druživo spojeno sa sjajem i čašću kraljevine Čes-
ke, na domaćem tlu. Budite Vi uz Vašega viso-
koga suprugs, njeg. ce. i kr. Visost, zaštitnica, za-
govornica i oslon domovine i naroda. Primite Vi,
visoka gosnogjo poklonstvo i izraz odanosti čes-
kih gospogja, koje obradovane najvećom radosti
nad sklopljenim vezom ljubavi, žele Vama, da Vas
prati božji blagoslov i najveća sreća megju čes-
kim ljuhećim srcima. — Marija Srb, žena praškog
načelnika, Božena Skarda, supruga narodnog za-
stupnika i presjednika mlado-českoga eksekutiv-
noga odbora, Otilija Herold, žena nar. zastupnika.

Ovo se zove narodna svijest!

Ovake bi nama trebalo!

Matica Hrvatska obdržavati će svoju ovo-
godišnju redovitu glavnu skupštinu u nedjelju 22
srpnja 1900 u 10 sati prije podne u svojim druš-
tvenim prostorijama (Matičina ulica br. 2., razi
zemlje) sa sliedećim dnevnim redom: 1. Govor
predsjednika; 2 Godišnje izvješće tajnika i bla-
gajnika; 3. Rasprava o raznim predlozima odbora
i članova ,Matice“; i 4. Izbor u smislu $ 18 druš-
' tvenih pravila: petorice odbornika

Ovakih nam se hoće! Zagrepčanin g. Eu-
duard Prister pristupivši ,Društvu hrvatskih knji-
ževnika“ kao prvi zakladnik, darovao mu je 1000
kruna. Ovakih nam se hoće!

Hrvat u tugjini. — Karlovčanin g. Mirko
Seljan, koji je guverner jedne cijele pokrajine u
Abisiniji, imenovan je od cara Menelika ,Cheva-
lier officier de croix Salamon“, što je za Abisini-
ju najveća odlika, te se može dati jednome koji
nije vladarske kuće.

Novi list. — Hrv. pedagoško-književni zbor
u Zagrebu izdavati će počevši od 1. rujaa o. g.
poseban ilustrovani list za dom, koji će izlaziti u
mjesečnim svescima od 3-4 arka u formatu WAS
vota“ sa dva stupca i sa omotom za oglase. Ci-
jena listu još nije odregjena.

Čitamo u ,Novom L.“: Pripovijedaju nam
njeki dalmatinski posjednici, da su se i oni bili
svojedobno s velikim veseljem odazvali pozivu vla-
de, te svoje najbolje proizvode u krasno uregje-
nim uzorcima poslali na <. k. Dalmatinsko na-
mjesništvo u Zadar, a da ih ista otpremi na izlož-
bu u Paris, u austrijski paviljon. Doznaju sada
ti isti poslanici, da od svega toga što su spravili,
ništa u Paris poslano nije, nego da još leži u
Zadru u kakovim magazinima na namjesništvu
strpano i zaboravljeno. Zbilja noOčinska“ je ta na-
ša dalmatinska vlada — baš za poslat je na iz-
ložbu u Paris!

Gradska Kronika.

Općinska sjednica. — U zadnji četvrtak
poslije podne na 5 ura Općinsko Vijeće držalo je
sjednicu. Sjednicu otvori načelnik, te najprije re-
če, da ima čast javit slavnom Općinskom Vijeću,
da ga je otrag njekoliko dana pri sprovodu nje-
govoga blagopok. druga nar. zastupnika i presjed-
nika dalm. sabora dra. Gaje F. Bulata ta čast zapala
te je zastupao Općinu Dubrovačku. U kratko is-
takne velike zaeluge blagopokojnika za uarodnu
stvar u Dalmaciji, te pozove slavno Vijeće, da sku-
pa š njime klikne triput: Slava Bulatu!

Za tim se prešlo na dnevni red sjednice, ko-
ji je sastojao od 5 točaka

1a točka bila je odobrenje potrošnih računi
god. 1899. Svi ukupni prihodi u godini 1899 iz-
našaju 129 04154 for., dok svi ukupni rashodi iz-
našaju 125,702.08. for.; pravi i raspoloživi preti-
čak u blagajni iznosio je dne %*',, 1899 3 339
46 for. Kad se imalo preći na glasovanje za odo-
brenje konačnih računa, digne se vijećnik g. Gi.
Margaretić te zamoli načelnika za razjašnjenje,
koliko je u istinu prijašnja opć. uprava ostavila
u gotovu i rašpoloživu novcu u opć. blagajni, bu-
dući je čitao po novinam, da ta svota iznaša
do 26-30 tisuća for, dok po konačnom računu
on tako ogromne svote novca ne može da nagje.
Načeluik na to potanko razjasni što je i kako je.
(O tome razjašnjenju govorimo na drugom mjestu
našega lista). Za tim su bili jednoglasno odobreni
konač. računi svih odlomaka po napose,
ukupni čitave općine.

9 a. Ovlaštenje kupovine nekretnini na Gornjem
Konalu, za skloniti umobolnike. Načelnik po za-
ključku Upraviteljstva stavlja predlog, da se u tu
svrhu kupi kućiština poviše Gruža, kod SRE
koja se može imati za 800-900 for., pak da će se
posije pokriti i urediti, Nakon kratke rasprave

ijeće jednoglasno ovlasti Upraaiteljstvo da kupi
tu kućištinu.

3. točka dnev. reda je izbor seoskih časti
Gruža-Lapada i Župe. Izabrano je jednoglasno za
te časti 44 osobe.

4a. Redarstveni zaključak glede javnog ogla-
šivanja. Pu tome zaključku, koji je Vijeće jedno-
glasno odobrilo, mora se unap vati na
željeznim tablama, koje su naročito u tu svrhu

im mjestima Ko prekrši ovu
i biti će kažalca Gobum od 30 kruna, do
tično zatvorom.

 

 

5.a. Nagrade redarima i služinčadi za g. 1890.
Vijeće je za tu svrhu jednoglasno ovlastilo Upra-
vitegistvo, da po običaju razdijeli svotu od 260 f.
Za ovim sjednica, nakon što je sat i po trajala.
bude zaključena.

Hodočašće. — Jutros povratiše se naši ho-
dočasnici iz Rima.

Ispiti zrelosti. — Danas na večer će do-
vršiti ispiti zrelosti na c. k. ženskom preparan-
diju; a došastoga petka početi će ispiti zrelosti
na mjesuom velikom gimnaziju.

Notizenblatt br. 13, radošću raznježilo a
jarošću razgorilo rodoljubno srce mladoga »Bewer-
bera“, te se pust, tobože iz pokrajine, prijavio
17 broju Fabrisova ,Dubrovnika“ u pokrajini.

Eh, jadan, drag mu je zlatni širit i sjajne
zvijezdice, mila mu je sabljica i činovnički klobuk ;
ne prigovara zahtjevu potpunoga poznavanja in
erstem Glied“ njemačkog jezika, (ta on ga je
bolau od majke isisao....); al jadi debeli! iza
njemačkoga, talijanskoga. onaj bečki Notizenblatt
bezobrazno zahtjeva, sakrlot, još i hrvatski....
škandal!... da je barem srpski, ... srpska vero,
ili srpsko-njemački !... No ipak kažu, dass der
junge serbische Bewerber sein Gesuch in deut-
seher Sprache eingebracht hat. — Prosit.

Hrvatska Dubrovačka Glazba svirala je dne
12 tek. u 8 sati pred ,Lužom“ slijedeći program :

1) Wagner: ,Car Fraojo Josip 1“, koračnica.
2) F. Mendelsoln: B. Svečana Koračnica iz San
ljetne noći.“ 3) Parma: Intermezzo iz Opere Xe-
nia“. 4) Meyerber: ,Hugonotti“. Potpourri. 5) O-
tahal: ,Phonograf“ — Koračnica.

Natječaj na nagradu od 50 kruna. —
Jedna osoba, koja se meda imenovati, obećava
nagradu od 50 kruna pjesniku, koji bi, bilo u hr-
vatskomu, talijanskomu ili u latinskomu jeziku sa-
stavio distih o novoj česmi. Distih mora bit pre-
dan uredništvu ,Crvene Hrvatske“ do 20 tek.
Imena natjecatelja ostat će nepoznata. Tajni od-
bor trijuh lica procijenit će taj rad i odrediti komu
će nagrada, koja se nalazi predana na uredništvu.

Pohvalno. — Prigodom smrti Nika Disecco
udijeliše mjesnom dječjem zakloništu c. k. Poštar-
ski i Brzojavni činovnisi kr. 37.60 h.

Dubrovački Parobrodi. — Balkan na pu-
tu iz Grčke za Trst, krcat rudom. — Gundulić
krca rudu u Grčkoj za Eoglešku. — Beatrice na
putu iz Trsta za Peti, prazan. — Napried iskr-
cava u Marsilji. — Prazattus iskrcava u Cardifu,
gdje će se nakrcat kam. ugljom za Trst. — Har-
tiugton na putu iz New-Castle za Trst, sa kam.
ugljom. — Istok na odlasku u Mlecima za Gr-
čku prazan.

Završna. — Pri zaključku lista doznajemo,
da je puljiško društvo ,Il Progresso“ držalo sje-
dnicu da izabere svoga barjaktara, 7 alfiere. Prvi
je za tu čast bio predložen jedan Nijemac, ovdje
u gradu u pensiji. Ali su se tome junački oprli
puljizi sa na čelu im Dr. Seralji, izjavivši, da bi bilo
najkorisnije i najčasnije za društvo, da se izabere
jedan dubrovčanin. Na njihov predlog bude je-
dnoglasno, velikim etuzijazmnom izabran za ba-
rjaktara, 7 alfiere del ,Progresso“ Niko , Patria“,
detto : ,fort' in gamba.“

 

U toka
Dubrovačkoj Hrvatskoj Glazbi
Koja nas posjeti svojim posjetom
U Mline, dne 17 Lipnja 1900,
U ime bratske ljubavi i zahvalnosti
Hrvatski joj se narod iz Župe
Najsrdačnije zahvaljuje i kliče:
K cvijeću braćo, amo bliže !
Ter sipljimo, u ime Boga!...

Jer nam sada, glazba stiže,
Čast i ponos roda svoga.

Roda svoga Hrvatskoga,

Kojeg slava svukud siže,

A najviše čas' ovoga,

Kad se vapaj, k nebu diže:
Dobra došla, glazbo mila
Mnogo ljeta, sretna bila;

U često se, k nam' navrati,
Jer smo braća, sve Hrvati;
Hrvatska nas majk' rodila

I hrvatskim ml'jekom zadojila !

seljak, župljanin.
*) Slučajno sakasnilo. Op, Ur.

Priopćeno.*)

Dopisnik ,Dalmatov“, koji rek bi io

sebi ime, pošto se sam nazivlje Don y

a kako je poznato više je puta nomen-omen, hoće
da po svaki način uzvelića ovdašnjeg

ja, maestra Strino, ako se pod NEVA

i

 

 

pologeta velikog maestra, t. j. onaj, koji je iza
prestave Stabat Mater istog maestra, toliko o is-
tome kazao, da se nije stidio prispodobit ga jed-
nom Peroziju, ... e se non ridi... Iza
don Polentone bio namjerio na
mog prijatelja, a duboko u
Pava Matijevića, koji ga je
kao šibom oparen; osokoliše
kojih talijanskih učitelja, koji
likanu Strinu bili, te stao da opet blebeta pod i-
menom don Polentona. Pošto
i mene tiće, to neka znade isti,
brovački Rossini, da od svih onih firma, za mene
samo dvije imadu neku vrijednost, a to su meni
poznata imena gg. Bossi i Rota, ali na žalost mo-
ram kazati, da niti Bossi je Bossi niti Rota je
Rota, kad su mogli odobriti Strinovu kompoziciju
a uz nju le ottave parallele i glasovite fuge o ko-
jijem je već bilo pisano. Na druge se potpise i
ne osvrćem jer su to većinom ljudi čija slava ne
prekoračuje mjesto gdje se nalaze. Znam samo da
je veleučeni gosp. M.o Ravasio o kojemu je Stri-
no bio isti pisao, da mu nije dostojan di luccicar
lo scarpe, što je i pogodio, sasvim naprosto od-
bio Strinovu radnju, a meni je i nadalje poznato
što je isti veleučeni gosp. Ravasio kazao o istoj.
Za prof Fischofa u Beču, kojega se dobro sje-
ćam kao bivši pitomac bečkog &onservatorija, znam
da je profesor glasovira a ne kompozicije Sasvim
tim ne nalazim sud pomenutog profesora toli la-
skavim, da se je imao na svijetlo iznijeti, Jer
s jedne strane drži našeg mjesnog velikana po-
četnikom, dočim je isti već sijeda glava, kojemu
je zenit svoje slave bio njegov Stabat Mater, s dru-
ge strane kaže mu isti profesor da je grehota da
se gubi u Dubrovniku, a to mu i ja kažem; ona-
kov sommo da pogje u Beč, dobio bi na tamoš-
njem konservatoriju odmah katedru di professore
di Mandolino, pošto znam da takova katedra ta-
mo još ne opstoji, ili bolje katedru kao profesor
glazbene povijesti, jer zbilja čovjek koji je mene
hotio da pouči u povijesti tim što je glasovitog
glazbenika Oca Mattei koji je umro god. 1825,
uskrsuuo je da se u Februaru god. 1841 nagje u
Bologni prigodom prve predstave Rossinieva Sta-
bat Mater, takov povjestničar i zaslužuje da bude
profesorom povijesti. Neka znade dalje don Polen-
tone da se ja ne stidim što me nazivlje ex Semi-
naristom. Sjemeništu zahvaljujem vas moj uzgoj
te se tijem dičim, osim toga dragi don Polentone
ja sam i absolvirani Teolog bečke Almae Matris
Rudolphinae, što je malo više nego prosti ex Se-
minarista. Na druge se ije don Polentona i
ne osvrćem, znam da hvala Bogu imam još toli-
ko kriterija, da mogu sudit dali što vrijedi ili ne,
te će za mene il Capolavoro del sommo Strino in
barba a tutti i professori di ptetnei» armo-
nia ed ocarina ostati vazda Ting? Tangl kompo-
zicija. Uvjeren da kad bi se talijanašem priznao,
bio bi i ja un sommo, što je za me absurdum.
Obećajem don Polentonu da ću odsad u naprijed
sa ,Dalmatovim“ dopisima činit ono što i pame-
tniji od mene rade.

&

*) Za članke gornjim naslovom uredništvo ne pri-
ma A < '

   
  
     
     
     
     
     
   
   
   
   
   
   
   
   
   
     
   
 

RINGRAZIAMENTO.

Gli addolorati sottoscritti, profonda-
mente commossi dalle pietose dimostrazio-
ni di affettuosa amicizia ricevute nell' oc-
casione della morte del loro carissimo ma-
rito e padre

Nicozoe ĐiISECEO

I. R. Commissario Distrettualo i, r.

tributano a tutti gli+ amici e conoscenti
le loro pil sentite grazie,  assicurandoli
che d' ogni loro prestazione serberanno
viva memeria, siccome di atti che torna-
rono di generoso conforto agli addolorati
loro cuori: Pilu speciale riconoscenza de-
vono poi alla Siguora Nicoletta Gisia, al
Molto Rev. Parroco Don Giovanni Ferran-
ti, e ai Sigoori Impiegati Postali-Telegra-
fici, le cui dimostrazioni di affetto & di
stima verso il defunto, & verso tutta la
di lui famiglia, obbligarono loro i sotto-
seritti di perenne senso di ammirasione
e di riconoscenss,

Ragusa, li 10. Luglio 1900,
La Vedova od i figli Diseeco.