mnogo više vrijedi od kakvog iz bliza prozirnog
dopisića u ,Smotri“.
Pogled po svijetu.
Austro-Ugarska. — Iza odgogjenja parla-
menta Česi odoše kući, zaduvoljni da su pobijedi-
li sa opstrukcijom. Nijemci su ljutiti na ministar-
stvo, zbog odgogjenja. Po njima, parlamenat je i
na dalje imao obdržavati sjednice, jer misle da bi
napokon i samim Česima dodijala opstrukcija, te
da bi se je okanili, Ministar Korber vodi do-
govore sa svojim drugovima, i pregovore sa raz-
nim strankam, koje su za ,rad“. Poljski klub po-
slije savjetovanja, odobrio je potpuno postupanje
svoga pročelnika Jaworskoga. — Misli se opet
zapoćet sa konferencijam izmegju Čeha i Nijema-
ca. U opće položaj je silno zamršen. Govori se
da će vlada brzo raspisat nove izbore, a najpri-
je će pak na temelju $ 14. riješit proračunski
provizorij.
Domaće vijesti.
Brzojav iz Spljeta dne 10 tek: — U
današnjoj vanrednoj sjednici tugom potreseno op-
ćinsko zastupstvo jednodušno je zaključilo, neka
Splitska Općina na svoje troškove zadnje počasti
i sprovod D.ru Gaju Bulatu učini i neka se u Op-
ćinskoj vijećnici postavi pokojnikovo poprsje. — Mr-
tvi ostanci štižu u Split u četvrtak po podne,
sprovod u petak izjutra na 10 uri.
Općina.
Prvi hrvatski katolički sastanak. —
Dne 3 septembra obdržavat će se u Zagrebu pr-
vi sastanak Hrvata katolika. Uz dozvolu nadbi-
skupa ustrojio se je u tu svrhu posebni odbor.
Na sastanku će se raspravljat ,sva važnija pita-
nja hrvatskoga naroda, koja stoje u suvislosti sa
vjerom.“ Učestvovati u tom sastanku može svaki
Hrvat katolik. Prijave za učestvovanje prima od-
bor, kojemu je presjednik presv. g. Pavao Gegler,
naslovni biskup i prior vranski, te veleč, g. Stje-
pan Korenić, tajnik odborov.
Glavna skupština družbe sv. Ćirila i
Metoda obdržavala se u Opatiji na 31 maja, ov.
god. Prema izvješćaju primitak prošle godine iz-
nosi 23.614 krupa, a izdatak 21.936 kr. Prošlo-
godišaji dohodak puno je veći od ostalih godina,
osim onoga prve upravne godine. Družba danas
ima, što muških, što ženskih, što mješovitih, do 47
podružnica. Birana je nova uprava družbe; pre-
sjednik je prof. Vjekoslav Spinčić, a podpr. dr.
Jarežić. — Molimo da uam se ne zamjeri što će-
mo ovdje iznijeti pismo od %, tek god. br. **%,
koje je primila naša dubrovačka podružnica od
slav. Uprave Družbe iz Opatije :
Ugledni Odbore!
Podpisano potvrdjuje ovim primitak iznosa
od kruna 1134:62 priposlanih družbi u ime do-
hodka muške podružnice u Dubrovniku kroz god.
1899-',00.
Nijedna od do sada obstojećih podružnica
družbe sv. Ćirila i Metoda sa Istru nije u jednoj
upravnoj godini polučila tako lijepi materijalni
uspjeh, pa s toga ravnateljstvo družbe izrazuje o-
vim tom uglednom odboru zasluženo priznanje na
rodoljubnom nastojanju i trudu.
Za Ravnateljstvo
Dr. Pošćić.
Dubrovački Hrvati i ugledni Odbore naše
podružnice! Ovakovo pismo na diku vam je i na
ponos, i toplo vam preporučamo da uzoastojite i
do godine dobit isto takovo pismo i priznanje!
— Sjećajmo se uvijek Družbe sv. Ćirila i Metoda |
Općinski izbori u Pazinu ispali su neo-
čekivano povoljno za Hrvate, i ako je vićina u
talijanaškim rukama. U Ill tijelu dobili su Hrvati
181 glas a u II 82. Talijanaši u ILI tijelu 101, u
1I 49, a I. 8 glasova. Po tome dakle za hrvat-
sku stranku je glasovalo 213 gragjani, a za ta-
ijanase 158, dakle 55 manje; ako se još uzme u
obzir da od talijanaša dobar dio sačinjavaju, do-
seljenici, kako svukud po našim gradovima, onda
su i ovi izbori jasno dokazali da je Pazin hrvatski.
Il ,Piccolo“ poziva talijanska društva nek
traže od odlučujućih faktora potvrdu novog član-
ka, koji bi imala umetnuti u svoje statute, po ko-
jem društvena sastava bi bila crveno-bijelo-selena,
a ozgor da bude koji mu drago emblem samo da
ima sa značajem društva. — Prenosimo
ovo neka se što bolje zna, na što smijeraju ja-
dranski talijanaši.
Pišu nam iz Innzbrucka. — Presjednik
hrvatskog akademskog društva ,Velebit“ u Iun-
sbrucku g. Jakša Račić dne 16 juna o. g. u veli-
koj dvorani ovijelneg sveučilišta bit će svečano
e regi
doktora sveukupnog
Kako ostale novine bili smo i mi javili da
će se ova svečanost prije obavit ; nu,
kako se vidi, bila je sa današnji dan,
Iz uredništva. — Slavnoj upravi ,Hrvat-
ske Krune:“ Vidjeli smo da ste se počeli bavit sa
našom ,Hrvatskom Radničkom Zadrvugom.“ Kad
bi Vaše pisanje bilo zadahnuto plemenitom na-
mjerom da našoj dičaoj ,Zadruzi“ po mogućnosti
što koristite, bilo bi to hvale vrijedno; nu prepu-
štamo sudu poštenih ljudi da kažu, može li Vaše
pisanje koristit ,Zadruzi“ kad kažete da se ova
više puta izjavila za čistu stranku, i da dobar broj
članova sačinjavaju čisti te tim očito idete da u
nZadrugu“ uvedete strančarstvo?
Pustite gospodo oko uprave, ne prtite se u
,Zadrugu“ ni u ime čistijeh ni u ime nečistijeh,
to Vas vruće molimo, ako joj želite dobra. Nije-
sti vidjeli nigda ni nas, da smo ovo strančarstvo
glede ,Zadruge“ isticali.
Gradska Kronika.
Lične vijesti. — Naš načelnik gosp. Dr.
Pero Čingrija otputovao je u četvrtak u Spljet da
prisustvuje sprovodu D.ra Gaja F. Bulat.
Tjelovo. — U četvrtak pred podne bila je
oko grada godišnja procesija na Tjelovo. Vrijeme
bijaše baš krasno, kuće ma Placi bile iskićene
stratima; procesija je ispala veličanstveno.
U jutro prije 8 obavljena je procesija u
Gružu, uz pratnju hrvatske gragjanske muzike ;
oko 10 udarala je ista glazba za procesijom na
Pilama iz Crkve sv. Andrije.
Pišu nam iz grada: — U ponedjenik dne
4 tek. mj. iza prilično duga razmaka Hrvatska je
Glazba odigrala birani program. Veliko je zado-
voljstvo u nama probudila kad smo čuli kako je
harmonično i tačno taj program ivzršila. Izmegju
ostaloga odigrala je i veliki karišik iz Verdijeva
Rigoletto“, koji je premda sasvim težak, veoma
dobro bio izvršen.
Da je sad naša glazba ovako uregjena i da
može stati uz bok najprvoj glazbi u Dalmaciji,
najviša hvala i zasluga ide učitelja, gosp. Rajmun-
da Olahal-a. Premda nema nego veoma malo vre-
mena da je u našu glazbu došao, ipak je u to
malo vremena pokazao i zasvjedočio pred cijelom
publikom kako posjeduje uprav fini glazbeni tale-
nat i kako je svojoj struci posve vješt. Pokazao
je takogjer da kao što je vrijedan učitelj, isto je
tako i vrijedan kompositor.
Istina, presjednik gosp. Marko Mitrović, do-
sta je truda uložio dok je nabavio kapeloika. Nu
sad on može da bude posve zadovoljan, a mi mu
ne možemo nego bit zahvalni što je uspio da do-
bavi kapelnika kojim bi se i ponajbolje glaz-
be dičile.
Kako čujemo g. Olahal počestit će nas brzo
sa Mayerbeerovim ,Hugenotti“ i Niccolajevom u-
vertirom ,Vesele vindsorke žene“, koju zaista ni-
je još nijedna glazba u Dalmaciji odigrala.
Jedan gragjanin.
Hrvatska glazba će večeras na 8 sati
pred Lužom udarati slijedeći program: 1. Olahal
»Fonograf“ koračnica. 2. Boildien, Uwvertira iz o-
pere ,Bagdatski Kalif“. 3. Otahal, ,?!“ Polka
mazurka. 4. Zajc, Predigra, dvopjev i svršetak iz
opere , Zrinjski“, 5. Novaček, Castaldo koračnica.
Sutra pako priregjuje društvenu veselicu i
teferić u našoj miloj hrvatskoj Župi i to baš u Mli-
nima. Uputit će se iz gradske luke na 4 sata po
podne sa parobrodom. Cijena za odlazak i povra-
tak 1 krunu. Preporučamo da dogje što više izlet-
nika, naoseb naše hrvatske mladosti.
Pošto neki članovi, kojim je ime Autun, na
sv, Antuna lijepo darovaše našu glazbu, to je is-
ta imala taj da u većer odigra platz-musik
pred crkvom Male Braće. Nu radi žalosti sbog
smrti pok. dra. Bulata, nije taj dan udarala, ne-
go će u mjesto toga u autornik dne 19 tek mj.
izvršiti pred crkvom Male Braće u večer na 8
slijedeći program : 1. Ol&lah ,*, Koračnica, 2. Ma-
scagni, Predigra i Sicilijana iz oper ,Cavalleria
Rusticana“. 3. Fillipa, ,Pijev lastavice“ koncerat
za klarinet. 4. Nigl, ,Vijenac hrvatskih pjesama.“
5. *,* ,Bošnjaci idu“ koračnica.
Srpska glazba u Dubrovniku. — Kako
je poznato u našem gradu još se šepiri tako op-
će zvana a. Tako se zove er počam-
ši od Gondulina pašaluka, ta negda nazivana op-
ćinska gragjanska glazba sa novim elementima zau-
zela je sav srpski karakter: srpska je zastava ko-
ju vije, srpske su koračnice koje igra, srbi su nje-
zini glazbari megju kojim i mnogi, koji pripadaju
srpskoj vjeri. Ipak ova glazba gragjanskom se na-
zivlje, a to da se može slobodno nametnuti svim
anskim, državnim i svečanostima,
prednost: oj glazbi, koja
danas, u sadašnjim okolnostima uprav jest jedina
glazba. Taj se naziv ne može do-
t toj srpskoj glazbi, er hvala dubrova-
čko vo nije ni
Dubrovniku ima pravo nazivati so grapjonskom
ili srpska ili pr te koja od ovih ima pred-
nost u javnim svečanostima. To riješenje zahtije-
va cijeli hrvatski Dubrovaik.
Pohvalno. — Da uspomenu svoje
mila majke Kate Zakaria udjelili su sinovi na ko-
rist siromašnih radnika hrv. Zadruge kr. 10, kap.
Pero Harlović kr. 10, — Društvu sv. Ćirila i Me-
toda kap. P. Harlović kr. 10.
Dubrovački poned, — Balkan na pu-
tu za Limionu. — Gundulić krca u Kardiffa kam.
ugalj. — Beatrice putuie iz Swanseu-a za Trst,
krcat kam. uglja. — Napried iskrcava u Trstu
kam. ugalj. — Prazattus na putu za Bordeaux
krcat dužica. — Istok putuje iz New-Orleans za
Trst. — Hartington iskrcava u Ronen-u. — Plat
na putu iz Brdjanske za Marsilju krcat žita.
Diskoras na Poljani.
Vlaho. — Ivo, Ivo, čuj! neka te nešto pitam. Onomadne
mi je per caso došo u ruke jedan broj »Dubrovni -
ka“, i gledam u nutra: pomamio se, — da će dalma-
tinski narodnjaci sklopit kompromes s autonomašima.
Spjegaj mi ti malo zašto je onako infurio, što njima
to prema ?
Ivo. — Kako, što njima prema? Ako nema Srbima, ko-
mu ima više premat. Dragi moj | amicizia, | amore
di tanti, ne može se to tako lasno zaboravit — nije
ni Srbima srce od kamena.
Vlaho. — A dunque tu je gjilozija.
Ivo. — Altroche gjilozija — do krvi. A soprattuto se po-
mamio Dr. Nadati.
Vlaho. — Possibile, on ima razloga više nego drugi, jer
ako mu autonomaši rifjutaju ljubav, le aspirazioni
idu in fumo.
Ivo. — Da, Vlaho moj, gjilozija ti je tu velika. Ma per
altro kvijetali su se di nuovo; nijesu ni autonomaši
tako nevijerni, došli su dementi da ne ;će narodnjaci
š njima kompromesa; zadnji se broj ,Dubrovnika“ del
tutto smirio.
Vlaho. — Da što ih je, šokonja jedan, otišo onako us-
trestit bez razloga?
Ivo. — A što ćeš, gjilozoj se čeljadi svašta prištampava.
— Vlaho zbogom. — Zbogom!
Frano Supilo izdavatelj.
Vlaho Kelez odgovorni urednik.
Tipografija B. Pretnera u Dubrovniku.
Damasr-SvitEva Ropa £9.00
u skuplje ! — 12 metar&. Šalje se franko i bez poreza
uzorci po e isto tako od crne, bijele i šarene Henne-
berg Svile od 45 novč. do 1465 fl. po metru.
G. Henneberg, Fabrikant svila (e. i
kr. dvor. dob.) Zitrich.
Preporučuje se paziti na ovaj znak, |
čep sa ognjenim žigom, kao što na cr- |
venu etiketu orla kao zaštitu proti čes- |
tim patvorenjima
od
Mattoni's Giesshabler
Sauebrunn.
djela i Crevalja za gospodu, gospogje
i djecu kupuje se najbolje vrsti i uz
jeftinu cijena kod WE [SSA
\U' Ima na prodaju fotografija Dubrovnika _
GLAVNA
ovlaštena imternacijonalna *
Agencija za putovanje
Božo Banac
Tra sa No Tork peko Hamo i
o. E TE vie
o 3 Punta Arena
3 Now-Zealnd
s A Australiju i
soka a Pao. Sasi, leo pobliže obavijesti