na granici. — Ipak se nije bojati rata — ne će ga velevlasti. Domaće vijesti. Dragi dr pl. Korberu! Prigodom svetkovine Moga sedamdesetog da- na rogjenja, prispjelo Mi je od svega pučanstva toliko čestitaka sreće i dobrostanja, i bilo je to- liko mnogobrojnih lojalnih iskaza svake vrsti, da se opća privrženost Mojoj osobi baš na svečani način pokazala. Duboko ganut, nalažem Vam da posvuda saopćite Moju naj topliju i majsrdačniju zahval- nost, koja mora doprijeti do naj udaljenije kolibe. Nek znadu svi Moji narodi, da sam Ja Svoj život njihovu dobru posvetio, da se Ja sma- tram sretnim što mogu njihovu sreću pro- micati, i da nazirem u lojalnosti, u patrio- tizmu i u megjusobom povjerenju tvrde po- dloge, na kojima stoji budućnost Domovine. Svemogući Bog blagoslovio i očuvao vez što spaja Mene i Moje narode. U Isehlu, 19 augusta 1900. ERANJO JOSIP s. r. Krasna li je i srdačna ova kraljeva zahvala! Hrvati! Upamtite dobro gornje kraljeve rije- či: ,u lojalnosti, u patriotizmu i u megju- sobnom povjerenju tvrđe su podloge, na kojima stoji budućnost Domovine“! Iz srednje Dalmacije 29/8. — Naknadni iz- bor zastupnika spljetskih vanjskih općina napokon je svršen. Narodnjaci, i ako nijesu očito se poka- zivali, ipak su potajno zoali tako radit, da su do- bili jednu vrlo jadnu materijalnu većinu. Naravno pravaši nijesu imali općine i Morpurgove blagajne na raspolaganje. Morpurgo je bio zaprijetio dužnicima njegove blagajne, da će im tražiti do- bra, ako ne glasuju za njega. Ali pravaši su zbi- lja više nego zadovoljni, da je ipak njihova mo- ralna pobjeda, te su stalni, da će do godine do- biti i fakjičnu većinu, koju su mogli i ovog puta imati, da se nijesu nekoji strašili proganjanja. Velika je radost bila za pravaše gledat poljičane, kako su stupali pod barjakom stranke prava. Kad su prolazili preko obale, kažu da je Borčiću tako bilo pozlilo da je morao brže bolje sjesti u obliž- nju kafanu, da ne padne onesvješćen. Poslužnik mu je odmah donio konjak. Evo pako izbor biranih birača. Trogir je dao 31, što narodnjaka, što pravaša. Omiš jednoglasno izabrao 27 pravaša. Muč 16 narodnjaka, Lečevica 12, Kaštela 13, megiu kojima ima i pravaša. Klis 8 narodnjaka. Šolta 6 i napokon Spljet je dao 14 narodnjaka sa ciglih 25 glasova većine i uz veli- ke žrtve Morpurgove banke i općine. U Spljetu su izbori bili svršili na 1 sat, a još do 6 sati po podne su seljaci vrvili ispred banke, čekajući pla- ću za glas što su podali. Pitanje o glagoljici riješeno. — ,Nar Li- stu pišu iz Rima, 23/8: Roma locuta, causa fini- ta est! Od najpouzdanijeg izvora doznajemo, da je riješeno pitanje o glagoljici u smislu, da gla- goljica mora opstojsti u onim crkvama, u kojim je opstojala od pamtivijeka, ali kašnje bi zapu- štena nemarnošću dotičnih osoba, ili zabranjena na koji mu drago način. Jur je dekret poslan našim biskupima, kojima se istodobno naregjuje, da se moraju držati izda- nih resolucija sv. Zbora, jer njome sv. Zbor uki- da naredbe izdane o glagolici g. 1898, i suviše svečano potvrgivje naša prava i spasava glagolji- cu od očite propasti. Možemo vas uvjeriti, da za ovo uspješno rije- šenje pitanja o glagoljici, najviše je zaslužno dal- matinsko svećenstvo, koje je neumorno radilo, sa- kupilo i poslalo u Rim nepobitne dokaze, da u- vjeri sv. Zbor kako naredba izdana g. 1898, nije u suglasju sa historičnim pravom. Današnjim de- kretom sv. Zbor upoznao je ovo historično pravo. Slava mu! — i dalmatinskom svećenstvu ! Slavje u Visokom. — Na 19 p. m. u Vi- sokom u i uz veliko narodno slavlje franjev- ci posvetiše novu crkvu odregjenu za novu njiho- vu gimnaziju, koju su istoga dana otvorili i bla- goslovili. Sretuo! — Ugledali se svi u velevrije- dne i radišne naše franjevce u Bosni i Herceq.! Sloboda u Crnoj Gori. — Iz Kotora jav- ljaju, da je knez crnogorski po povratku iz Ita- lije pustio iz tamnice bivšeg okružnog presjedni- ka Milanova Dižakovića, koji je prošle godine po- bjegao iz Crnegore, pa ga knez na vjeru doma- mio iz Zagreba na Cetinje, i odmah okovao u si- dine i držao četiri mjeseca, a danas ga B porodicom u progonstvo u Austriju. Knez je pregene s njim i ženu profesora Popovića, koji u agrebu živi kao emigrant već dvije godine, i ko- ga je takogjer knez memio na ,vjeru“, ali ga se nije mogao dočepati kav Džakovića. Poznato je, da se samo izdajice domovine progone, a knez crnogorski takove drži oko sebe na najvišim mje- stima, mexju kojima je i sam crnogorski ministar Vojin, koji je negda predvodio tursku vojsku na Crnu Goru. — Tako crnogorski knez progoni za- služne i obrazovane Urnogorce i nevine žene. (Hrvatski Branik). Gradska Kronika. Imenovanja. — Ministar za bogoštovje i nastavu imenovao je upravitelja pomorske škole u Kotoru, gosp. Didolića, upraviteljem pomorske škole u Dubrovniku, gosp. Carića, upraviteljem pomorske škole u Kotoru. Najsrdačnije čestitamo ! Bondino kazalište. — Sutra prije podne palketiste držat će sjednicu za restauraciju kaza- lišta i uvedenje elektrićne rasvjete. Na I. hr. katolički kongres u Zagreb ot- putovalo je iz Dubrovnika u prošlu srijedu ne- koliko osoba. Parada. — Mila i draga dječija zabava, a Crnogorcu, govore Latini, milija i draža no care- vi talijeri. Ni čuda! Ko crkve pe vidi, peći se »Smotra“, to je službeni list. S toga ćemo pri- molit gosp. Vida da nam rastumači, zašto je po drugi put štampao svoj iskaz u , Dubrovniku“ ? Cara persona! Gospodin Vid nije štampao baš isti iskaz u ,Jedinstvu“ i ,Dubrovniku“ ... nego do jedne tačke. U ,Dubrovniku“ je zatim nadodao ovo: ,Vršio sam, opet velju, svoju duž- nost, a sve jedno vršit ću je i unaprijeda savjesno i pravedno — bilo što bilo — uz geslo mi radi- še i poštena čovjeka: »Qi fractus inlabatur orbis impavidum perient ruinae“. A nenavidnost? — To je ona bolest: žu- tugava — kleta — poganica .... Al... »Prudentia regitur mundus“... pa vrijeme će, ta stara poštenjačina u ostalo — kad bilo da bilo — uprijeti pravedoijem prstom pa će doći svako djelo na vidjelo, i dat će svakomu svoje... I da ste mi zdravo! U Dubrovniku, na Sv. Lovrijenca 1900. Vid Vuletić- Vukasorić pr. glavni učitelj. Pitamo gosp. Vida zašto i taj stavak nije iz- nio u ,Jedinstvu“, jer ovako stvar izgleda kako klanja. Promisli : Na dugoj i širokoj poljani, sve | dvolični Janus; — ili ga je uredništvo samo izo- u okolo granatim makljenima zasadjenoj, il neg- dje u gradu na ubavoj čaršiji, izmedju visokih kuća i polača, vojničke glazbe sviraju, koja će složnije i jače. Braaljeri, alpini. karabinijeri mar - širaju hitro, gordo, ponosito. Šarene im odjeće, srmali-gajtanima urešene i optočene, da te zača- raju. Ubojito im se o ramenu oružje ckli i svje- tlošću bliješti, ko ognjeno o ponoći sunce. Gene- rali, marsali, pukovnici, kapetani pomamne i vi- lovite konje igraju, te uz čete, gori, doli, obijesno se zalijeću i kasom se utrkivaju. Njihove sablje plamene su munje, a pogledi strijele iz oblaka. Pusti im se glas ori i razlijega preko gora, pre- ko dola, sve do viškoga mora, a vojska sluša i na zapovjed se mota i vrti, ko oroz u vrh zvonika. Bila jedaom takova parada u jednome talijan- skome gradu. Pravo, u čas, kad vojske okrenuše M0. 3... M,..... iz obi žanje kule zagruha top. Prepala se djeca, da živa nijesu, a brgjani izdrli se vikom: ,u pomoć Latini ako boga znate !“ hoće nas Turci, Grci, Agarjani pasoglavci, sve stavilo? Ako je, onda smo na čistu. Gosp. je Vid naj veću važnost svoga iskaza polagao u taj ko- madić. ,Smotri“ ga se ne bi bio ni usu- dio poslat! A njemu je baš na srcu ležalo, da | štrene tu dozicu — doduše malo gadnoga — op- | | podavit i zaklati. A joj, mladog djuvegije i ne- | vjeste skoro dovedene, kuku njima danas i do vi- | jeka !... U mir djeco, te vi, naša za nevolju bra- ća, odvratiše im Latini. Nebojte se, & passato il tempo dei Croati. * # * Orlandu je u amanet latinska mržaja na Hr- vate ; u slast mu bilo, a nama se grsti, što op, nemajući sokola kukavici se veseli. »Dubrovnik“ u br. 19 prošlog mj. stavio nam je kako njeki šef ra tajne policije svo- jim žandarima jedan policajski , Befehl“: Nama je žao što nijesmo u staoju da ,D.“ zadovoljimo i da ispunimo njegov ,Befehl“ koji je na nas upravio. Da bilježimo ko se s kime sa- stao, ko je sa kime večerao i što je za večerom imao, tu ,časnu“ ulogu nigda ne ćemo prisvojit i takav politički ,rad“ rado ostavljamo našem ko- legi ,Dubrovniku“. S toga nijesmo u stanju da kažemo niti koliko ima istine u svijem njegovijem pitanjima — koja su posao kundurica ili najviše tajne pulicije. Što bi nam rekli čitaoci ,Dubrov- nika“ kad bi mi slučajno po primjeru , Dubrov- nika“ istakli naime ovaka pitanja: Zašto crnogorski ministar Vojnović %, godine boravi u Dubrovniku ? Zašto je izabrao kao naj- miliju šetoju Gruž i to vrijeme kad parobrodi do- laze i odlaze? Kakovo debelo prijateljstvo veživa tog crnog. ministra sa urednikom Fabrisom, dr. Paljezi i M. Sarićem i t d.? Zašto je crnogorski dvorski slikar Gregorčić baš Dubrovnik izabrao za svoj umjetnički rad? Kakve slike i koliko je slika ovaj bokeški umjetnik za vrijeme dvogodiš- njeg svog boravka učinio ? Zašto je , Dubrovnik“ tako plodan i u pisanju tako oštar kadgod se slu- čajno crnogorski ,Orlando“ nahodi u Dubrovni- ku? Da li knjaz Vojnović iz zdrastveuih razloga obija po gradu iz kafane u kafanu, iz butige u butigu ? Zašto je ,srpskoj duhr. muzici“ tako 0- miljen komad: ,Bosanci dolaze“, te ga udara u svijem svečanijem prigodam, odmah poslije car- uke himne ? Što je potaklo ,srpsku dubr. muziku“ da u radni dan pri ružnom vremenu na 30/17 de- cembra udara pred Zwšom? Zašto je Matej Sarić prije onako često hodio u ,lov“ u Hercegovinu a sad ne? Što... it. d. i t. d.? Ova pitanja stavismo tek radi primjera, radi oma. Što bi nam na to rekli čitaoci ,Du- brovnika“? Je |' te da ova pitanja nemaju mje- sta? Čitaoci neka prosude. Cara persona“, — Naši čitaoci u gradu možda u o kome mislimo t o Vidu Vu letić-Vukasoviću. A kako ne bi, kad je cara per. sona / Napisao je jedan iskas u , Jedinstvu“ kao odgovor ili retifiku članku, što je izašao u tome listu. Stvar ,po zakonu“. Ali ne razumijemo sašto je taj isti iskaz štampao opet u srpsko-crnogorskom Dubrovniku“. To nam ne ide u glavu; ako je Btio već da po drugi pot isagje u javnost, ima | | | | po | sjenjivanja; pa kud će za to nego — par u svoga para! Cara persona! »Ši fractus inlabatur orbis Impavidum ferient ruinae“. Pohvalno. — Prigopom smrti Miha Domin- kovića udijeliše mjesnom dječjem zakloništu obi- telj P. Dominkovića kr. 10. K. Žeravica kr. 2. — Za pok. S. pl. Benvenuti iz Zadra, c. k. či- novnici Intendence kr. 24. — Za F. Dominikovića iz Zadra U. prof. Cal- vi kr. 2. Dubrovački Parobrodi. — Gudulić krcat kam uglja na putu iz New-Cestle za Trst. — Bal- kan na putu iz Poti za Trst. — Beatrice krca kam. ugalj u Northshieldsu. — Napried na putu iz Ibraila-e za Napulj krcat žita. — Presj. Becher iskrcava kam. ugalj ma Rijeci. — Prasattus krca žito u Ibraili. Istok i Epidauro u Glasgowu kr- caju kam. ugalj za Trst. Slabo-Živčanost. — U ovo doba raznih ljudskih, živinskih i bilinskih boleština i prokle- ština ne će ni moja , Pregršt sušnja“ biti suvišna. U nioj preko sedamdeset dielom naricaljks, dijelom rodoljubnih, satirično-humorističnih i dru- gih samozvanih NAS sastavaka. Pjesme, osobito šaljive. zorao su ilustrova- ne, sa 78 izvrsnih slika, većinom narisanih, točno mojim naputcima, od spljetskoga umjetnika Viroila Meneghello Dinčića, a izradjenih u umjet- ničkom zavodu ,Angerer i Gosehi“ u Beču kao ' i sa moogo omanjih vinjeta. — , Pregršt sušnja“ bit če tiskana u Listopadu kod Dioničke tiskare u Zagrebu. Sbirka je posvećena odvjetniku D.ru Vicku Mihaljeviću u Spljetu, a zapremat će po svoj pri- lici 15 tiskanih araka u velikoj osmini. Cijena joj ravne 3 krune. Predbroiba radje predplata neka se pošalje Dioničkoj Tiskari u Zagrebu. Svaki predplatnik primit će na dar zbirku takogjer ilu- strovanu ,1z spljetskih Krnjevalada“, što sadrži više Krnjevalskih osmrtnica i osuda u prozi po splitsku. Ista je već pod tiskom, a bit će raspa- čana najdalje dojdućih poklada, ako ne i prije. Bad Hall, na dan Sv. Roka 1900. Neurastenicus. Frano Supilo izdavatelj, Vlaho Kelez odgovorni urednik, Tipografija 0. Pretnera u Dabrovniku. Hennebergova Svila samo prava ako direktno od mene nabavljena — crna, bijela i bojadisana od 45 novč. do fi. 14.65 met. —- Na svakoga franco i bez poreza u kuću, Uzor volji G. Henneberg, Fabrikant svila (o. i kr. dvor. dob.) Zurich. U vruće ljetno doba može kao najbolje i najzdravije Rashladno i stalno piće koje je vrlo prikladno za m njakom i sokovima od voća s vinom, ko- —anae o iro m Seo 6 IT e. ot