Srpskom Glasu“ odgovoriti na ovaj poziv, nek se slobodno obrati dobromu katoliku g. Sardeliću ce. k. kancelisti našeg Suda; ta& on će ga, stalni smo, zuat i htjet pomoći! Domaće vijesti. Dalmatinski sabor. — Na 10 tek. poslije svečane sv. mise, na kojoj su prisustvovale sve mjesne vlasti, slijedio je svečani otvor sabora. Najprije uze govoriti novi presjednik Ivčević. U svom govoru spomenuo je blagopok. Bulata, ista- kao njegove vrline državničke i zasluge za željez- nicu i hrvatski jezik u Dalmaciji. Predloži da se Premještaj turskog konsula. — Neki li- stovi donesoše vijest da je general-konsul Hanna- nel efendija = dobio novo opredijeljenje i da će , skoro ostaviti Dubrovnik. Kako doznajemo sa zva- izrazi saučešće pokojnikovoj udovici. Zatim izjavi, / kao ovlašten za to od ministra, da je radnja dal- matinske željeznice dobro upućena, a giede vin- ske klauzole izjavi u ime vlade, da će ista učiniti što bude moguće. Namjesnik u svom govoru pot- vrdi riječi presjed. glede željez.i vinske klauzole. Budući da nije bilo zakonitog broja zastup- nika, sjednica bude odgogjena za sutrašnji dan, u 10 sati. Pravaši nijesu prisustvovali. Na sjednici od 11 predadu predlog na pre- sjedništvo sabora tri pravaša i zast. Mrkušić, da sabor protestira proti nagodbi sklopljenoj izmegju Aastrije i Ugarske vrhu Spljetske željeznice, i u to ime da obustavi svoje sjednice. Na ovaj predlog odgovorio je presjednik. Ra- zloži da se sabor sastao, da obavi najpreče po- slove i potrebe zemlje, te navagjajući paragrafe dokazivaše, kako bi bilo protuzakonito zatvoriti sabor i kako on nema prava na to. Na kraju po- digne glas te izjavi da nedozvoljava nikome od- govora protiv svoga govora. Čim ovaj dovrši, zast. Trumbić zapita riječ u tu svrhu; ali presjednik zvoni i ne dozvoljava. Pravaški zastupnici stadoše protestirati; u brzo se porodi silna vika i buka. Svi zastupnici izagju iz sabornice u pokrajnu so- bu, gdje je i nadalje istom žestinom trajala gun- gula preko pol sata. Napokon se povrati presjed- nik te poče pozivati zastupnike; narodnjaci se povratiše a pravaši dogju i uzmu svoje stvari te ostave konačno sabor. Pošto uije bilo dovolj- nog broja zastupnika, morade se raspustiti i dru- ga sjednica. — Dobar početak! Kandidati narodno-hrvatske stranke. — Narodna stran&a postavila je do sada slijedeće kandidate: za sjevernu V. kuriju Dr. Pero Klaić; za južnu V kuriju Antun vitez Vuković; za vanjske «pćine Spljetskog i Hvarskog Hr. Vicko Ivčević. Hrvatska seljačka banka u Zagrebu. — U Zagrebu natrag ujekoliko dana odbor, na- ročito za to izabran od I. hrv. kat. sastanka, bje- še priredio skupštinu na kojoj se odlučilo podig- nuti Hrvatsku seljačku banku, sa sjedištem u Zagrebu, koja će biti centralom svim raznim seljačkim zadrugam, te već postoje i koje će sa- ma podizati po svim hrvatskim zemljama. Prva hrvatska štedionica svojevoljno pozajmila je bao- ki 100.000 kr. neka može odma početi sa ustra- jaujem seljačkih Raiffaisenovih udruga. Temeljna glavnica banke iznositi će 2,000.000 kr., koji će se sakupiti pomoću dionica po 50 kr. Ova banka ima da spasi hrvatsko seljaštvo od očite ekono- mične a i moralne propasti, koja mu prijeti, te postavi na put k napretku i blagostanju. Zanimivo je spomenuti da magjarske i tali- janske novine žestoko napadaju banku, a i braći srbima je ona drača u oku. Pravaški kandidati. — Dr. A. Trumbić definitivno se zahvalio na mandatu na car. vijeću. Na 4 tek. obdržan je u Zadru sastanak za cijeli kotar Zadar-Biograd-Benkovac pod presjedništvom načelnika Dapara. Sastanak je brzojavno poslao Dru. Trumbiću pouzdanicu sa molbom da se o- pet primi zastupstva. Dr. Trumbić je odma od- govorio zahvaljujući se na izraženom mu pouzda- nju i priznanju, da konačno i nepromijenivo ot- klanja kandidaturu radi svojih posebnih neuklo- nivih i nesavladivih poteškoća. Sastanak je zatim jednoglasno zaključio da se proglasi kandidatura Dra. Jura Ferna, osobito za njegove zasluge u obranu hrvatskoga jezika u sudbenoj struci. — Hoće li Dr. Ferri primiti kandidaturu, još nije poznato, ali ako je primi, sigurno će se tome veo- ma obradovati kao što taj izborni kotar, tako i i svi dobro misleći pravaši i Hrvati u Dalmaciji. Časni doo Ive Prodan, kome sigurno nebi bilo milo da Dr. Ferri primi kandidaturu, odma je po- čeo u svojim listovima spletkarenjem i potkopa- vanjem, ne bili stvar omeo. Neka čeljad upravo uživaju u tome, kad mogu koga vrijednoga čo- vjeka odbiti od rada za narod. Uhvamo se da mu ovaj put ne će poći za rukom. Gradska Kronika. Hrvatska Radnička Zadruga. — Pozivlju > i P n. gg. članovi Hrvatske Radničke Za- | FE ruge, da sutra na 2 ure po podue dogju na re- dovitu glavnu skupštinu, koja će se obdržavati u društvenoj dvorani. Skupština ima da odobri o- bračun za prošlu godinu, proračuu za god. 1901 Drustva. te izabere novu upravu nične strane ova se vijest ne potvrgjuje, s toga ne vjerujemo gornjoj novosti. Izbori. — Kako već javismo, u ponedjeljak i u utorak ove sedmice bješe u Dubrovniku oba- vljeni izbori biranih biraća za V.u kuriju, te onih za izborni kotar seoskih općina. V. kurija je iza- brala 22 birača narodno-hrvatske stranke; srbi, premda je izmegju obe stranke kompromis, nijesu glasovali. Za izborni kotar seoskih općina izabra- no je 8 birača za pravašku straoku po kompro- misu. Birani birači V.e kurije birati će svoga za- stupnika na car. Vijeću u općinskom uredu na 17 tek.; birači izbornog kotara seoskih općina bi- rati će svoga zastupnika u istom uredu na 20 t. dećembra. Kandidat narodne strauke, ili V.e ku- rije jest Antun vit. Vuković; pravaški kandidat biti će predložen. Porotni sud. U subotu je dovršila rasprava proti Salvatore Ventura pok. Vicka iz Valle d' Olmo kod Palerma, radi zločina ubojstva počinjena na- trag koji mjesec u Šumetu na Franu Speranza, takogje talijancu. Salvatore Ventura je osugjen na 4 godine tamnice. Po ,Dubrovnikovoj“ logici. — Mi smo rastumačili već više puta, kako je došlo do kom- promisa izmegju narodne stranke i samozvanih srba. Radilo se o tome, da se ove zadnje rehabi- litira. To je trebalo i njima i Zadru. Iz Zadra se učininila presija (pritisak) — moraš — na naro- dnu stranku i kompromis gotov. Sad , Dubrovnik“ potkopava razložeći ovako: Srbima kažu da su an- tidinastični, a narodajaci su sklopili 8 njima kom- promis — ergo — i oni su antidinastični. Po o- voj ,Dubrovnikovoj“ logici i mi ćemo učiniti je- dan zaključak. U gradu opstoji jedno srpsko-hri- šćansko društvo ,,C&oza“ gdje se sastaje sve što u gradu ima hrišćana 1 crnogoraca. Doznajemo sada, da na zabavam u ovome društvu bude i oficira. Crnogorci (i rodom i podanici) antidioastični su, nema sumnje, a austrijski oficiri u njihovom dru- štvu na zabavama plešu skupa s njima — ergo i ti austrijski oficiri su antidinastični. Čini nam se da je to logično! Ne znamo kome za ovo imaju samozvani srbi zahvaliti | Ispravak. — U 46 broju ,Dubrovnika“ ne- ki čovo potpisom sijedi Dubrovčanin, hoteć bra- nit, što se branit ne da, upo je u takove jereze i bedastoće, da nijesam mogao ni u snu pomisliti, da je pravi Dubrovčanin kadar što slična napisa- ti, jer su isti na glasu kao dobri krstjani, izuče- ni u vjerskim stvarima, dok čovu ni najelemen- tarnije istine nijesu bile poznate. Ja sam na to pismo u 47 broju ,Crvene Hrvatske“ odgovorio sijedom Dubrovčaninu, čerajuć mu u grlo svaku, i pošto — opetujem — nijesam mogo pojmiti da to može biti sijedi Dubrovčanin, u mom pismu stavio sam ovaj dilem: Ili je taj dopisnik sijedi Dubrovčanin crnijeh kosa, ili je iznimka izmegju sijedih Dubrovčana, razlog kojoj daje omiljeli mu Njegus: Kud ćeš više bruke od starosti? Noge klonu, & oči izdaju, Uzbljuti se mozak u tikvini Podjetinji čelo namršteno.“ Kad eto sreće. U zadnjem , Dubrovniku“ razgo- varajuć se ovaj sijedi Dubrovčanin sa smiješnim piscem, koji bi htio, & ne umije, da stavlja po- stillae Dum Ivanovoj biografiji, izjavljuje: da ho- će da ga pomlade, da mu sjedine promjene pa bilo i čuvenom perukom Oca BR. Boškovića. Po ovome dakle, pisac je bio uprav sijed, i ja ončas ispravljam moje krivo mnijenje, da su njegove kose crne, i tako mi ostaje potvrgjen, drugi dio dileme, da je dotičnik Njeguševa iznimka. Cijeuio sam se dužaim učinili ovaj ispravak, jedino iz ljubavi prama istini, & ne ni najmanje da se rugam uzbljučenim moždanima. Starost je, treba oprostiti, jer ko zna što i mene pod iste dane čeka. Hrvat Dubrovčanin katolik, »Dubrovniku“. — Zadnji je broj ovoga lista mnogo toga baš mudra nabrojio, da sve ne možemo makom miwoići. Kaže da je Hrvate use- lila u općinu vlada i ioformations-bureau. Spiri- tozue novosti | To smo zaali, svijesna glavo g. u- rednika, dapaće i mnogo prije nego smo se useli- li u općinu. Za izbora, kako je poz stranka ima svoj izborni odbor, onaj stranke , Dubrovnik“ nazivlje informations-bureau, riječ za nas u Dubrovniku neobična, ali čeljadi oko ,Dubrovnika“ od karte bez dvojbe vrlo fa- miljarna, te ga njom i okrstiše — pa ko će im što? A što tvrdi o vladi i tu ima pravo — i te kako da nas je vlada uselila! Pomislite, za hr- vatsku je vpćinu glasovalo ništa manje nego 885 glasova, 227 više nego za srbe u slozi sa auto- nomašima, kad su ono g. 1890 bili onako iz po- taje i prevarom nahrupili na općinu. 885 birača zuači veliku većinu naroda u općim Dubrovačkoj, pa kad tu hrvatsku većinu ,Dub.“ nazivlje vla- dom, abilja ne laše, jer opa i jest vlada u ovoj općini i htjela je da kao većina ona zapovijeda i da se njezin glas sluša, pa evo zapovijeda, evo vlada i neka trijezna glava, g. urednik ,Dubrov- nika“ bude uvjeren, da će vladati i u buduće sa svojom milom hrvatskom trobojnicom na 0; skoj zgradi! Što bi dala čeljad oko ,Dubro Pa da je njih ća vlada uselila u općinu — mješte da ih je iz nje istjerala! Dubrovnik“ se na dalje hvali da su bratov- štine u rukama srba. Premda je rekao da su nje- gove riječi , istinite“ ipak eto laže, jer sve nijesu. Cijeli grad zna, kako se radilo u bratovštini šava- ca i onoj crevljara. Da se radilo o i pravo bile bi i te dvije osim drugih u tskim ruka- ma. Ali se radilo po srpsku! — Ovo Hrvati za- pamtite dobru, neka znate, kako se imate ravnati sa tom čeljadi i tim naduvenim srpstvom | Zatim govori o velikim dubrovčanima po nje- mu srbima, koji su toliko učinili za Dubrovnik. Nećemo 0 njima po tanje i napose. Nu cijenimo, da nećemo nijednoga uvrijediti, ako rečemo, da je više koristio i Dubrovniku i cijeloj Dalmaciji je- dan veliki Dubrovčanin Hrvat, nego svi oni če- tvorica, a to je blagopok. Dr. Miho Klaić! Napokon sjetio se harna duša od urednika Dubrovnika“, da pohvali — i kese tobožnjih *sr- ba Dubrovčana. Na ovo nećemo ni riječi, jer ni- jesmo kompeteatni; ali kad nas g. Fabris uvjera- va da su darežljive, nemamo što proti — neka ga siromaha korčulanina ! Adieu. Hrvatska dubrovačka glazba otsvirala je u srijedu na večer pred sv. Vlahom pod ravna- njem svog učitelja R. Otahala birani program na opće zadovoljstvo. Osobito ,Dubrovačku koračni- cu“ gragjaustvo sa sve to većom nasladom sluša. Podupiri svak hrvatsku glazbu pa će ona i još ljepše vršiti svoj zadatak u bugjenju hrvatske svi- jesti i hrvatskih ćustava. Novi ženski preparandij. — Svrhom pro- šle sedmice dovršiše glavnu zidarsku gragju pala- če za novi ženski preparandij. Impozantna je to palača na tri kata, kakve u Dubrovniku nemamo izuzev Hotel Imperial. Tom prigodom radnici gra- gje proslaviše običajnu ,kitu“ sa baoketom u sa- moj zgradi, dok vanjski dio iste iskitiše hrvatskim zastavama, a na naj vigjenijem mjestu jednu ta- blu, lovorom okvirenu, sa na njom uapisom: Živili poduzetnici i graditelji! Sada na zgradu postav- ljaju krov. Mladi propovjednik. — Od njekoliko da- na mladomisnik franjevac, dubrovčanin O. Calixto Tadin propovijeda u Dubrovniku u Maloj Braći, a jednom i u sv. Vlaha. Njegove su propovijedi noderne, inspirirane na propovijedima velikih fran- cuskih propovjednika. Crkva mu bude uvijek dup- kom puna svijeta — nsjmilije i najugodnije prizna- nje. O propovijedima ne čuješ no vrlo laskave izraze sa svih strana i uvjeravanja da će mladi propo- vjednik u svom mučaom i trnovitom poduzeću vrlo lijepo uspjeti, na sve to veća korist kršćan- skih duša. Bog mu dao! Ljubav ,srpskih“ poduzetnika, prama našoj domaćoj čeljadi. — Poduzetaici radnja za postavljenje električnog svijetla u Dubrovniku obavljaju iste pomoću radnika sve samih crnogo- raca i puljiza. Ove sedmice su prokopavali placu da provuku žicu, te je mogao svak vidjeti čitavu filu preko 50 tih širogačana crnogoraca (ne erce- govaca, jer na kapama imaju svi; N. I.) Nemamo ništa proti tim radnicima, ali nam je žao, zašto se ne daje dobiti i našim župljanima, šumećani- ma i drugim. Ovi su nam dosta bliži, i njih da- pače na dio dolazi da i sami što plate za naše električno svijetlo. Jest! Ali valja znati da se ti poduzetnici nazivlju srbima, te po tom vole dati zaradnje crnogorcima dapače i puljizima, svojim saveznicima, nego župljanima i đumećanima s jedi- noga razloga — što su Hrvati. Zabilježite Župljani i ovo kako samozvani srbi dubrovački vole vla- sima crnogorcima, koji su vam početkom ovoga vijeka kuće popalili i imanja pootimali i puljizi- ma neg vama. . Po ovome možemo suditi najbolje kakvi su to prijatelji našega naroda. % Za Hrvatsku dubr. Glazbu dr. mali da- rovao je 1.30 kr. Dubrovački parobrodi. — Gundulić u Mlecima iskrcava kam. ugalj. — Balkan u Trstu vre a. - i: 1/2 otp e za Dunav. — Epidaur onu krcat žita. — Orjen na 12/12 krenuo je Šurn i proslijedio za Genovu, krcat žita. — Beatrice iskrcava u Cette. — Naprijed na putu iz Ibrajile za Napulj, krcat žita. — gjodnik B. iskrcava u Aaversi rudu. — Prasatćus na dolasku