>
%
3
o
:
GRVENA HRVATSK
oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku, gdje sa
si šalju se Uredništvu.
list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i sa dola-
, zahvale i ost. plaća se 10 novč, po retku, a oglasi koji se
više pa tiskaju po pogodbi i uz razmjerni popust.
p:
Br. " s
U DUBROVNIKU 14. Januara 1800.
Godina IX.
List izlazi svake subote kroz cijelu godinu, izuzev 5 puta i to:
sec& juna, jula, avgusta, septembra i oktobra. Broj prije i broj poslije ovih praznika
po polovinu arka više, Cijena je lista unaprijeda u Otpravmitow lista: na
imadu uvijek
godinu tor 4:00, na po godine tior, 2:25; za Dubro
Austro-Ugarsku, i Bosnu Her inu s
2:50; sa sinosemstvo fior. 4:50, i poštarski troškovi.
Pojedini broj stoji 10 novč.
Direktiva s Cetinja?
Samozvani ,Dubrovnik“ u svojoj. . . . na-
ivnosti u velike se čudi, da mi srpstvo-talijana-
ški kompromis pripisujemo s jedne strane insp!-
racijama, koje našim Srbima dolaze s Cetinja —
a s druge strane jednom višem austrijskom či-
novniku! Kako se to slaže? pitaju naši Srbi, a
da zavaraju neupućeno općiostvo.
Eppur .. . . Slaže se! I ne samo sada, ne-
go u cijeloj našoj narodnoj borbi u Dalmaciji na-
lazimo odlučnih prigoda, u kojim su ova dva, na
prvi pogled protivna pravca tražili i željeli istu
stvar.
Kad je ideja sjedinjenja sa Hrvatskom os-
vojila narod u Dalmaciji — pojavi se Šćepan Mi-
trov Ljubiša — onaj koji je položio svečanu ga-
kletvu, da se neće nikad odreći hrvatskog držav-
nog prava, i ustane himbeno iz busije proti Sje-
dinjenju sa Hrvatskom !
Poznata je istina, da je Ljubiša iz Beća do-
bio naputke, da izvede ovaj razdorni korak čije
posljedice i danas osjećamo. Lasser-Rodić-Ljubi-
šino Zemljaštvo nije stara stvar i zna se ko ju
je pokrenuo
A u isto. doba službeni organ kneza crno-
gorskoga, , Glas Qrnogorca“ otvoreno je i bezob-
zirno branio Ljubišu radi njegova postupanja pro-
ti aneksiji, te se u to ime pozivamo na njegov
br. 60 od god. 1876. Eto. kako su se Beč i Ceti-
nje našli zajedno proti Hrvatima!
Odmetnuvši se od svoga programa, novope-
čeni dalmatinski Srbi združiše se tada prvi put
sa Talijanašima. To bijaše god. 1879. I tome pr-
vome kompromisu kumovaše Cetinje, kao što ku-
muje i ovome najnovijem. O tom najriječitiji do-
kaz isti službeni ,Glas Crnogorca“, koji u broju
25 od god. 1879 opravdava srpsko-talijanaški sa-
vez proti Hrvatima i donosi program novobiranog
zastupnika (koji se onda nije zvao Matijević nego
Ivanić) bez ikakve primjetbe. Poznate su nadalje
srpske omladinske skupštine, od kojih se jedna
držala i na Cetinju i koje su onda ovu srpsko-
talijanašku politiku i slogu majživlje branile. U
tome je takogjer najaktivnije sudjelovao opet slu-
žbeni list Crne Gore, koji je na sva usta davao
krivo Hrvatima, a Srbe branio i opravdavao nji-
hov korsk.
To se je sve dogagjalo oko godina 1879,
1880 i 1881, Ali već prije, god. 1876, sa Cetinja
gledahu zlijem okom na napretak narodne svijesti
u Dalmaciji na programu sjedinjenja sa Hrvat-
skom, Možemo reći, da klica ovog animoziteta
protiv hrvatskom programu bi bačena još za sve-
ćanosti prigodom krštenja prijestolonasljednika
knjaževića Danila.
Treba li da spomenemo simpatije i hvale
kojim je ,Glas Crnogorca“ obasipao Bajamontija,
tog najvećeg poem aneksije?
a
Nego negda bilo sad se spominjalo — ali
danas, dokažite sa danas, reći će nam , Dubrovnik,“
Danas doduše na Cetinju postaše, u vanjsti-
ni, nesto uprezniji, će mi u ,Glasu Crnogorca“ ne-
ćemo naći odobrenje najuovijeg srpsko-talijanaš-
kog rugla, nego gospodarske vijesti preštampane
iz ,Tetaka“, političke vijesti preštampane iz ,No-
vosti“ i rasličite vijesti uzete iz ,Narodaih Novi-
vnsk sa donašanj
poštom : na godinu fior. 5, na po godine fior.
prou subotu mje- Pretplata i
d pi
i oke a do
to dište.
: i. priopćeno.
em u kuću s sa
isi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava.
na.“ Sada se drugačije postupa. No treba li na-
ma dokazivati, da srpsko-talijanaški savez nije
sklopljen prije nego se pod Lovćenom ra to pris-
talo? Treba li mama isticati, da naši srbi nikada
toga učinili ne bi, da su aamo naslutili, da na Ce-
tinju neće naći odobrenja ?
Upliv sa onijeh strana vrši se na naše Srbe
ima već preko 25 godina, pak je to od ,Dubrov-
nika“ vrlo smiješno, da nas pozivlje, da mu ga do-
kažemo. Šta su ona hodočašća, koja se put tamo
svaki čas vigjaju ? Šta je ono pisanje ,Glasa Cr-
nogorca“, koje mu gore spomenimo? Šta su one
silne dekoracije, koje se prosuše po ovom ,srp-
skom primorju“ na ljude, koji nikakvih drugih za-
sluga nemaju, nego da su se isticali u radu proti
Hrvatstvu ?. ..
Sad će skočiti na nas da ih denunciramo !
Mi se samo branimo od stranih i uplivnih protiv- ,
nika, pokazujuć i dokazujuć kako je evo moguće
suglasje izmegju elemenata, na oko sasvim opreč-
nih, samo kad se radi proti pravednim aspiraci-
| jama Hrvata.
»Dubrovnik“ je tegnuo pitanje o subvenci«
jama, pa nas zove da mu knjige pregledamo. Do-
kazano je, i to sa srpske službene strane, — ga-
mi ministri to priznaše, — da su srpski listovi,
što izlaze po hrvatskim zemljama, bili izvana sub-
vencijonirani, Zar nije ,Sroobran“ dobio od Srbi-
je 31.000 franaka? Neka ,Dubrovnik“ to opovr-
goe, ako smije i može. Onda je ,Srbobran“ bra-
nio Srbiju — danas brani Crnu Goru. Dobiva li
i od koga što dobivo ,Dubrovnik“, to mi ne mo-
žemo po duši reći, ali u dvije brošurice, što su
ih izdali isti Crnogorci, oni mu kažu da dobiva.
Neka se on pred njima pere — i nama svoje knji-
ge i račune ne iznosi, nego, ako baš hoće, neka
radije pošlje koga u naše uredništvo, gdje ćemo
mu pokazati, su čim ga ovi isti Srbi u javnoj
štampi okrivljuju.
Srpska je pako čast i srpski obraz, što se pro-
ti Hrvatima sa najljućim narodnim dušmanima
združuju. Ako je njima to milo, evo i nama je —
mi im ne zavidimo na tim subornicima, ni na £4-
jedničkim pobjedama. Mi htjedosmo samo da po-
kažemo ko je začeo, kumovao i ko se veseli ovoj
nenaravnoj slozi — a to nam je pošlo za rukom.
Gli estremi si toccano, kaže poslovica, pa su se
tako i ovdje skrajnosti našle u jednom kolu.
Stvari u Hrvatskoj.
Općinstvo hrvattko s ovu ovamo stranu Ve-
lebita teško da dogje do dobre zgode, a da upo-
saa pravo stanje stvar! u Banovini. Danas mu je
to teže nego prije, jer je premnogo elemenata,
koji su upravo inferesirani, da nam to stanje pri-
kaživoju drugačijim nego li u istinu što je.
Evo na pr. organa naše narodne stranke,
koji se ostentativno identificira sa ,Obzorašima *
Neupućen čovjek rekao bi, da je to sve isto, I
doista ima nekih tradicija, koje vežuju ,Ozoraše“
sa našom narodnom strankom. Ali te su tradicije
veoma ostarjele, a danas je politika ,Obzoraša“
skros a skroz protivna narodnjačkoj politici. Tre-
ba li tome dokaza? U Banovini obzoraši gube
službe i ne mogu da se popnu na viša javna mje-
sta — u Dalmaciji narodnjaci sa uspjehom pre-
poručuju na promaknuća, premjeltaje i ino
NARODNA RE
TIME TI i ZLIOTI i ive A
odane ljude. U Banovini obzoraška stranka u naj-
žešćoj je opvziciji proti vladi i sistemu — a kakvu
opoziciju vode naši narodnjaci? Za izbora u Ba-
novini proti kandidatima obzoraša vode se baju-
nete — ovamo u Dalmaciji mi vidjesmo bajunete
u prilog narodnjaka. U Banovini vlada raspušta
općine na kojim bijahu obzoraši: eno Zagreba! —
u Dalmaciji raspuštaju se općine, da pa njih za-
sjednu narodnjaci: evo Makarske! U Banovini ob-
zoraši združiše se sa strankom prava i stupiše
proti sistemu u očajau borbu uz najveće žrtve —
u Dalmaciji narodnjaci u prilog sistemu, a proti
pravašima sklapahu ugovore i glasovahu za hr-
vatske protivnike! . . . I ovako bismo mogli: re-
dati bez kraja i konca.
Gdje je tu ma i sama bBjenka neke analog-
nosti izmegju ove dvije stranke? Mi u mnogo čem
ne slažemo se sa obzoraškim načelima, ali im se
mora prizuati, da rade i da se žrtvuju vat-
sku stvar. Bulatovo narodnjačko glasilo, kida nje-
govu kliku — vladinu par exellence! — ideantiti-
kuje sa obzorašima, čini to radi svoga prestiža, ali
obzorašku stranku nemilo komprvmituje, Jer mnogi
u Dalmaciji, koji vide i znadu što je Bulatova
narodna stranka — kada to čitaju, misle da je
zbilja tako i ;da se obzoraši ponašaju kao i ovi
amo. Zato mnogi neupućeni elementi ne shvaćaju
da su se prekovelebitski pravaši mogli sporazu-
mjeti sa strankom, koju Bulatov organ neprestano
proglasuje istovjetnom sa svojom. A razlika je ko-
liko od neba do zemlje!
Ali ne samo u tom pogledu, nego i inače
mnogi naši ljudi krivo gledaju Banovinske stvari.
Čisti“ Frankovci u Zagrebu, koje vlada Khuena
očito podupire, samo da u opozicija klin zabijaju
i smutnje prave, svojim grozomornom pisanijom
uspješe da zavedu mnoge dobre otadžbenike, a
druge pak da teroriziraju. D., teroriziraju! Mi
imamo dosta i dosta plemenitih, osvjedočenih pra-
vaša koji ne vjeruju Franku ni njegovoj, prozir-
noj ,čistoći“, koji vide i znadu kamo vodi ta po-
litika, pa ipak ne usugjuju se da svoju kažu, jer
se boje da ih Frank u svome listu ne ispsuje
najgorim rječetinama, najsmradnijim izrazima. TA
on se ne zaustavlja ispred jednoga Laginje!! Mno-
gijem je malo stalo što Fraok o njima piše,
dapače milo im je, da ih njegov list psuje — ali
ima takogjer čestitih pravaša, kojima je to neu-
godno. Uz ove i neke druge žalosne pojave, koje
u nas svi znadu, nije čudo što je mnogi dalms-
tinac zabasao, pak pušta da je sve onako kako
izvjesni špekulanti tvrde, jer zna da će iga inaće
istim časom proglasiti za najgoreg Čovjeka
nebeskom kapom,
Ali faktično stvari stoje —
čije. Hrvatski narod u užoj Hrvatskoj listom
gjuje ovu razdorau i tugjinsku politiku,
spra
ž
:
3
a
iili
.
se |
Imade istina nekoliko ljudi, koji su MA
n.e ============_ === =a==wĐ""