misu sa pravaškom strankom, a rijetbi | sa samo-
zvanim srbima. — Novine pišu da će nar. str.
kandidirati gosp. I. Tončića. Veoma vrijedna sila
i patriota Hrvat. Takih nam se ljudi hoće megju
hrvatskim zastupnicima u Dalmaciji !
Zempljopis Hrvatske. — Potpisani raspo-
slali su prije nekog vremena ,Pristup“ i poziv
pa pretplatu za spomenuto djelo. Kako je rukopis
spremljen za štampu, molimo da nam se što prije
vrate predplatni arci i pošalje predplata tiskari
Antuna Scholza u Zagrebu.
Potpuno djelo zapremati će 30 svezaka Ci-
jena će mu biti za izravne pretplatnike u Zagre-
bu s dostavom u kuću 18 kruna, za izravne pret-
platnike izvan Zagreba s poštom 20 kruna, do-
čim će djelo poslije stojati 27 kruna.
Svakoga će mjeseca izaći po dvije svezke, a
pretplata se orima najmanje na 10 svezaka, pa
iznosi za pretplatnike u Zagrebu 6 kruna, za iz-
vanjske s postom 7 kruna 30 filira.
Svaki je pretplataik dužan, da preuzme cije-
lo djelo. Tko sakupi ili je sakupio 10 pretplatni-
ka, dobiva jedan primjerak besplatno.
Djelo će se prodavati u svim hrvatskim koji-
žarama, a biti će mu knjižarska cijena po svesci
70. filira.
Priopćujemo p. n. pretplatnicima, da je prvi
svezak u štampi i da će se naskoro rasposlati. —
U Zagrebu, 1. listopada 1900. — Dr. H. pl. Hra-
nilović. — Drag. Hirc.
Pišu nam s Pelješca 10 tek. Kod nas je
trganje svršilo. U opće ima polovinu roda, što je
težak krvavim trudom i troškom spas
je vina izvrsna mimo druge godine, uslijed suha i
topla vremena kroz jematvu. Ali dok mi u našim
konobam imamo polovinu, kod porezne vlasti sto-
ji obilan rod. Zbilja smo na čudu kome vjerovat?
poreznoj vlasti, ili našima praznim bačvama. Ne
bih želili da nam kesa ovo odgoneta !
Hrvatske povjestne gragjevine. Kako sam
oglasio izlazit će pod ovim naslovom obsešno mo-
je djelo o hrvatskim gradovima, gradinama itd.
koje će uz mnoge slike sadržavati i topogr. i hi-
storijski opise hrv. povjestnih gragjevina. Prvi sve-
zak toga djela nalazi se jur pod tiskom te će i-
zaći prvih dana listopada. Sadržavat će topogr.-
histor. opise od četiri grad s ništa manje nego
trijanest liepih slika. Predplate na djelo šalju se
tiskari Antuna Scholza u Zagrebu, Gajeva ul ca7.
Pretplata iznosi za knjigu (10 svezaka) 15 kruna:
ze 5 svezaka 7:50 kr. s poštom. E. Laszowski.
Izjava. *) — Častim se obznanit moje pri-
jatelje, počamši od danas pa i za svu moju bu-
dućnost, odrićem se svakog političkog života. —
Potomje, 25/9 1900. — Stipo J. Poljanić.
*) Za ovu izjavu ne prima uredništvo nikakovu odgo-
vornost. Ur.
Gradska Kronika.
Lične vijesti. — U četvrtak ove sedmice
boravio je u Dubrovniku podnamjesnik Dalmacije
g. Alfon Pavić von Pfauenthal.
Urednik ,,Naše Sloge“. — Ove sedmice je
boravio u Dubrovniku gosp. Stijepo Giivić ure-
dnik ,,Naše Sloge“. Došao je da vidi svoje stare
roditelje i rodni grad. U petak je otputovao na:
trag u Pulu.
Imendan kraljev. — Prošle sedmice pri-
godom kraljeva imeudana mjesna srpsko-crnogor-
ska glazba nije htjela udarati, te kako je pozaa-
to, nije ni udarala. Koji su razlozi bili te su je
sklonili na ćaku lojalnost neka istraživa ko hoće,
mi samo konstatiramo činjenicu. Svakako sa ova-
kom lojalnosti može bit zadovoljan — iknjaz Ni-
kola!
Sv. Šimun. — U Dubrovniku nastanjeni Za-
drani, autonomaši, naručili su bili prigodom Sv. Ši-
muna srpsko-crnogorsku glazbu da svira pred Ma-
lom Braćom. Glazba se rado odazvala. Čudimo se
jedino craim fratrima, kako su im mogli dozvolit
da u pred njihovom crkvom. Glazba je, ka-
ko nam pousdane osobe, htjela napraviti se-
renadu pred kućom gosp. kot. pogi. Šimuna Nas-
sa. Ne znamo što je — ali serenade nije bilo!
Pa je li mogao i primit g. pogl. ikakvu počast od te
glazbe, koja ne će da svira na počast njegovom
vladaru, prigodom Njegovog imendana ? — Neka
odgovori g. Niko Nardelli.
Kongres slavenskih novinara u Dubrov-
niku. — Prosioga mjeseca imao se sastati u na-
dem gradu kongres slavenskih novinara, nu radi
pariške izložbe, gdje su obdržavani razni kongre-
si, pa i novinarski, jali kako ,Obzor* javlja radi
što odbor nije pravodobno primio materijal
koji je nuždan za uspješno djelovanje kongresa,
= odg te će se sastati oko Uskrsa dojdu-
će
Samozvani srbi bili se malko umirili, kad
gu vidjeli da nema sastanka, misleći da je odgo-
ad calendas graecas, uu sad gdje čuju da će
io — vrata |
se sigurno u Dubrovniku sastati. počeše Opet.
graktati.
Dne 17 tek. Presv. biskup Marcelić o-
ivara Diocezauski Sinod u stolnoj crkvi. Sinod će
trajati tri dana. 'Svi svećenici koji imaju pravo,
pozvani su da mu učestvuju ; biće ih po prilici
preko šeset. Pretresaće se njeki vjerski i dišipli-
narni predmeti. Želimo da to bude na korist i
svećenstva i vjernicima. Zaključki iziće štampani
u posebnoj knjizi.
Okrunio Bog srećnim uspjehom čestite i sve-
te nakane Biskupa Marcelića !
Hrvatska glazba. — izvestit će večeras u
7 sati pred Lužom slijedeći program: 1. V. So-
mer ,koračnica“. 2 F. Suppe ,Pick Dame“. 3.
O. Metra ,Serenada“. Španjolski valčik. 4 Mayer-
beer ,Potpori iz opere Prorok“. 5. Šebek. korač.
»Vilo Velebita.“
Srpske smutnje. — Naši se samozvani
srbi pomamili, da ih se više ne može trpjet : gdje
god mogu naprave kakvu smutnju i škandal. Pro-
šle nedjelje na Gospu od Rozarija bila je po obi-
čaju procesija. U toj učestvuju gradske bratovšti-
ne sa svojim barjacima. U bratovštini šavaca, sr-
bi, da ne pogje i ova u procesiju, odnesoše ba-
rjak. Neće dakle da idu u prostu katoličku pro-
cesiju, koja je skroz i naskroz bogoljubnoga zna-
čaja, i kojoj nikada niti glazba nijedna neučestvuje.
U samoj bratovštini članove Hrvate ni za što
ne poznaju.
Na proćesiji, bratovština je ipak učestvovala,
jer su došli braća Hrvati sa prijašnjim starim ba-
rjakom, dok srbi su odnijeli i sakrili samo novoga.
Neka sudi gragjanstvo kakva su ta čeljad
naši samozvani srbi.
Dubravku“. — Ne marimo sad pitat ko
si i što si, ali da si zrio čovjek to se već vidi
iz tvojih dopisa. Piši u ,Srpskom Glasu“ što ti
je drago i o komu ti je drago, ali samo pazi do-
bro da nam se ne prtiš u ,Hrvatsku Radničku Za-
drugu“. Možeš se, ako hoćeš vrhu toga posa-
vjetovat i sa gosp. Fabrisom.
»Dalmata“. — Ima listova koji ruže i grde
rječetinama, ali poput zadarskog ,Dalmate“ ne ci-
jenimo. A u samome listu, koji je tako rekuć,
pravi rječaik naj prostijih, naj gnjušnjih izraza,
dopisnik iz Dubrovnika stoji na čelu svim osta-
lim dopisnicima i suraduicima u tom skladnom
radu. Jezičina toga čovjeka ne bi rijeti da je ka-
kvog učena i izobražena čovjeka, nego kakvog fa-
kinčeta, jali preprodavalice na Poljani. , Dalmati“
je on biser megju suradnicims.
Brijač. — Tuže nam se gragjani da se bri-
jač R. ponaša jako bahato prema Hrvatima, da-
pače uvredljivo, s šoga da ga javno opomenemo.
Evo im se rado odazivljemo, ali im poručujemo u
isto doba, da ga najbolje mogu ukrotit oni sami.
Taj brijač je s vani došo u Dubrovnik, trbuhom
za kruhom, Hrvati su ga na noge digli, a Hrvati
ga i danas uzdržavaju, te ako sve to neće da po-
znaje, nego ih još i vrijegja, onda nema druge
nego da čine račun, kao da mu je dućan zatvo-
ren, pak će se naš junak naučit pameti. Ima bri-
jača i Hrvata. Ovoliko za sada.
Pohvalno. — Prigodom smrti g. Paska Job
udijeliše mjes. dječjem zakloništu Željezničko Gra-
djevno Poduzeće Sado kr. 50.
— Da počaste uspomenu blagopokojnog kap. N.
Vodopića priložiše u fond Hr. Pjev. Druš. ,Gun-
dulić“ po 1 krunu: M. kan. Pišta, Dr. M. Čingri-
ja, A. Paljetak, S. Fortunić, A. Mazzalio, N. Cvi-
jetanić, D. Tedeski, A. Jelaska, Peyrek i N. G,,
a u fond Hr. Glazbe 2 kr. g. Dr. ,Mali“.
Dubrovački parobrodi. — Gundulić na
putu za Bordeaux. — Balkan iskrcava rudu u Tr-
stu. — Beatrice krca u Marispulu za Marsilju. —
Naprijed iskrcava u Barceloni. — Prazattus krca
u Brdianskoj za u. — Presjednik Becher
na putu iz Trsta za Barcelonu krcat. — Istok
danas nastavio putovanje iz Clazomene za Cari-
grad. — Epidauro na 11 okt. prošao Carigrad
za Sulinu. — Orjen u ponedje počimlje krcat
u Trstu dužice za Cette.
Ispravak ,Orjen“ je sagragjen u brodarnici u
Trstu, ne u Eugleškoj, kako je u prošlom broju
bilo javljeno.
Diskoras na Poljani.
Ivo. — Ne znaš la nuova?
Vlaho. — Koju ?
e, - Srbi ti imaju novoga kapa od partita, i to Špira
eruna
Vlaho. — Diavolo! Dunque Toni i Vlaho u peasijo
Ivo. — Nun credo Toni, ma , naopako. "Špiro
ti ga je detinitivamente demoliško, s onijem onomadne
u Čeha na objedu.
Vlaho. — Ne ćeš, onako bit pa ga ostavit na
cjedilu. A govorio je povero diavolo sve za srpski
Dubrovnik i srpsku Atenu. Vlahov je bio dover da
salva srpsku čast na banketu, & on ništa, anzi, kako
da mu se još i sladio.
Ivo. a ia je to, ma kako je da je ssivat_Bo je
u u ; stanu! branit protestat? — Non &-
vrebbe avuto m
Vlaho. — Ne tako. se imo subito
incedenta
diguut, pa goročit jod vie srpaki nogo | Špiro, samo
ne natnralmente u
la salvana i oni bi
banketu.
Vlaho. — Bi Toni, sikur sam. Ma i ti je Gerun jopet ne-
sretan: ćio je baš da debuta nella politica — i valja
da mu prisije. Propio pegula! I još kako sam čuo za
objed je platio 3 krune!
— Tako je, jer _ou nije bio invitan,
prije objeda, zajedno još j
da ga primi i da će platit. A oni su ga primili, jerbo
et,
Ivo.
su misljeli da ga poznadu: ko je i
da će učinit skando, iza kako je na et na
taki način.
Ma bilo kako bilo, Špiro ti je moj danas
la delizia dei serbi radicali u Dubro A Vlaho
i drugi nijesu imali ondi izdat najradikalnijega Srba
Ay valjalo im je salvat srpsku čast a ogni
prezzo
Vlaho. — A zašto se Fabris nije movio, i on je tu bio?
Ivo. — A da si ga vidio poslije afere! Sve je nešto bron-
tulo, ječo, kosio se, pobalavo na stočiću .... činio mi
je sto kompasijuna!
Vlaho. — Varaš se dragi, to ti je bio ,homerski smijeh !*
Ivo. — Figurarsi! Ako je ono bio smijeh, da kakav ima
bit kad se najedi.
Vlaho. — Kako hiidobi pakljena, reko bi pokonji dum
Ivan. — Nego ja mislim da se on davvero smijo, kad
je upisć ono ,homerski smijeh“; ma per tutt' altra
ragione — Znaš onomadne na piru u vini kakva
se dogodila srpskoj mužici. Nijeau bili ni pozvani, kako
sam čuo, nego su se sami oferiškali, jer je mladože-
nja srb, & patto, da ne će udarat srpakijeh peca. Do-
kle su udarali pezzi non politici, hodilo je dobro i
mislio je gospar da je hrvatska, jer nijesu bili u mon-
turi. Ma u neko doba, per dar pil alegria al banche-
to, zaudarali ,Vesela je srbadija“, paza tijem ,Rado
ide“. Ma tad valjalo im je bježat što su prije mogli:
za njima su lećeli žmuli, botilje, gvantijere, plitice i
štogod se tu trefilo ........
Ivo. — Ma bel ,Rado ide“ niz ulicu od Busovine, još a-
ko bude uhitio koji što u glavu!
Vlaho. — Zbogom! Valja da se jedan put persvadaju, da
srpstvu nema mjesta u Dubrovniku. Reci Jozu ako
a e da mu sad valja ovako promijeniti ,ra-
o ide“:
Rado srbin skače niz ulice
Kad za njime lome se plitice !
Ni puška, ni prah,
Ne zadaje srbu strah |!
Ni puška ni prah
Ne zadaje srbu strah !!
Frano Supilo izdavatelj.
Vlaho Kelez odgovorni urednik.
Tipografija 0. Pretnera u Dubrovniku.
JAVNA ZAHVALA.
Prigodom smrti neprežaljenoga
PASKA JOBA
toliko nam je saučešća sa muogijeh stra-
na stiglo, da nam je teško svijem poimeo-
ce zahvaliti.
Osobito zahvaljnjemo liječnicima g g.
D.ru Mihu Papi i D.ru Roku Mišetiću na
njihovom neumornom zauzimanju. Zatim
zahvaljujemo svijem, koji su b'lo telegra-
mima, bilo pismima, bilo lično, bilo vijen-
cima, bilo prilozima u dobre svrhe iska-
zali počast pokojniku. Napokon zahvalja-
jemo svijem, koji su mrtve ostanke pokoj-
nikove do groblja ispratili, te sprovod u-
veličali.
Još jednom svijem srdačna hvala.
Dubrovnik, 12 Oktobra 1900.
Ožalošćeni :
Majka, supruga, djeca, braća, sestre
- a...
Svilene bluze 1. 2.40.
i skuplje! — 4 metra! — šalje se franko i bez poresa.
Uzorci po volji; isto tako od crne, bijele i šarene ,Hen-
neberg-Svile* od 45 novč. do fi. 14.65 po metru.
G. Henneberg, Fabrikant svila (e. i
kr. dvor. dob.) Zurich.
Oglas!!
Prodavaju se 7 bačava od
50 barjela svaka, u dobru sta-
nju, gvozdeni obruči.
Obratit se Rafu Saraca u
Dubrovniku.