> % 3 o : GRVENA HRVATSK oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku, gdje sa si šalju se Uredništvu. list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i sa dola- , zahvale i ost. plaća se 10 novč, po retku, a oglasi koji se više pa tiskaju po pogodbi i uz razmjerni popust. p: Br. " s U DUBROVNIKU 14. Januara 1800. Godina IX. List izlazi svake subote kroz cijelu godinu, izuzev 5 puta i to: sec& juna, jula, avgusta, septembra i oktobra. Broj prije i broj poslije ovih praznika po polovinu arka više, Cijena je lista unaprijeda u Otpravmitow lista: na imadu uvijek godinu tor 4:00, na po godine tior, 2:25; za Dubro Austro-Ugarsku, i Bosnu Her inu s 2:50; sa sinosemstvo fior. 4:50, i poštarski troškovi. Pojedini broj stoji 10 novč. Direktiva s Cetinja? Samozvani ,Dubrovnik“ u svojoj. . . . na- ivnosti u velike se čudi, da mi srpstvo-talijana- ški kompromis pripisujemo s jedne strane insp!- racijama, koje našim Srbima dolaze s Cetinja — a s druge strane jednom višem austrijskom či- novniku! Kako se to slaže? pitaju naši Srbi, a da zavaraju neupućeno općiostvo. Eppur .. . . Slaže se! I ne samo sada, ne- go u cijeloj našoj narodnoj borbi u Dalmaciji na- lazimo odlučnih prigoda, u kojim su ova dva, na prvi pogled protivna pravca tražili i željeli istu stvar. Kad je ideja sjedinjenja sa Hrvatskom os- vojila narod u Dalmaciji — pojavi se Šćepan Mi- trov Ljubiša — onaj koji je položio svečanu ga- kletvu, da se neće nikad odreći hrvatskog držav- nog prava, i ustane himbeno iz busije proti Sje- dinjenju sa Hrvatskom ! Poznata je istina, da je Ljubiša iz Beća do- bio naputke, da izvede ovaj razdorni korak čije posljedice i danas osjećamo. Lasser-Rodić-Ljubi- šino Zemljaštvo nije stara stvar i zna se ko ju je pokrenuo A u isto. doba službeni organ kneza crno- gorskoga, , Glas Qrnogorca“ otvoreno je i bezob- zirno branio Ljubišu radi njegova postupanja pro- ti aneksiji, te se u to ime pozivamo na njegov br. 60 od god. 1876. Eto. kako su se Beč i Ceti- nje našli zajedno proti Hrvatima! Odmetnuvši se od svoga programa, novope- čeni dalmatinski Srbi združiše se tada prvi put sa Talijanašima. To bijaše god. 1879. I tome pr- vome kompromisu kumovaše Cetinje, kao što ku- muje i ovome najnovijem. O tom najriječitiji do- kaz isti službeni ,Glas Crnogorca“, koji u broju 25 od god. 1879 opravdava srpsko-talijanaški sa- vez proti Hrvatima i donosi program novobiranog zastupnika (koji se onda nije zvao Matijević nego Ivanić) bez ikakve primjetbe. Poznate su nadalje srpske omladinske skupštine, od kojih se jedna držala i na Cetinju i koje su onda ovu srpsko- talijanašku politiku i slogu majživlje branile. U tome je takogjer najaktivnije sudjelovao opet slu- žbeni list Crne Gore, koji je na sva usta davao krivo Hrvatima, a Srbe branio i opravdavao nji- hov korsk. To se je sve dogagjalo oko godina 1879, 1880 i 1881, Ali već prije, god. 1876, sa Cetinja gledahu zlijem okom na napretak narodne svijesti u Dalmaciji na programu sjedinjenja sa Hrvat- skom, Možemo reći, da klica ovog animoziteta protiv hrvatskom programu bi bačena još za sve- ćanosti prigodom krštenja prijestolonasljednika knjaževića Danila. Treba li da spomenemo simpatije i hvale kojim je ,Glas Crnogorca“ obasipao Bajamontija, tog najvećeg poem aneksije? a Nego negda bilo sad se spominjalo — ali danas, dokažite sa danas, reći će nam , Dubrovnik,“ Danas doduše na Cetinju postaše, u vanjsti- ni, nesto uprezniji, će mi u ,Glasu Crnogorca“ ne- ćemo naći odobrenje najuovijeg srpsko-talijanaš- kog rugla, nego gospodarske vijesti preštampane iz ,Tetaka“, političke vijesti preštampane iz ,No- vosti“ i rasličite vijesti uzete iz ,Narodaih Novi- vnsk sa donašanj poštom : na godinu fior. 5, na po godine fior. prou subotu mje- Pretplata i d pi i oke a do to dište. : i. priopćeno. em u kuću s sa isi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava. na.“ Sada se drugačije postupa. No treba li na- ma dokazivati, da srpsko-talijanaški savez nije sklopljen prije nego se pod Lovćenom ra to pris- talo? Treba li mama isticati, da naši srbi nikada toga učinili ne bi, da su aamo naslutili, da na Ce- tinju neće naći odobrenja ? Upliv sa onijeh strana vrši se na naše Srbe ima već preko 25 godina, pak je to od ,Dubrov- nika“ vrlo smiješno, da nas pozivlje, da mu ga do- kažemo. Šta su ona hodočašća, koja se put tamo svaki čas vigjaju ? Šta je ono pisanje ,Glasa Cr- nogorca“, koje mu gore spomenimo? Šta su one silne dekoracije, koje se prosuše po ovom ,srp- skom primorju“ na ljude, koji nikakvih drugih za- sluga nemaju, nego da su se isticali u radu proti Hrvatstvu ?. .. Sad će skočiti na nas da ih denunciramo ! Mi se samo branimo od stranih i uplivnih protiv- , nika, pokazujuć i dokazujuć kako je evo moguće suglasje izmegju elemenata, na oko sasvim opreč- nih, samo kad se radi proti pravednim aspiraci- | jama Hrvata. »Dubrovnik“ je tegnuo pitanje o subvenci« jama, pa nas zove da mu knjige pregledamo. Do- kazano je, i to sa srpske službene strane, — ga- mi ministri to priznaše, — da su srpski listovi, što izlaze po hrvatskim zemljama, bili izvana sub- vencijonirani, Zar nije ,Sroobran“ dobio od Srbi- je 31.000 franaka? Neka ,Dubrovnik“ to opovr- goe, ako smije i može. Onda je ,Srbobran“ bra- nio Srbiju — danas brani Crnu Goru. Dobiva li i od koga što dobivo ,Dubrovnik“, to mi ne mo- žemo po duši reći, ali u dvije brošurice, što su ih izdali isti Crnogorci, oni mu kažu da dobiva. Neka se on pred njima pere — i nama svoje knji- ge i račune ne iznosi, nego, ako baš hoće, neka radije pošlje koga u naše uredništvo, gdje ćemo mu pokazati, su čim ga ovi isti Srbi u javnoj štampi okrivljuju. Srpska je pako čast i srpski obraz, što se pro- ti Hrvatima sa najljućim narodnim dušmanima združuju. Ako je njima to milo, evo i nama je — mi im ne zavidimo na tim subornicima, ni na £4- jedničkim pobjedama. Mi htjedosmo samo da po- kažemo ko je začeo, kumovao i ko se veseli ovoj nenaravnoj slozi — a to nam je pošlo za rukom. Gli estremi si toccano, kaže poslovica, pa su se tako i ovdje skrajnosti našle u jednom kolu. Stvari u Hrvatskoj. Općinstvo hrvattko s ovu ovamo stranu Ve- lebita teško da dogje do dobre zgode, a da upo- saa pravo stanje stvar! u Banovini. Danas mu je to teže nego prije, jer je premnogo elemenata, koji su upravo inferesirani, da nam to stanje pri- kaživoju drugačijim nego li u istinu što je. Evo na pr. organa naše narodne stranke, koji se ostentativno identificira sa ,Obzorašima * Neupućen čovjek rekao bi, da je to sve isto, I doista ima nekih tradicija, koje vežuju ,Ozoraše“ sa našom narodnom strankom. Ali te su tradicije veoma ostarjele, a danas je politika ,Obzoraša“ skros a skroz protivna narodnjačkoj politici. Tre- ba li tome dokaza? U Banovini obzoraši gube službe i ne mogu da se popnu na viša javna mje- sta — u Dalmaciji narodnjaci sa uspjehom pre- poručuju na promaknuća, premjeltaje i ino NARODNA RE TIME TI i ZLIOTI i ive A odane ljude. U Banovini obzoraška stranka u naj- žešćoj je opvziciji proti vladi i sistemu — a kakvu opoziciju vode naši narodnjaci? Za izbora u Ba- novini proti kandidatima obzoraša vode se baju- nete — ovamo u Dalmaciji mi vidjesmo bajunete u prilog narodnjaka. U Banovini vlada raspušta općine na kojim bijahu obzoraši: eno Zagreba! — u Dalmaciji raspuštaju se općine, da pa njih za- sjednu narodnjaci: evo Makarske! U Banovini ob- zoraši združiše se sa strankom prava i stupiše proti sistemu u očajau borbu uz najveće žrtve — u Dalmaciji narodnjaci u prilog sistemu, a proti pravašima sklapahu ugovore i glasovahu za hr- vatske protivnike! . . . I ovako bismo mogli: re- dati bez kraja i konca. Gdje je tu ma i sama bBjenka neke analog- nosti izmegju ove dvije stranke? Mi u mnogo čem ne slažemo se sa obzoraškim načelima, ali im se mora prizuati, da rade i da se žrtvuju vat- sku stvar. Bulatovo narodnjačko glasilo, kida nje- govu kliku — vladinu par exellence! — ideantiti- kuje sa obzorašima, čini to radi svoga prestiža, ali obzorašku stranku nemilo komprvmituje, Jer mnogi u Dalmaciji, koji vide i znadu što je Bulatova narodna stranka — kada to čitaju, misle da je zbilja tako i ;da se obzoraši ponašaju kao i ovi amo. Zato mnogi neupućeni elementi ne shvaćaju da su se prekovelebitski pravaši mogli sporazu- mjeti sa strankom, koju Bulatov organ neprestano proglasuje istovjetnom sa svojom. A razlika je ko- liko od neba do zemlje! Ali ne samo u tom pogledu, nego i inače mnogi naši ljudi krivo gledaju Banovinske stvari. Čisti“ Frankovci u Zagrebu, koje vlada Khuena očito podupire, samo da u opozicija klin zabijaju i smutnje prave, svojim grozomornom pisanijom uspješe da zavedu mnoge dobre otadžbenike, a druge pak da teroriziraju. D., teroriziraju! Mi imamo dosta i dosta plemenitih, osvjedočenih pra- vaša koji ne vjeruju Franku ni njegovoj, prozir- noj ,čistoći“, koji vide i znadu kamo vodi ta po- litika, pa ipak ne usugjuju se da svoju kažu, jer se boje da ih Frank u svome listu ne ispsuje najgorim rječetinama, najsmradnijim izrazima. TA on se ne zaustavlja ispred jednoga Laginje!! Mno- gijem je malo stalo što Fraok o njima piše, dapače milo im je, da ih njegov list psuje — ali ima takogjer čestitih pravaša, kojima je to neu- godno. Uz ove i neke druge žalosne pojave, koje u nas svi znadu, nije čudo što je mnogi dalms- tinac zabasao, pak pušta da je sve onako kako izvjesni špekulanti tvrde, jer zna da će iga inaće istim časom proglasiti za najgoreg Čovjeka nebeskom kapom, Ali faktično stvari stoje — čije. Hrvatski narod u užoj Hrvatskoj listom gjuje ovu razdorau i tugjinsku politiku, spra ž : 3 a iili . se | Imade istina nekoliko ljudi, koji su MA n.e ============_ === =a==wĐ""