jući na što smjeraju, popo moj, zgadile su me i
mješte simpatije pobudiše mrzost tvojoj narodno-
sti. Ovako dakle se misli o katoličkim srbima i
njihovim svećenicima? ovdi dakle zec leži ? ovo je
uzrok zašto se napada na ostale i dobre katolič-
ke svećenike, pak i na iste presvijetle Biskupe?
jer se ne dadu uhvatiti u pravoslavnu laskavu
mrežu? Zaključivam da kako pravoslavni čovo
Miloš X. sa svojim popom, uvjeren je da srb ne
može biti ako nije pravoslavne vjere, tako je me-
ne ovo njihovo mnijenje osvjedočilo i uvjerilo da
nijedan katoličke vjere, ne može niti se smije zva-
ti srbinom. Bogu pak hvalu dajem gdje sam se
sam uvjerio i razgovor čuo, te tako sada, i ako
nijesam formalno pripadao srpskoj stavci, kao ka-
tolik mogu rijeti: sa srca moga bježimi kugo.
E
Pogled po svijetu.
Austrija. — Na 8 tek. sastatiće se carevin-
sko vijeće. Dnevni red prve sjednice sastoji se od
slijedećih tačaka: 1) Produženje rasprave ob iz-
vještaju obrtnog odbora, odnosno izmjena i dopu-
na $ 59. 60. obrtnog reda. 2) Izvještaj gospodar-
stvenog odbora odnosno predloga radi izdanja po-
morskog zakona. 3) Izvještaj odbora o zakonskom
predlogu glede inžinjerskog naslova. — Odma čim
se podnese vladina zakonska osnova 0 jezicima,
što će se možda dogoditi već u prvoj sjednici,
postaviti će se na duevni red prvo čitanje te o-
snove. Drži se da Česi neće opstruirati proti o-
dredbe naročitoga odbora za pretresanje jezičnog
pitanja. U isto vrijeme sa savjetovanjem pomenu-
toga odbora, budžetni odbor uzet će u raspravu
investicijone predloge, a socijalno politički odbor
osnovu 0 uvedenju devetsatnoga rada u rudnicima.
Zastupnička kuća držaće do 12 maja 3 sjednice,
a toga se dana sastaju delegacije. Česi su najavi-
li opstruirati proti investicijonih predloga budžet-
nog provizorija itd. Slovenci i Poljaci protive se
opstrukciji, te ostanuli Česi pri svojoj odluci, mo-
glo bi se dogodit da se još i raspane većina.
Car Nikola u Parizu. — Na veliku ra-
dost Francuza car Nikola doći će im u Pariz svr-
hom jula, da posjeti izložbu.
Domaće vijesti.
Hrvatsko političko društvo za Dalmaciju.
Poziv
Podpisani promicateljni odbor sazivlje skup-
štinu ,Hrvatskog političkog društva koja će se dr-
žati dne 7 svibnja t. g. na 10$ pred podne u
Spljetu, sa slijedećim dnevnim redom :
1. Izvještaj promicateljnog odbora.
2. Upisivanje članova.
3. Izbor odbora za prvo dvogodište.
4. Eventualni predlozi.
Članom društva može postati svaki punoljetan
mužkarac, pripadnik kraljevina i zemalja zastupa-
nih u carevinskom vieću, koji se nalazi u podpu-
nom uživanju gragjanskih prava.
Spljet, 24 travnja 1900.
Promicateljni odbor :
D.r L. Tommaseo — Dr V. Mihaljević —
D.r Zrumbić.
*
+
Godine 1898 na zadnjoj skupštini stranke
prava u Spljetu bilo je zaključeno, da se osnuje
političko društvo. U tu svrhu bili su izabrani :
Dr L. Tommaseo, D.r V. Mihaljević i Dr A.
Trumbić kao promicateljni odbor, s nalogom da
prirede što treba, e da se društvo uzmogne us-
trojiti. Odbor je sastavio pravila i prikazao ih e.
k. dalmatinskom namjestmistvu na odobrenje, ali
ih ovo nije htjelo odobriti, već je zabranilo us-
trojenje društva, s razloga što se ustanova članka
1.a pravila protivi današajem ustrojstvu monarhi-
je. Ta je ustanova glasila ovako:
Hrvatsko političko društvo sa sielom u Splje-
tu ima svrhu, da..... , . . zakonitim načinom
radi o ujedinjenju hrvatskoga naroda u jednu sa-
mostalnu državnu cjelinu, na Osnovi narodnog na-
čela i povjestnih prava kraljevine Hrvatske.
Proti namjestoištvenoj odluci promicateljni
odbor utekao se je na ministarstvo nutrnjih po-
gala, ali bez uspjeha, jer je utok bio odbijen i
potvrgjena napadnuta odluka. Promicateljni odbor,
željan da izpuoi nalog skupštine, prikazao je na
odobrenje nova pravila, udešena na način, da bu-
de omogućeno ustrojenje društva. I doista namjes-
toištvo je napokop ndielilo dozvolu za ustrojenje
društva, u koju svrhu promicateljni odbor eto po-
zivlje skupštinu u Spljetu dne 7 svibaja o. g. O.
noga dana slavi Spljet svoga pokrovitelja S. Duj-
u učestvovanje naroda iz bližoje i dalnje
olice.
Sielo je društvu u Spljetu, gdje se sastaju
redovito i društvene skupštine, & vanredoo i u
drugom mjestu Dalmacije, kako odbor odredi. Kon-
gtituiranje društva sliedit će na prvoj ešupštini.
pa kojoj će se najprije obaviti u članova,
postignuća svoje svrhe vo je vlasno :
a) držati sastanke za raspravljanje narodnih i
pitanja i
b) prikazati adrese, peticije zaključke, toli Kru-
ni, koli raznim zakonodavnim sborovima i javnim
oblastima ;
e) učestvovati u političkim i administrativnim
izborima, predlaganjem i podupiranjem podobnih
kandidata ;
d) potjecati i promicati na1odu koristna podu-
zeća, osobito Osnivanjem i uzdržavanjem hrvatskih
novina političkih i nepolitičkih. Ovoliko iz ,Na-
rodnoga Lista.“
Ako nigda a ono se barem danas u Dalma-
ciji osjeća velika potreba jednog ozbiljnog hrvats-
kog političkog društva u pravaškom duhu, koje bi
'suzbijalo navale na Hrvatstvo u ovoj zemlji i 0-
sujetilo po isto bezumni i škodni ,rad“ zadarskih
frankovaca; a sa svojim sijelom u Spljetu, učini-
lo ovaj velevažni grad za Dalmaciju ognjištem
zdrave i ozbiljne hrvatske politike, od koje se je-
dino možemo naaat boljoj budućnosti. U to ime
sa naše strane želimo novo ustrojenom ,Hrvats-
kom Političkom Društvu“ u Spljet dobar i sre-
tan početak!
Ispravak. — U br. 14 lista ,Urv. Hrv.“ u
jednome dopisu iz Zadra rečeno je: ,ovih dana
vidjeli smo spis našeg Pokrajinskog Školskog Vi-
jeća za c. k. Poglavarstvo u Kotoru, sastavljen na
njemačkom jeziku a potpisan od presjednika hrv.
nar. stranke g. I. Vrankovića.
Ova vijest ne samo što nije istinita, nego ne
može da istini odgovara, u koliko spise c. k. škol.
Pokr. Vijeća potnisuje g. Namjesnik, ili njegov
zamjenik. Zadar 13)4 1900, Ivan Vranković.
Opaska (Ur.). — Propitali smo za ovu stvar
našega dopisnika, i on nam je javio da više ne
može ni potvrdit ni pobit što se tiče potpisa, jer
dotičnog spisa od onda nije više vidio; ali nam i
opet ponovno tvrdi da je njemački spis bio poslan.
Ovo se vidi i iz samog ispravka, jer i g.
Vranković ne pobija cijeli spis, nego samo svoj
potpis na istome, dakle spis njemački je u istinu
bio poslan?!
Novo društvo. — U Mulu kod Kotora u-
strojilo se hrvatsko pjevačko društvo ,Zvonimir“.
Svečani otvor društva slijedit će na 6 maja. Sre-
tno i berićetno!
Hrvat. akad. društvo ,,Zvonimir“ u Be-
ču držalo je zadušnice za hrvatske mučenike Pe-
la u 8 ura u jutro u ,Piaristenkirche“.
Gradska Kronika.
pravnik, sa dobrim uspjehom položio je na sveu-
čilištu u Gracu drugi državni ispit. Cestitamo !
Liječnik za Gruž. — Ovih dana držali su
Gružani u samostanu sv. Križa zbor, na kom su
odlučili da se izrazi želja gruškog puka, Slav.
Općinskom Upraviteljstvu, da bi predložilo za li-
ječnika u Gružu gosp. dr. Balda Martecchini. “
Svečanost u Gružu. — U četvrtak na dan
sv. Križa kome je posvećena glavaa crkva u Gru-
žu, bila je, kako svake, godine lijepa svečanost. Na
večer je svirala Hrvatska Glazba, i bila je ras-
vjeta mjesta, u koliko je to dopuštalo nepovoljuo
vrijeme.
Teferič. — Sutra po podne — ako dopu-
sti vrijeme — ,Hrvatska Radnička Zadruga“ pri-
u nedjelju na 13 0. m.
Umirovljenje. — Mjesni vojnički paroh
dn. Pero Loučar dobio je mirovinu, a na njegovo
mjesto imenovaa je dn. Frano Danko, sada c. k.
vojnički paroh u Osjeku u Slavoniji.
Premještaj. — Mjesni platzkomandant ka-
petan Emil Steiner, premješten je u Pilsen.
Općinska kavana. — Na 15 o. mj. poči-
nju radnje u kavani pod općinom. Kažu nam da
je g. Roberto Odak, ne žaleći ni truda ni troška,
zasnovao provest u toj kavani takove radnje, da
će ova izać što no se kaže, baš kako treba.
Hotel Imperial. — Biti će radi nekijeh
bra. Sine ira et studio — to je zbilja pametno.
Stara glazba. — Stara glazba u zadnje
doba tako zvana ,srpska glazba“ od maloga Us-
krsa počela je da udara neku koračnicu, što seu
gradu pjeva: ,Marš,
vnici, Čeljad se
ma sobom ruga — da joj bude lakše podnosit za-
služeni smijeh i porugu od dubrovačkog gragjanstva.
Dragi Orlando. — Učinio si onomadne
intjer pako, što su nasi štampaduri pristavili je-
dno » gdje mu nije bilo mjesta. Tu si iskojuno a
rea t a koi i sv ore i Sv. An-
iju i Dubrovnik, ma si u onoj fogi bi, za-
boravio, da ,Bog lako a E:
tra Zrinjskoga i Krstu Frankopana dana 30 apri- |
Položio ispit. — Gosp. Bogoslav Medini, '
redit će teferič u starom samostanu sv. Jakoba.
U slučaju da vrijeme zapriječi, teferič će se činit '
radnja zatvoren od ovoga mjeseca sve do setem- |
marš, Dubrovnik je naš, je-
dan dva tri na dvor Srbi svi“, dok je ta arija ka- |
ko čujemo za pravo iz bugarske koračaice, o Sli- |
smiju videći kako se srbadija sa- /
ci mjesto Stranci? Ako ko štampa, da je ,Du-
brovnik na Andriji“, valja bit fumfo za ne razu-
mjet da je ,Dubrovnik na Adriji“; ma ako ko
štampa i još debelijem slovima, o na zdravlje
ti, da, su , Dubrovnik poplavili Sramci.... via ! via !
Morale: ne valja se nikomu rugat poradi je-
dnoga (ola u koji i ti svaki čas možeš lasuo u-
a ti ćeš način sparenjat ,druge edicjoni.“
Pohvalno. — Prigodom smrti gospogje Lu-
igje ud. Nasso, bi udjeljeno mjesnom dječijem za-
kloništu od obitelji Petiln krune 2.
Dubrovački Parobrodi. — Balkan iskr-
cava duhan na Rijeci. — Gundulić ua putu za
Bordeaux — Beatrice prošao Carigrad, putujuć
krcat rudom za Rotterdam. — Napried otputovao
za Cardiff prazan. — Prazattus ua putu iz Car-
difa za Trst krcat ugljenom. — Istok putuje u
New-Orleans. — Plat na 3/5 otputovao iz Tanga-
roka za Napulj krcat žitom. — Hartington na
popravku u Trstu, gdje je prošle sedmice udrio u
obalu, na obje strane učinjeno je više tisuća štete.
!
)
pasti.
RESE REI NAMNNSAI,
JAVNA ZAHVALA.
Duboko ožaložćen i satrven preteškom
nesrećom koja je mene zatekla i svu našu
svojtu smrću neprežaljene mi supruge
Kate rogj. Lukšić
želim da na ovaj način iskažem duboku
zahvalnost, što ćutim prema svim našim
prijateljima i zoancima, što su bilo za bo-
lesti blagoj pokojnici pravu kršćansku lju-
bav pokazali, bilo otprativši je do vječnog
počivališta, zadnju joj počast odali, a me-
pe i moje nastojali da u toj tuzi ičim u-
tješe. — Napose zahvaljujem pak čas-
nom gosp. da. Ivu Ferranti, koji blagom
riječi i presvetom utjehom olakšao blago-
pokojnici zadnje čase, i gosp. dr. Peru
Nikoloriću, koji se je svojski zauzeo, ne
žaleć ni truda ni muke da blagopokojau
izbavi iz okrutnog zagrljaja smrti. Još jed-
nom ponovno svijem zahvaljujem.
Dubrovnik, 3. Maja 1900.
Marko Sturica
za se i za svojtu.
| Frano Supilo izdavatelj.
Vlaho Kelez odgovorni urednik.
Tipografija D. Pretnera u Dubrovniku.
"'Henneberqova Svila
samo prava, ako direktno od mene nabavljena — crna
| bijela i bojadisana od 45 novč. do fi. 14.65 po met. —
| Na svakoga franco i bez poreza u kuću. Uzorke po volj
G. Henneberg, Fabrikant svila (c.
kr. dvor. dob.) Zitrich.
| Glavni dobitak | SREĆA. za dobitke
500.000 M. | pOZIV! |jamči driava
Na sudjelovanje dobitaka u velikoj novčanoj lu-
triji, zajamčeno državom Hamburškom i u kojoj sigur-
no moraju se dobiti 11 milijuna 349, 325 maraka.
Dobitei ove doista valjane lutrije koja samo 118.000
srećaka ima slijedeći su:
Glavni dobitak u ev. slučaju 500.000 maraka.
Nagrada 300,000 m. || 26 zgod. po 8,000 m.
11 1 zgoditak 200,000 m. || 56 zgod. po 2,000 m.
| 1 zgoditak = 100,000 m. | 106 zgod. po 1,500 m.
2 zgoditak po 78,000 m. | 206 zgod. po 1,000 m,
1 zgoditka 70,000 m. 812 zgod. po 500 m.
1! | 1 zgoditalr 65,000 m. | 1518 zgod. po 800 m.
, | 1 zgodna 60,000 m. | 40 zgod. po = 200 m.
\ 1 zgoditak 55,000 m. 140 zgod. po 166 m.
2 zgoditak po 50,000 m. || 86953 zgod. po 1580 m.
1 zgoditak 40,000 m. || 9969 zgod. po 134, 104
1 zgoditak 80,000 m. 100 m.
2 zgoditka po 20,000 m. || 9351 zgod. po 73, 45, 21 m,
u
u cijelini 59,180 zgoditaka koji kroz malo mjeseci
7 odjela moraju se sigurno izvući.
Glavni Re razr. je 50,000 m., uzdiže se u “.
razr, na 55, m. a Iiem. 60,000 m, u IV.
65.000 m, u V. 70,000 m., u VI. 78,000 m., u VII.
jom od 300,000 m.,
ž
ž
|
;
Ulošci sa slijedeće razrede,
| | dobitaka, jesu vidivi u službenom,
pro ma vučenja, koji svaki
10 Bnaki udioničar dobiva uz originalnu srećku i
ginalan plan, providjen Sta Ro sa
odmak poslije vačenje a
* € grašo. naručen je može se učiniti ili poštanskom
bom do 34 MAJA 6. 6
sa pouzdanjem na
SAMUEL HEGKSGHER sen,
Bankgoscha(t io HAMBURG.