Pogled po svijetu. Ženidba kralja Aleksandra. — Kralj se u ovome poslu pokazao dosta energičan. U počet- ku je bilo mnogo protivština i u narodu i megju vojnicima. Narod je mrmošio, s toga što Aleksan- sandar nije odabrao sebi za drugaricu kakvu stra- nu plemenitu princesu, nego ženu iz naroda, a vojska iz naklonosti prema Milanu. Kralj je njeke ličnosti otpustio iz službe, Milanu je zabranio po- vratak u Srbiju, a nepokorno časništvo sazvao k sebi, opomenu ga na dužnu pokornost prema vladaru i umirio ga. Čestitka pak cara ruskoga najvećma je umirila dubove. Sada je i narod vas uz kralja. Carica ruska darovala je njegovoj vje- renici krasan dar sa briljantima. Kralju je česti- tao i nadvojvoda Ferdinando. Zaruke su obavlje- ne u prošlu subotu, a ženidba se imala obavit prekojučer. Vjerenica Aleksandrova zove se Draga, udo- vica je inženijera Čeha, Mašina, sada su joj 42 god., iz narodnog je koljena Lunjevića, koje se odlikovalo pod Milošom Velikim u borbi za slo- bodu Srbije. Kažu je unatoč dobi, veoma lijepom i duhovitom ženom ; prije je bila dvorska dama kraljice Natalije. Kina. — Protivno vijestima, da su evropske poslanike Kinezi poklali, u najzadnje doba uporno ge javlja i potvrgjuje, da su ti europljani živi, 0- sim Ketellera. U Pekinu kao da je nastao razdor megju bokserima. U megjusobnim sukobima jav- ljaju da je poginuo prino Tuan. Saveznička voj- ska pred Tien-Tsinom broji do 70000. Do skora će Englezi i Japanci marširati na Pekin. Vrhovno zapovjedništvo vojska bit će predano kome nje- mačkom generalu. Vlasti su zabranile izvoz oru- žja u Kinu. Domaće vijesti. Glavna skupština ,,Matice Hrvatske“. — Na 22. pr. mj. obdržavala se u Zagrebu glav- na skupština Matice Hrvatske“ pod presjedanjem društvenog presjednika g. Tadije Smićiklasa. Pre- sjednik pozdravi prisutne, za tim naglasi da ove god. 8 jula biskup Strossmayer slavi 50-godišnji- cu svoga biskupovanja. Akademija znanosti i umjetnosti posvećuje mu sjajno djelo, u kojemu je njegova stolna cr- kva prikazana i opisana na hrvatskom i francus- | kom jeziku. Društvo sv. Jeronima izradit će za puk biskupovu bijografiju. Svećenstvo djakovačke biskupije opisat će u povećem djelu, što je bis- kup učinio za crkvu i domovinu, a svećenstvo ka- toličke crkve u Bosni predočit će procvat kato- ličke Bosne pod njegovim okriljem. I ,Matica Hr- vatska“ će posvetit velikom SRNE RD gu, koju će sastavit radnici oko ,Matice“ i drugi odlični hrvatski književnici, te i od braće Slove- naca ih se prijavilo do dvadesetak pisaca. Iza govora presjednikova, društveni tajnik i blagajnik čitali su godišnje izvješće. Iz ovoga va- dimo sljedeće: Za tekuću se godinu 1900. knjige ,Matice“ već štampaju, a neke su već i doštampane. Uz »Spomen-knjigu“ hrvatskih i slovenskih pisaca i umjetnika prilikom pedesetgodišnjice biskupovanja našega prosvijetnoga dobrotvora, biskupa Josipa Jurja Strossmayera, koju će primiti članovi ,Ma- tice“ kao redovitu člansku knjigu, nastavlja prof. dr. Hoić ove godine svoje: ,Slike iz sveopćega zemljopisa“, i to knjige pete, dio drugi, u kojem će biti opisana: Bugarska, Srbija i Crnagora, a prof. Fr. Vala završuje ove godine sa omašnim sveskom svoju , Povijest novoga vijeka“, i tim za- vršuje ujedno i ,Matica“ svoje izdanje ,Svjetske povijesti“, koje je pred dvadeset godina započela, — & u svemu izdala od ove knjige na broj četr- naest svezaka. — Prof. Vjekoslav Klaić spremio je ove godine za ,Maticu“ svoju povjestnu radnju pod naslovom: ,Krčki knezovi Frankopani (1118- 1671.), u kojoj će aam nacrtati zgode i nezgode ove glasovite hrvatske obitelji, sa kojom je naju- že skopčana kroz stoljeća naša hrvatska povjest. — U ,Slavenskoj knjižnici“ štampaju se ove go- dine Izabrane pripovijesti“ glasovite poljske spi- sateljice Elise Orzeszkove u prijevodu Ise Veli- kanovića, a u ,Zabavnoj knjižici“ podat će ,Ma- tica“ dvije ili tri originalne radnje naših pisaca. Za sada možemo najaviti radnju Viktora Cara Emina pod naslovom ,Pusto ognjište, pripoviest iz istarskoga života“, koji ovom pripovijesti po rvi put stupa pred ,Matičine“ članove, i radnju ema M ića pod naslovom: ,Na obali Bos- ne, Crtice“. U ,Knjižnici za klasičnu starinu“ zaključit će ove godine prof. dr. Musić sa drugim dijelom svoju Donje igevnosti“, — a od ,Pr:- kroa A oiaii o jee je sa yet natoč Matičina“ ovih knjiga M o i jenama“ ,Matica 1. nar. p a e prolle godine izdala ,Muhamedovakih pjesama“, kojim se je knjigama ,Matica“ po lije- pom priznanju braće Muhamedovaca časno oduži- la našoj braći u Bosni. Red bi sad bio da Mati- ca“ pristupi i redakciji još preostalih ,hajdučkih“ i ženskih“ narodnih pjesama, kojih jednih i dru- gih imade u , Matice“ uprav preveliko obilje. Djevojačka osveta. — Na 29 tek. na Tr- pnju zbio se tužan slučaj, koji se svakoga amo živo kosnuo te je o njem dočuo. Na Trpnju živi, kako nam otamo pišu, vrlo skladna i časna obi- telj Zimić, majka sa kćeri Lucom i jednom ma- njom ; otac obitelji je u Rusiji, a jedan sin u A- merici. Ova Luce bila je vjerena kroz toliko go- dina za mladića Antu Bellina, pomorca, koji će do malo vremena položit ispit trgovačkog kape- tana. U zadnje vrijeme na Lucu svrati pažnju pje- ki Lujo Jerić, mlad udovac, kažu naveden od svo- je majke, te obećanjima, da će je oženit i daro- vima, zayede je, pa napokon i prevari. Na to je ostavi i do malo se dapače oženi jednom udovi- com. Taku himbenost nije Luce mogla pednijeti, budući eto izgubila i svoga vjerenika i čast i u- gled, pa k tome još i od Luja tako prezrena. Dočeka ovoga u rečeni dan i zapali u nj hitac iz sa- mokresa. Nakon njekoliko ura Lujo je umro. Djevojku, koja se odma na Trpnju sama vlasti izručila, doveli su u Dubrovnik u zatvor. Bijedne i nesretne djevojke! Gradska Kronika. Visoki gost. — U nedjelju boravio je u Dubrovniku nadvojvoda Salvator. Putuje vlastitim yachtom, incognito pod imenom kneza Hodorfa. Umorstvo talijanskoga kralja. — Vijest o umorstvu talijanskoga kralja došla je ovdje u ponedjeljak prije podne. Talijanski konsulat i pu- ljiške trabakole izvjesiše zastave na po stijega sa cr- nom vrpcom. Gosp. Dr. Abele Serragli konsuo ta- lijaaski dobio je nalog: od ministarstva iz Rima, neka ide u Kotor, u slučaju, ako tamo prispije prestolonasljenik, koji bijaše otputovo iz Pirea za Crnu goru, da mu javi žalosnu vijest. Gosp. Abe- le je odma odjurio u Kotor, sa tom tužnom mi- sijom, a doma se povratio, iza kako je primio vi- jest, da se prestolonasljednik iskrcao u Italiji Neki od našijeh autonomašića bjehu stavili crne kravate. Vijest se u cijelom gradu u opće neugodno dojmila, i mnogo se o njoj govorilo. Ukinuće talijanskog konsulata. — Tali- janska vlada odlučila je ukinuti svoj konsulat u Dubrovniku i podkonsulate u Zadru i u Spljetu. , Ustrojiti će u Zadru konsulat sa podložnim kon- i sulatom u Spljetu. | Novi parobrod. — Naše dubrovačko paro- brodarsko društvo nabavilo je novi parobrod; to nas raduje u velike, jer znak da društvo napre- i duje, ali nam je žao zbog njegovog imena: Be- cher ! Zašto Becher? Ili mislite da će vam on nakrcnut lirama kad brod prispije u Trst? Od to- ga ne bude nikakve koristi! A ovakovo uliživanje pred tugjim ljudima, koji nas u duši mrze, baca ružnu sjenu na naš grad u opće. Barem Dubrov- nik, gospodo, ima imena. Poštujmo mi najprije na- še, domaće, ako ćemo da drugi poštuju nas. Ratno brodovlje. — Ove sedmice boravila je u Gružu eskadra naše ratne mornarice pod za- povijedi Podadmirala Gustava pl. Brosch-a: oklo- pnjače ,Karlo VI“ i ,Tegettbof, krataši i , Tiger“ i Leopard“, dva torpedo-krstaša i 19 torpedo- bota. U četvrtak je otputovala. Autonomaška večera. U prošlu subotu a- utonomaši prirediše večeru u ,HOtel-u de la Vil. le“. Ni malo nemajući obzira i poštovanja prema ovome gragjanstvu odma su stali pjevat , Del Si* nella patria di Avoscani non se parla che italian. U Dubrovniku Italian! a izuzevši neke činovni- čiće iz Dalmacije, kako Gjovanicio, Persika- lji i drugi, koji su tu bili, svi ostali sami govore i u kući i vani naš slatki hrvatski jezik. Ljudi božiji opametite se jednom; zašto ići na li- jepak ovoj šačici stranih činovnika, što nam ih a- mo šalje slavna vlada, da raznarogjuje ovo naše- ga miloga grada! Pogledajte malo u njegovu po- vijest, pa ćete naći čitavu vojsku naših hrvatskih kojiževnika. Cijela prošlost Dubrovnika je u dlaku slavenska, kako što mu je slavensko i hrvatsko poe i danas, koliko svuda po okolici, toliko a. Ta vi sami nosite čista hrvatska pre- zimena večeri, iza ponoći, da viče po gradu i pjeva tali- janske pjesme, Na Pilama vikaše Viva Italia! Viva Ragusa irredenta! — viva lu- dovi! Od jednoga sveučllištara, talijanca serba, Vuletića-Vukasovića, čula se, kako nam priporijedaja, upravo pogrdna psovka na dubro- e : Preko večere im je udarala hotelom srp- ska glazba birani stojala od talijanskih ske uzajamnosti ! reze — Grad kod Poslije večere ode mlagjarija od učesnika na ; Viva Umberto! sangue puro, ili, kako se sim zove, autonomaša di nazio- ne do te sa. Sve u ime slaven- _ Sijelo trgovaca, sanatli- ja, nadničara, te svake ruke | izruke ljudi. Možeš da rečeš grad je ko mravinjak, il k0 tamo, ko amo, svak žurno za poslom. U vrtnji, mikljavini grackoga života, si božji nebi mo- gao svakoga da spaziš i uočiš, te da znaš, ko je i što je. Ipak, vigji ljucke slabosti i plašljivosti, pjesnikom da usklikneš : »Misli jadan da je mrki vuče, il još grgje brgjanski hajduče.“ Ima ih što cijene, da ih svak u prvi pogled zna- de i poznade. Valaj bezazlene ili griješne čeljadi! Što je komu do toga, jesi li s Mosora ili iz Kotora ? U gradu ko u gradu, si guarda e passa. Zašto da- kle, bogom braćo Crnogorci, kad vas braća-nebraća u grad na službu zovu, te se vi, od nje namje- šteni, slobodno gradom šetate, zašto amanata vam crnogorsku sa a i izmijenjiva- te ? Zar nijeste vi crnogorski ei ? Zar ovdje vam u gradu zabranjena na kapi ona dva vaša početna slova ? Ni u sred a nekmo li u Du- brovniku. Ne slušajte vašijeh gospara. Hrgje se kriju i slabe žene. Pohvalno. — Prigodom smrti Miha Toma- šević daravaše mjes. dječjem zakloništu Braća Bi- bica kr. 10, N. Miloslavić kr. 6, A. Suhor kr. 5. O smrti P. Musladina K. Gjurašić kr. 10. — Za g.gju Jelu Uzzovich P. ud. Colombani kr. 30, A. Linardović kr. 10, A. ud. Matijević kr. 30, dr. N. Svilocossi kr. 20, Obitelj Jelić kr. 20, F. Svi- locossi kr. 25. Dubrovački Parobrodi. — Balkan krca rudu u Poti. — Gundulić putuje iz Ergasterije za Midleobro krcat ruda. — Beatrice na putu iz Poti za Anversu, krcat ruda. — Napried iskrca- va kam ugalj u Servoli. — Becher krca u North- shieldu kam. ugalj za Trst. — Prazattus na pu- tu iz Kardifa za Pulj, krcat kam. uglja. — Istok putuje za Barroru. — Epidauro krenuo iz Lau- ruime za Limionu. Diskoras na Poljani. Vlaho. — Jesi li ti bio na večeri u autonomaša? Sto ti se para? Ivo. — Bio nijesam, ma sam ih čuo delle magnifiche. Vlaho. — Kako što? Ivo. — Još mi dolazi smijeh. Imagjinaj se, da se Pavo bio docna stavio, da manjka il busto di Dante, Sve zatvoreno, nigje ga nać, e senza busto ne ide — ci deve essere! Vlaho. — E quindi? Ivo. — Vraže, našli su rimedija, stavili Danta Ronchi po sred kamare megiju dvije svijeće; boket cvijeća blisa, i tako ti je Dante kišo debele dvije ure ira |I entu- siasmo dei presenti. Vlaho. — Jadnoga Danta, biće mu se dodijalo. Ivo. — Non credo, jer bi mu svak češće napunio bićerin, a on ti ga je godio mezzo mondo. Vlaho. — A je li bilo brindisi? Ivo. — Nigda kraja! Ne spominjem se svijeh, nego ću ti aćenat samo neke, što su potegli i pid visibili izme- gju njih. Vlaho. — Da čujemo. Ivo. — Mali Arturo je govorio: sulla necessit& di crear- si una posizione. — Mali Maškarić: sulle dolcezze della lettura italiana. — Pavo: sul.segreto per con- seguire il cassierato comunale. — Abramin: sul modo di coltivare le unguie; a mali Flori: sui dazi e consumi, Vlaho. — Ma to nije dunque bila una cena di accademici, Ivo. — Kakvi accademici — smokve: ovo ti je prava &ac- cademia, Miritalo je govoru fiorin entratu. Ako ga vi- diš, pitaj Danta bolili ga još škina ,,., . pasara! A- dijo Vlaho, Vlaho, — Bog s tobom, pasaristo ! Frano Supilo izsdavatelj. Vlaho Kelez odgovorni urednik. Tipografija D. Pretnera u Dubrovniku. Hennebergova Svila samo e ako direktno od mene nabavljena — crna, bijela i bojadisana od 45 novč. do fi, 14.65 met. — Na svakoga franco i bez poreza u kuću. Uzorke po volji G. Henneberg, Fabrikant svila (o. i kr. dvor. dob.) Zurich. Najbolja pitka voda u pogibelji epidemije jest u takim slučajevi- ma često prokušana, od medicinskih auktoriteta Ista je prosta od organskih substaa- mjestima ti- oo NE diloom Sed podvsnije