srao nrlek neprekidno pućanje uz slavljenje žvona ga milo- zv čnim i sviranje glazbe, sve se to prelijevalo u divnu i velebnu harmoniju. Na 10. ura bi otpjevana u trojci sveta misa uz pjevanje 1 sviranje glazbe, preko koje je držao krasno pri- godno slovo O. Ermenegild Uskoković, naš Rije- čanin. Poslije podne slijedio je blagoslov sa sve- tim sakramentom, zatim se pučanstvo veselo ra- zišlo, diveći se rijetkoj i medoživljeloj svečanosti a svak noseći u srcu nezaboravnu i neizbrisivu uspomenu. A komu imamo u prvom redu zahvaliti, bilo što je ovako krasno ispala svečanost, bilo što se je crkva u kratko vrijeme toli veličanstveno obno- vila? To je u istinu zasluga našeg dičnog i vele- zaslužnog župnika Oca Evaugjeliste Brajnovića, tog uzor-svećenika, iskrenog prijatelja i dobrog oca, koji od nazad sedam godina megju nama bo- ravi, te nam je dao siluih dokaza njegovog neu- mornog i požrtvovnog rada i nastojanja okolo općeg našeg blagostanja i napretka, koli u 10- ralnom, toli u materijalnom pogledu, jednom ri- ječju radi vazda i u svemu onako, kako muže sa- mo onaj, ko je od Svemogućega nadaren. S toga dobri i nezaboravni oče! iz dubine srca svi ti zahvaljujemo i dovikujemo: Dobri te Bog na du- go zdrava i sretna poživio i stostruko ti odvratio, a nas obdario, da te i unaprijeda za mnogo go- dina u našem kolu uzimamo i tvojom se blagoslo- vljenom riječi krijepimo, te u toliko iz iskrenog srca svi ti kličemo: Živio! Živio! Živio! Napokon ovdje budi izrečena srdačna hvala našoj hrvatskoj glazbi i njezinoj vrijednoj upravi, koji su savijesno i baš pohvalno svoju zadaću vršili, pa tako isto zahvaljujemo se i m. p. ocu Izidoru Šantića, kako i onim vrlim mladićima, ko- ji bijahu u odbor izabrani, te marljivo i složno radili, ne žaleći truda ni muke, eda se što bolje svome zvanju odazovu. Riječani. Pogled po svijetu. Otvoren je austrijski parlamenat, jedni ni- jemci hoće da prave opstrukciju, a drugi ustavnu opoziciju. — U Ugarskoj nastoje da dogju do na- godbe megju strankama, ali po svoj prilici bez uspjeha. — Megju Franceskoj i Engleskoj odno- šaji su vrlo napeti radi raznih ,bockanja“ Fram- ceza. — Na Filipinama vodi se borba megju usta- šam i Amerikancima. — U Abisiniji Menelik vo- juje proti pobuvjenom Ras Mangaši, — U Fran- ceskoj mnogi političari zagovaraju ideju njemačko- franceskoga saveza. Revanche pripada već uspo- meni. — Ruske predloge o miru odbijaju Englezi kao pogibeljne i naprosto neprovedive. Domaće vijesti. U hrvatskom saboru srpsko-magjaronska većina odbila je Frankov predlog o sjedinjenju Dalmacije, za koju je glasovala opozicija, i ako taj predlog nije bio učinjen u duhu stranke pra- va. — Baruo Rukavina aiža0 je žestok govor pro- ti banu te ga optužio megju ostalim i sa šurova- njem sa Srbima. Katolici u Crnoj Gori. — Iz izvora doznajemo, da je Rusija učinila da knez crnogorski zabrani gragjenje katoličke crkve na Cetinju. Ovo je posljedica onih članaka u nekim rus- kim listovima 0 katoličkoj propagandi u Crnoj Gori, + Nikola Bačić iz Veleluke umro je u 44 god. života, brat dobrog dum Antuna i zaslužnog O. Ambroza Dominikanca. Bio je vatrea Hrvat i kao takav prvi osnovatelj hrvatske čitaonice u Velojluci. Laka mu zemljica! O spljetskom pozorišnom društvu pri- mismo u list neke opaske, napisane najboljom na- mjerom. Na ove primismo i odgovor. Ne želimo da se polemika dulji i mećemo tačku. Kad druš- tvo dogje k nama, reći će i ,C. H“ svoju. Hrv. gjačka društva na visokim školama i zahvaljuju novinam, koje su im list slale badava ili uz po cijene. taka. Talijani u Trstu držaše silan komicij proti - odignuću ,srpsko“-hrvatske gimnazije u Pazinu. yi Srbi iz zahvaloosti čine s ovom čeljadi kompromise. i Iz Uredništva. — Ovaj put izostavismo : neke sastavke sa dosasti broj. Molimo pošiljače i da se uatrpe, Bik Franjevačka država. < Prekojuče iza- braše naši franjevci svoje novo: Starješinstvo. Pro- vincijalnom ostade dosadašnji m. p. O. Antun Kazilari, kustos m. p. O. Urban Talija, definituri m. p. 00. Jakob Jović, Danijel Radmilović, Alf:ns Makoytzka i Ivan Car. Čestitamo sretnom izboru ! Denuncije. — ,ll Dalmata“ u dopisu iz Dubrovnika slijedi primjer ,Dubrovnika“ i lažima denuncijava naše učenike, Mi bismo obojicu mo- gli služiti punom vrećom, ali ne ž:limo naslijedo- vat ih u dičnom zanatu. Kod slikara Volarića. — Neki dan ima- smo prigode da se divimo prekrasnim radnjama slikara g. F. Volirića, što ih izvagja u palačici g. Henrika Colombani na Pločama. Escalier je maj- storski iskićen u stilu renaissance i ukrašem sli- kama učitelja ove škole. Sobe su pak umjetnički naslikane raznim klasičnim, narodnim i inim mo- tivima. Jedna je soba po stranama prelijepo izve- zena u narodnom narisu, gore je pak ra tapet, a po dnu koptičke slikarije. U drugoj su pre- krasni patvoreni damaski, a nebo joj pokrito imi- tiranim ukrašenim papirom. Drugdje se opet vi- gjaju grčki naresi i ine vrlo ukusne radnje u ra- znome stilu. Kakav je slikar gosp Volarić, to je pokazao ne samo u vještini, o čem nema govora, nego i u veliku ukusu, te umjetničkoj naobrazbi, a nadasve svojim krasnim portretima, megju ko- jim spomenućemo onaj domaćice ove prelijepe ville, gje. Pauline Colombani, čiji portret tako je divno na staklu izveden, :a se čini, e će sad oš progovoriti. Čestitamo valjanome slikaru na ovim uspjesima, te ga uajtoplje preporučamo svijem koji žele da upotrebe njegov boravak u Dubrovniku. Pohvalno. — Prigodom smrti Pavle Mati- čević mješte vjenca, bi sakupljeno izmegju neko- licine članova kruna 27 i 40 para na korist za- klade za siromašne nemoćne članove , Hrvatske Radničke Zadruge.“ Odlikovanje. — Trgovac manifakturne ro- be g. Stijepo Bravačić kao vlasnik najstarije ma- nifakturne tvrtke u Dubrovniku, koja opstoji od preko 80 godina, dobio je pravo da može nositi naslov c. i k. dvorskog dobavljača. Zabave. — Dubrovačka Narodna Čitaonica priregjuje ovijeh poklada koncerat na 28 Januara (početak u 7 sati) i ples na 13 Februara (poče- tak u 8 sati.) Zabave u Zadruzi već oglašene, po- češe sa običnim sjajnim uspjesima, kao i svake godine. Otajstveni slučaj — U moći na osvit u- tornika, oko 2 ure, dogodio se je u Gružu stra- hovit slučaj, koji vrlo zanima sve naše gragjane stvo, & još nije razbistren. Iz Rijeke dubrovačk- išao je putera, da se ukrca na parobrod za Boku, neki Frano Gardasanić brodograditelj, od 30 go- dina, rodom iz Sušaka u Hrvatskoj, ali odavna pastanjen u ovim str; a u Rijeci oženjen. Kod sv. Nikole ma Kantafigu čuše mnogi pucoja- vu kao iz puške, a njega nagjoše na putu polu- inrtva sa užasno nagrgjenim i iskrvavljenim usti- ma. Pristupi liječnik i bude poveden u bonicu. Siromah čovjek ne može ni riječi da progovori, te su mu dali da upise svoj iskaz. Po tomu iska- zu on veli, da je u Rijeci kupio cigareta i to dramd, da je uprav jednoga zapalio, & is njega, da se je rasprsnula dinamita! Liječnici potvrgju- ju, da su rane zadate sa nekakvom eksplozivaom materijom, dočim svijet nagagja, da ga je ko dru- gi htio ubiti. Je li to bila kakva osveta? Ako je u s: bio dinamit, nije li je metnuo kakav anarhista, koji se uvukao u kakovu državnu tvor- nicu cigara? Ovo i toliko pa nose se pukom, ali sa sad je pozitivno nje- gova kategorična tvrdnja, da je eksplozija iz ciga- rete i-liječničko mnijenje, da je ranjen sa eksplo- zivnom materijom. Nesretnik nalazi se jošte u ve- likoj pogibelji života. Razbojnici. — U noći od utornika uljego- še kroz prozor u kuću Ivana Lucića, bogatog po- : E = a : . z8 e Es HiqG =FsEfs ora ote Vrijednosti odniješe oko 5.600 fior., jer s., Žak nije držao u pohrani. Dosle se .ješ ni, u trag zlikovcima... A Provalna kragja. — U utornik u . i nepoznati zlikovci provališe. u št, g. N. Majstorovića u Gružu i odniješe sve što + na brzu ruku odnijeti mogli. Kako se po današnjoj kronici vidi, javna si+ - gurnost regbi da je u našoj općini postala vrlo ugrožena. Ronde malo ili ništa ne vrijede, općin- sko redarstvo ponajviše bavi se u gradu (da li barem i tu pazilo na noćni mir!), te mislimo da bi najbolje bilo, kad bi se pomnožila žandarska obi- lazenja, a tim, ako je potreba i povećala žandarska straža. Ovo se pokazuje veoma nušnim. Dubrovački parobrodi. — Balkan na putu iz Trsta put Grčke. — Beatrice na putu iz Cardiffa put Savannab. — Galeb prispio u Spe- ciu sa žitom. — Hartington u Savannah krca za Europu. — Istok na 17 svrnuo u Pontadel da se providi ugljenom. — Napried na putu iz Genove u Novorosijsk da krca žito. —- Oskar na putu put Venecije krcat guana. — Plat (bivši Lloydov Dido) u Trstu. — Prazattus čeka se u Trst iz Savannah. Teatar. — Prispjelo je operno društvo Cor- betta iz Šibenika sa pojačanim silam i sutra će dati Rigoletto. — Ovom prigodom odgovorićemo Jedinstvu. koje nas žadijeva radi talijanaške ope- re, da pravaši nijesu na upravi teatra nego na- rodnjaci, autonomaši i 1 srb. Bolje bi mu bilo da šuti i da pazi na spljetske stvari i na svoje. gos- podare, koji su Hrvati za i ga politiku a u društvu obitelji. u govoru i mišljenju talijanaši su sve isto kao Salvi i družina. Zar nije ovako? zm — —m—a gg Diskoras na Poljani: Vlaho. — Ivo gje trčiš, počekaj ? Ivo. — Imam ti danas posla, ne mogu odahnut... što je? Vlaho. — Jesi li amiro festanjule ? Manjifiki| Pulja i Šumadija — a oba dva baš iz Dubrovnika. _ Ivo. — Pa što smeta, gleda se da bude po kompromesu, Vlaho. — Čoj još nešto, vraže, ne trči! Meni se para da ovi naši kompromisi i kompromesi ne gledaju vele il principio, nego svoje posle, Ivo. — A da što? Oni govoru: kad budemo na komuni imaću svaki komod, ja ferd kala kuće, ti kakvu im- prezu, on rogjaka liječaika, oni drugi biće: impje- gat na komuni, oni treći imaće stipendijo, e cos) via. A da što si ti mislio? Oli hi ne poznaš? Vi- gji hi u ovemu poslu od strade ferate. Pišu i- vičuj- a ozada lovu imprezu. x* Vlaho. — Ovaki bi ti se dunque uniškali i & hudobom pakljenom. Ivo. — I gore. Ma non paura, puk dobro vidi što oni hoće. Adio Vlaho, nemam, duše mi, kad, neko mi danas dolazi s vaporom. Govoru da je Ivo mali, co» ine Italo puro sangue, na ime Dubrovnika (bam !!) činio u Zadru una belissima figura, Vlaho. — Kako ne, jadan, i da su se sve djevojčice na nje- ga namurale. Nego hsjde, neću te držat, govorićemo, JAVNA ZAHVALA. Prigodom teške bolesti, smrti i spro- voda našeg milog i nezaboravnog brata, muža odnosno oca NIKOLE BAČIĆA dužnost nas veže da isjavi- mo našu vječnu harnost i zabvalnost svi- ma prijateljima i znancima, osobito D.ru Misetiću, Trošiću i Bendoniu koji sve sile uložiše da nam ga smrti ugrabe. Pak Da. Antunu Kriletiću, Da. Peru Franulo- viću, O. Vicku Radatoviću, M. P, 00. 8v. zenitu, i Sv. S ostalim svećeni- Bog tio trud i muku De- kanu Da. Jozu Crnici koji je toliko uči-' nio sa Da. Ivu RO pin o Pločica, Gjeznić, kli “o Pav i Vodovalje koji se 00 pošrtvovno I e: čić sa 8e i za djecu.