da je dotična samo laži-narodna stranka. Stranka sa pravim narodnim programom, ka- ko što je to na pr. hrvatska pravaška stranka, mora, čini nam se, svoj program isticat javno na svome barjaku, da je svakome jasan i poznat, mo- ra radit u smislu njegovu javno i otvoreno; jer u slučaju da ona to ne čini, te se boji kazati otvo- reno svome narodu: ovo i ovo ja hoću, ovaj je moj program ; već ga drži što no se kaže in ca- mera caritatis, taj sve je prije nego narodni. Srpska stranka, u Dalmaciji, da ne govori- mo u opće, nikada od postanka nije iznijela svo- ga programa, što nas dovodi do nuždnog zaključ- ka, da, ili ga naprosto i nema, ili ako ima pro- grama, taj ne odgovara ni željama i interesima naroda, koga ista zastupa, jer zaveden i ne- osviješćen. Za dokaz tome uzmimo i ovogodišnji ,rad“ srpskih zastupnika u dalmatinskom saboru, kao poglavica ovamošnje samozvane srpske stranke. O kakvom programu ne može bit ni govora. Cijeli njihov ,rad“ sastoji se u napadanju i klevetanju Hrvata, u izvrtanju — bizaatizmu. Nijedan put, nikoji od njih zastupnika nije govorio o srpstvu o- slanjajući na jednu srpsku ideju, već su uvijek svi govori i branili to samozvano srpstvo samo in- direkte: u toliko što su kao srbi napadali i kle- vetali Hrvate. Sto je dakle program i cilj hršćanskog na- roda u Dalmaciji, mržoja prema Hrvatima ? Po ,ra- du“ njegovih poslanika ne može se drugo zaključiti. Gosp. Kvekvić uzdiže neka Hrvati ne slijede Magjare u proganjanju srba, jer govori, poslije nas doći će red na Hrvate. A ne će da znade g. Kvekvić da naprotiv baš srbi i slijede i pomažu Magjare u zatiranju Hrvati. Neka samo pogleda u Hrvatsku, pa će vidjet ko je tamo ,glavni o- slon“ magjaronske vlade — srpski zastupnici ! Ka- že da srbe progoni tugjinska politika. A ko vodi tugjinsku politiku a na zator nas Hrvata nego o- pet oni! Osim gornjeg dokaza, eno i dubrovačke općine, gdje su samo da slomiju Hrvate za deset godina upravo uskrisili i uzgojili autonomašku stran- ku, tu ljutu zmiju za slavenski živalj u ovoj zemlji. Drugi zastupnik opet napada što može jače na dal- matinske škole da su nemoralne, da kvare mladost da je upropašćuju; a sve s toga što da se u istim, tobož širi hrvatska politika, te pita da se njima dozvoli osnivati srpske škole. A zašto u istinu ? Jer da srbima služe — za očavanje srpstva! Da- kle to ne će bit politika? Ne ćemo ovdje mi da pobijamo što govore da se u školama širi hrvat- ska politika, pobili su oni sami, tim što nijesu mogli donijet nikakvog konkretnog dokaza. Nu, a ko bi nabrojio sva druga klevetanja i napadanja kojim su nas počastili, časni srpski za- stupnici u saboru ? Pošto srpski poslanici nijesu se inačije ni izjavili u saboru nego na taj način, to moramo nuždno zaključiti da drugačije nijesu ni mogli: dakle da svoga narodnoga programa i nemadu. Po tome srpska stranka i nije narodna stranka, već stranka koju zbilja i jest stvorila austrijska vlada pomoću pokojnoga Ljubiše (prvo Hrvata) a samo na zator nama Hrvatima. Sami srpski poslanici sa ovogodišnjim ,ra- dom“ u saboru su naš zaključak dokazali, pa s toga i jest taj njihov rad ništa drugo nego jedan spontani dokaz da je srpstvo u ovoj pokrajini ne- prirodno i nenaravno. Dalmatinski Sabor. Sjednica V.a dne 6 Aprila Presjednik otvara sjednicu u 10 sati i pd; prisutno 25 zastupnika; čita se zapisnik prošle sjednice, te je odobren bez opaske. Biankini stavlja upit na vladu glede mje- sta Postrama na Poljicima, neka bi se svojski zauzela da bi se u državni proračun dojduće godine uvrstila čedna svota za uregjenje luke pod Po- stranom. — Pavić vladin povjerenik, odgovara Trumbiću na upit o gradnji žup. kuće u Jeseni- cam, te konačno kaže da je Namjesništvo naredi- lo da se sastavi nova osnova za istu, Biankiniu odgovara da je lani bila doznačena i druga pot- pora za put od Maranovića do luke Okuklje, te da će preporučiti pomorskoj vladi u Trstu za grad- nju lukobrana u istoj luci, — Biankini stavlja na vladu slijedeći predlog: Sabor dalmatinski izjav- ljuje želju vladi Nj. Vel. neka živo usnastoji da se Dalmacija direktom željeznom prugom preko Hrvatske sveže sa središtem monarhije. — Pre- sjednik: ovaj će predlog staviti na daevni red u jednoj od dojdućih sjednica. — Javlja prvu tačku dnevnog reda: izvješće financ. odbora o predra- čunu zemaljske zaklade za godinu 1900. Čingrija izvjestitelj fiinanc. odbora, čita do- tično izvješće iz koga se razabire da ukupna po- trebština za godinu 1900 iznosi 1,426 458 kruni. Glede pokrića manjka, koji preostaje, financijaloi odbor predlaže da se povise neizravni porezi, ko- ji su od nekoliko godina ostali netaknuti. Suviše predlaže saboru zaključak neka vlada ustupi ze- maljskoj zakladi kakav vlastiti prihod, po moguć- nosti zemljarim. — Otvorena je opća rasprava ovo- ga proračuna. Trumbić počimlje svoj -odulji govor, na- vodeći da se u zakonodavnim zborovima prigo- dom budgetne rasprave, po običaju, uzimlju u pretres raznovrsna pitanja, koja zasijecaju u sve grane javne uprave i javnog života, iztraživajuć da li je eksekutivna vlast, kojoj je povjerena u- prava bugdetnih fondova zavrijedila povjerenje i pouzdanje narodnog zaštupstva. Slijedeći taj obićaj, osvrnut će se na najvažnije što se dogodilo pro- šle godine u našoj zemlji — na općinske izbore. Taj je dogogjaj zaamenik koliko s toga što je vlast općinskim zastupstvima produljena od 3 na 6 go- dina, toliko s toga što su ista birana po novim propisima općinskog izbornog pravilnika. Kad se je radilo o preinaci općinskog zakona, mnogi su se u velike radovali, u nadi da će tim prestati već svakome dodijala bezakonja i zloporabe za općinskih izbora, o čem su tužni dokazi Vis i Makarska. Ali kaže, svak se je brzo razočarao, te je u zadnjim općin. izborima uvidio samo to: da se je novim izbornim zakonom išlo za tim da se nametnicama produži vlast od 3 na 6 godina. Jer nepravde i zlouporabe proti pravašima počinjale isto kao i prije. Stranka većine u dogovoru sa vladom uzna- stojala je prošlih izbora svim silama i svakim srestvom da stranci Prava zakrene vratom. Ovim izborima narodna stranka sama još a raširila jaz koji ju dijeli od pravaša u nadi da ovi u to- koja je odoljela i jačim napasnicima nego li su narodnjaci i njihova saveznica vlada. (Nemir). — Za ovim je govornik stao iznositi konkretne čine o nepravednom i nezakonitom postupanju vlada- juće stranke sa pravašima u prošlim izborima, Najprije je govorio o izborima u Biogradu, za tim ob onim na Visu... Počevši govoriti o izbo- rima na Blato, zast. Zafron usklikne Oh! Oh! Jest, izbora općinskog upraviteljstva, koalirci megju- u općini Omiskoj te 0 koji oba nemaju što činit sa onim u Vrgorcu. Nadalje opširnije govori o nezakonostima i zloupo- rabama nar. stranke za izbora u Drnišu. Za Omi- šem prelazi na Makarsku, pak crta te i pojedine prizore, iznosi iz glasovitih radi bezakonja i ma- silja Makarskih izbora. Ali, govori nadalje, ovako s9 ie, grapode umon čivapia. SENNA ka daleko zabrazdila i udrila na sklizav put, jim lako puze, ali kojim će doći do svoje komač- i