naša je Sreća, Vaš spas i naš je spas, Va- ša moć (Burno odobravanje i klicanje: Ži- vio!) jača i nas uboge Slovence u teškom boju za narodni opstanak | Svoj krasni i oduševljeni govor završi ovijem riječima: Čuvaj, blagosovi Bog Vaše započeto dje- lo, da urodi u korist i sreću miloga i od nas Slo- venaca tako ljubljenoga naroda hrvatskoga ! Kad je dovršio, silno oduševljenje i klicanje jedva se sleglo. Za Povšetom je govorio vrhbosanski nadbi- skup dr. Josip Stadler. Govor njegov je vrlo kra- san i rado bi smo ga prenijeli čitava, ali pošto nam je to nemoguće zbog prostora, prenijet ćemo ono što nas najprije zanima. On započne ovako: »Preuzvišena, prečastna i ostala visokocije- njena gospodo! Mi se evo sastadosmo sa svih strana Hrvatske, da odbijemo nasrtaje sa strane neprijatelja, te da očuvamo svoju svetinju, a i u- napredimo, što je srcu našemu najdraže: dom svoj i vjeru svoju. (Odobravanje.) Mi smo baštinici stare Hrvatske, u kojoj su naši pregji nastojali, da svaku grudu mile si domovine uz najveće žr- tve obrane proti silnikom, a jačala ih je u toj svetoj borbi vjera u Boga i u Njegovu pravicu. I naša je dužnost, da sve svoje domovinske i vjer- ske svetinje ostavimo svojim potomcima nepovri- jegjene, da u krugu naroda svoje narodno obilje- žje sačuva mila nam Hrvatska, koja se kroz vi- jekove odlikovala svojom prevelikom ljubavi na- prama domovini i vjeri svojoj. Otugjivati se svo- mu domu i svojemu jeziku, otugjivati se svojoj sv. vjeri, prilike su tugje i unesene od druguda, koje ne pristaju u vijenac, kojim se resi i kiti časna glava svakoga pravoga Hrvata. (Živio!) Mi smo katolici i Hrvati i to hoćemo da budemo. (Dugotrajni živio). Svoj krasni govor zaključi govoreći o kon- gresu : Isti pogani običavali su na žrtvenicima uzdr- žavati oganj. Mi se nadamo da će tako biti i s o- vim našim prvim katoličkim hrvatskim sastankom. ' To će biti pravo ognjište, na koje ćemo mi doći slabi i pospani te ponijeti nešto vatre kući, da u- grijemo svoje ogojište i druge, koji su već ohla- dili u vjeri. Time ćemo si dozvati u pamet, da mi hoćemo biti stari Hrvati, koji će se boriti za svoj dom i vjeru, imajući na umu Isusa Krista, komu neka je čast i slava na vijeke! (Burno i dugo- trajno jjeskanje i živio l) Nadbiskupu Stadleru je grof Kulmer, presje- dn'k na ime svijuh najsrdačnije zahvalio. — Po- slije govora dvaju izvjestitelja, sjednica bude za- ključena. Treća sjednica započne u srijedu u jutru o- ko 9 sati. Po naj prije Presjednik Kulmer poz- , dravi kneza biskupa Jeglića, i zahvali mu se na učestvovanju u ime sastanka i hrvatskog naroda. Knez kiskup dr. Jeglić govoreći hrvatskim jezi- kom zahvali se na tom srdačnom pozdravu te i- stakne potrebu i korist hrvatskih sastanaka, Re- če da je s veseljem pohrlio amo da prisustvuje katoličkom sastanku. Bog živio katoličke Hrvate! Zatim su govorili tri izvjestitelja i sjednica se za- tvori, a ureče buduća u 4 sata poslije podne. stranim svijetoni, koji mora da ovo uvaži! Na Neumano: u uazdravica zahvali se u ime hrvatskijeh biskupa, nadbiskup Posilović. Spomene i to: da biskup treba da bude i dobar Hrvat! — Tako je! Od ostalijeh nazdvavica spomenut će mo još onu nadbiskupa Stadlera : Braćo moja nemam razloga da se zahvalju- jem, pošto vam je prijatelj nadbiskup zagrebački sve kazao, a drugi (Jeglić) nadopunio. Ja ću sa- mo dvoje reći na to: Prvo, što se našega naroda tiče, a drugo, naše svete vjere. Što se tiče naše- ga naroda, to želim iz dna duše svoje, da se što prije Bosna i Hercegovina sjedine s materom ze- mljom Hrvatskom To je prva riječ, a druga, što se tiče vjere i biskupa, jest to, da Hrvatskoj že- lim boljih i puno pametnijih i mudrijih biskupa, nego što sim ja, ali jedno ne želim: da bude i tko više ljubio taj norod hrvatski i tamo i ovgje, nego ja. Ja želim, kako što se ono veli u biblij- skoj priči, kako sam više puta kazao gosp. Bo- gu u svojoj molitvi: Ako je tebi drago, :+0spodi- ne, da svojim životom ne koristim siromašnoj Bos- ni, neka me smrt snagje ! A sad kažem: ako, Gos- | podine predvigjaš, da ne će mo, ne samo ja, ne- go mislim, da mogu kazati u ime svijeh biskupa — ako predvigjaš, da ne ćemo bit korisni naro- du našemu i svetoj vjeri, onda je bolje, da smrt | pošalješ na nas! — Neka čitatelj sam pomisli, kakvo je moglo nastati oduševljenje i klicanje iz Ovoga govora. Za tim je bilo još drugijeh nazdravica. Na koncu banketa Juraj Kapić, urednik ,Pučkoga Lista“, prestavi zboru brata meprežaljenog don Miha Pavlinovića, koji se tu na banketu nalazio. | Gosp. Juraj Kapić u kratko se sjeti neumr- loga Mihovila i njegovih zasluga za hrvatski na- rod naročito u Dalmaciji. Svi prisutni oduševlje- no pozdraviše Pavlinovićeva brata starca od 80 godina, a neumrlom pokojniku kliknuše: Vječna slava i uspomena u hrvatskom narodu! — Do malo se razigjoše učesnici, jer je vrijeme bilo da se ,Hrv. Sokolu“ započne posljednja sjednica kon- | gresa. Na četvrtoj i zaključnoj svečanoj sjedni- \ ci, naj prije su tri izvjestitelja držali svoja pre- | kongresa grof Kulmer. Na koncu govora reče, ka- | ko je ovaj kongres krasno započeo uz blagoslov metropolite Posilovića, tako moli sad presvi. gosp. senjskog biskupa dr. Maurovića da zaključi kon- | gres blagoslovom u starohrvatskom jeziku. Biskup Maurović izagje pred zbor i u maj : je to svečan i nezaboravan trenutak. Na to presjednik predloži odbor za priregje- nje slijedećeg hrvatskog kat. kongresa, te su je- dnoglasno izabrani gg. dr Bauer, dr. Amruš, Goezda, dr. Kvaternik, Korenić i Rubetić. Iza toga uze rijeć nadbiskup Posilović i u krasno) besjedi zahvali se presvj. gosp. grofa Kul- meru na predsjedanju. Grof se srdačno zahvali i da će se rezolucije primljene na kongresu preda- ti hrvatskom episkodatu. | i petoj kuriji, a u ostalima izmegju 2 i 6 siječnja. Novi parlamenat moći se se sazvati tekar za ko- nac siječnja. Sada se doznaje, da je u sjednica- ma glede raspusta parlamenta prijetila ministar- ska kriza, jer se je raspustu energično opirao dr. Pientak, ministar za Galiciju, Audijencija dra. Pi- entaka od subote imala je biti u savezu sa tom krizom. Kako javljaju iz Praga, eksekutivni odbor mladočeskog kluba zaključio je da izda manifest proti vlade u pogledu raspusta parlamenta. Iz Brna javljaju, da će se sada, kada je ras- pušten parlameoat nastojati, da se izravna ili bar ublaži narodni konflikat megju Česima i Nijemcima. Prevrat u Kini. — U Pekinu i 30 kilo- metara naokolo nema više nijednog boksera, no ipak se mješovite čete šalju u okolicu. Pekin- ski zapovjednici odredili su kaznenu ekspediciju proti Taotingfu-u, gdje su misionari bili umoreni, eventualno proti zakloništu carske palače. Inače u Pekinu vlada mir, i stanovnici vraćaju se u grad, koji po malo počima dobivati svoje obič- no lice. Na predlog Rusije, da saveznička vojska o- stavi Pekin, još nije nijedna velevlast pristala. Domaće vijesti. Slavlje u Djakovu. — Slavlje 50-godišoji- ce biskupovanja našega velikana biskupa Stros- majera, koje se obavilo u Djakovu dne 8 tek. is- palo je ugravo veličanstveno. Bilo je odaslanika iz svijeh hrvatskijeh zemalja, pak iz Česke, Gali- cije, Slovačke, Bugarske, Banata i Slovenske. Ju- trom se gajprije priredila procesija. Za tim u svo- joj glasovitoj djakovačkoj bazilici reče jubilarac sv. misu. Po evangjelju je držao govor sa oltara. Odma iza podne je primao čestitke i poslanstva, Iz Dubrovnika mu poljubi ruku gosp. Leopold Ši- : lje, kao vijećnik dubrovačke općine, a dn. Mato | 1 ' ' Vlahušić izrući mu pozdrav hrvatske ,Čitaonice“, U 2 sata poslije podne počne banket u biskupo- vim dvorima za koji zasjede oko 250 pozvanika. Za pečenim, kad se otvorio šampanjac zaredale nazdravice i govori. Prvu je mazdravicu izrekao sam Strosmajer papi Lavu XIII. i Nj. Vel. Kra- lju F. Josipu I. Kroz cijelo vrijeme banketa ju- | davanja. Za tim izreče zaključnu riječ presjednik , bilerac je bio vrlo veseo i svjež, zahvaljivao je, nazdravljao, i sa svakim se ljubezno kucao. Na- šemu presvj. biskupu Dr. Marceliću napijajući re- če, da želi da Dalmacija dobije ovakvoga nadbi- skupa. Dubrovački mu biskup zahvali. Reče, da je Strosmajer izmegju onih ljudi, koje providnost _ daje narodu u teška vremena. I ako je Dubrov- većoj tišini zapjeva blagoslov glagoljicom. Bio | Pik daleko, al je blizu osjećajem, te je i tamo , dospjeo glas Strosmajerove veličine i glave. To- mazeo je rekao da spas našega naroda bit će u episkopatu i svećenstvu združenu sa laikatom. Oa napija ovoj slozi i kliče: uzdajmo se u Boga, a za tim u naš rad! Načelnik Ljubljane je poda- že govorio. U svom govoru zanosito slavi narod- nog Mecenu, koji je dika Slovenaca isto tako kao i Hrvata. Mi — reče — planinski Hrvati po- zdravljanfo Vas, ravninske Slovence, te sam kao zalog bratske sloge sretan, što mogu istaknu - ti, da je sveučilište po Strosmajeru utemeljeno Po tom su učesnici jednoglasno zapjevali : »liepa naša domovino“ — i tako svrši prvi hr- vatski katolički kongres. Ovijem smo samo htjeli dati jednu sliku o toku kongresa i glavnije tačke njegove političke | strane. Rad sekcija i predavanja na kongresu po | sve smo izostavili, Svečani banket. | Na 2 sata poslije podne u dvorani gradske streljane bio je svečan banket. Na njemu je u- čestvovalo preko 300 ljudi. Prvi presjednik Kulmer nazdravi papi i Nj. Vel. kralju. Zatim nadbiskup Posilović nazdravi presj. grofu Kulmeru. Megju inim reče: Dao Bog, da progje 200, 300 godina da Obitelj Kulmera uvijek ostane i odlikuje se odlučnom čvrstoćom za sv. crkvu i neokaljanom | vijernošću za hrvatski narod. Za njom neka se povede i ostalo hrvatsko plemstvo! i carskim patentom raspuštena je zastupnička kuća. = Preajednik grof Kulmer zahvali se na ovoj Ministar presjednik dr. Korber popratio je ras- zdravici. Uz ostalo, reče, da niko ne će moći pred- pust sa jednijem komentarom. U tome se sudi baciti niti ajemu niti ijednomu Kulmeru, da je sve sa ekonomskog pogleda. Obična, bezuspješna prestao raditi za napredak naroda hrvatskoga! naklapanja. Ne kaže ipak ni riječi, što će se uči- (Burai Živio!) Za njim osječki odvjetnik dr. Neu- ' nit onda, ako i novo izabrana kuća ne bude spo- man nazdravi hrvatskom opiskopatu. Glede važ- | sobna za rad. — U ministarskom vijeću od nosti kong esa izjavi, da svatko mora uvažiti itu | subote 8 tek. odlučeno je, da se imaju oba- činjenicu, da se ovom prigodom baš u gradu Za- | viti izbori u svim izbornim kurijama i u svim grebu koncentrirao veliki broj Hrvata sa svijeh ' provincijama izmegju 2 i 15 siječnja buduće go- strana, koji time raprezentuju jedinstvo hr- | dine, osim Galicije, Bukovine i Dalmacije, U Ga- vatskoga naroda. To će reći da je budna u liciji naime Bukovini i Dalmaciji obavit će se iz- pama svijest, & to treba dokumentirati i pred bori poslije 16 prusinca ov, god. i to u četvrtoj Pogled po svijetu. Razpust zastupničke kuće. — Na 7 tek. | zastupno u ovoj prigodi upravo Slovenac! Govor | Hribara bijaše neopisivim oduševljenjem i klica- njem pozdravljen. Oko 5 sati banket je svršio u najboljem veselju. Živio Strosmajer | Pokrajinska učiteljska skupština. — Na pokr. učiteljskoj skupštini u Šibeniku odlučeno je ustanoviti zakladu, koja, uz previšnju dozvolu, da bude nazvana ,Dalmatinska učiteljska zaklada Fra- na Josipa I.“ Od prihoda ove davat će se potpo- ra sinu jednoga učitelja za dalju naobrazbu koja se stiče povrh pučke škole. Svaki učitelj u po- krajini doprinosit će za zakladu najmanje 15 kru- na, & 2a 15 mjeseca, biva na mjesec po jednu krunu. Izabran je odbor koji će sastaviti statut, Za zakladu je odma sakupljeno megju samim skupštinarima preko 1600 kruna. Vrlo izgledno i pametno! Pišu nam iz Kotora. — Naše velevrijed- no društvo ,Hrvatski Sastanak“ u Škaljarima iza- bralo je sebi novu Upravu i to: Presjednik g. Maksu Lui; podpresjednik g. Krsto Lukin Petg.+ 1