našega urednika. Neka ga ne veže ni najmanji obzir niti sažaljenje — na dvor sa svime, iz če- ga bi čitatelji mogli zaključiti, da pravac našem listu ne diktira nam lih osvjedočenje; da politika koju zagovaramo po hrvatski narod nije plod jed- ne ideje, nego što drugo — recimo kakav interes, ' ili što slična. Mi ga čekamo. Matica Hrvatska. Ove sedmice primismo godišnji dar Matice Hrvatske. On sastoji iz devet knjiga koje Matica daje svojim članovima i dvije nakladnine, koje će članovi-dobiti uz sniženu cijenu. Treća nakladni- na, odnosno jedanaesta ovogodišnja knjiga Matice, hrvatske narodne pjesme (muhamedanske) izaći će nešto kasnije. Razrezivajuć i čitukajuć ovu prekrasnu hrpu, kojom se možemo dičiti, uvjerismo se da je Ma- tica i ove godine još i bolje, ako je to moguće, i | | upiše. Isključujemo jedino pripukle siromahe. U Dalmaciji je istina zabranjeno, da profesuri budu povjerenici i sahiru članove, ali to nije nikakav razlog, da čovjek sam ne pogje do povjerenika i da se ne upiše. Možda je tu po srijedi i naše današnje sta- pje — ova rasirovanust i smutnja koja se u na- rod uvlači, dosta će djelovati, da oslabi vatra i žar, u ovim stvarima veoma potrebit? Ima tako- gjer nekijeh Hrvata koji bi željeli da Matica u svemu i po svemu piše onako kako oni hoće. | : jedan redak, koji im se ne svigja, dovoljan je da ustanu protiv nje. Na žalost tako je kod nas, da se nijedna stvar ne promatra nešto s vedrijeg gledišta. Ali to su sve puste izlike, koje našemu patrijotizmu veoma lošu svjedočbu izdaju. Nada- mo se da će ovi retci, uz one što ih hrvatska štampa skoro jeduodušno podiže, tegnuti srce hr- ' vatske inteligencije, pak da će i ovogodišnja Ma- tičina zaliha prije nego svrši godina biti ne samo - sva raspačana, nego, što je još važnije, od člano- odgovorila svojoj zadaći — tu je zabavnih i poučnih radnja, izvornih i prevedenih, ilustrovanih ; pjesa- . . ma, pripovijedaka i svega, što može da zabavi, o- krijepi i nasladi naobražena Hrvata. Nećemo se potanje upustiti u ocjenjivanje pojedinijeh djela, jer bi nas to predaleko odvelo. Govorimo o hrpi, kako pred nama na stolu leži. Tu su domaći pisci: Hoić, Rabar, Lobmayer, Nem- , čić, Kranjčević, Tomić, Mulabdić, Leskovar; tu je prijevod čuvenog Poljaka Sienkiewicza. Šta biste više? Mnogi od ovih imena samo po sebi daje garancija velike vrijednosti ovogodišnjeg književ- ' nog dara, a kad se uzme u račun, da se sve ovo blago može imati za cigla tri fior., onda je, u našim prilikama, to više nego badava. Ipak — Matica se tuži. Velikom neugod- nošću čitamo njezina pisma, u kojima zove i ucka novine i povjerenike, da uznastoje neka se stari članovi prikupe i novi nagju. Od lanjskijeh dosle prijavila se je tek trećina! Ovo je užasno, kad se prispodobi ljubav, mar i rad Matice za prosvjetu i odgoj hrvatskoga naroda, a toliki nemar i slabi odziv. I lani broj članova nikako da dosegne do . 12.000, u kolikoj je nakladi Matica svoja djela i ovaj put naštampala. Šta? zar u našem narodu, koji broji 4 milijuna duša, nema nego tek 12.000 Hrvata, koji mogu da plate 3 fior., ili koji su svijestni toga što znači biti članom Matice Hr- vatske ?1!.... Ta to je nemoguće, to bi bila gr- dna svjedočba našeg kulturnog, političkog i na- rodnog siromaštva. Naravno Matica nije namijenjena seljačkom i radničkom stališu; za njih je drugo društvo, koje ko i Matica izvrsno ispunja svoju misiju, Društvo sv. Jeronima. Matica Hrvatska računa i kipi svoje članove iz izobraženijih narodnih slo- jeva. U ove je ubrojiti svećenike, profesore; uči- telje, više i niže činovništvo, slobodna znanja, tr- govce, posjednike i slične, a takogjer u prvom redu i učenike srednjih i viših škola. Ovo su na- rodni elementi pozvani da budu članovi Matice Hrvatske. Koliko li u našem narodu imade sve- ćenika, profesora, učitelja, činovnika, advokata, liječnika, inžinira, ljekarnika, bilježnika, trgovaca i boljih posjedaika, djaka srednjih i viših škola? Zar samo 12000?!! Mi držimo da ih imade pre. ko 60.000 i svi ovi mogli bi, a kao Hrvati i mo- rali bi, da budu članovi najprvog i najljepšeg na- šeg književnog društva Drugčije bi onda Matica pjevala, niti bi samo 9 knjiga na dar dobivali, ona bi svojim djelima poplavila hrvatski narod i bila mu od neprocijenjive koristi. Usmimo biskupske šematizme hrvatskih bi- E Koliko li je tu svećenika, čijih imena u =-- va i pročitana. Jer nije ni to lijepo baciti Matici 3 fior., da te siromašni i požrtvovni povjerenik ne sekira, a njezine knjige držati na polici oerazre- zane. Takay nam Hrvat izgleda kao neki parvenu inteligencije, ,mecena“ u miniaturi, koji bagateli- še ono što strani narodi u svoje jezike prevode i u velike hvale Hrvatska knjiga takove uvrede za- služila nije. i e .. Naši dopisi. Trstenik, 6 Marta. Kod nas se apliciraju od strane financijalnih organa neke uporabe zakona sasvim suvišne, koje su samo na štetu strankam, a bez koristi eraru a evo kako. Naša općina podložna je potrošarini, susjed- na Kunovska nije, iz koje dobar dio vina pada ovdi za dalji izvoz. Prije je bilo dopušteno da re- čeno vino bude sliveno u bačve uzduž obale na koje mu drago mjesto priručnije dotičnom trgovcu, po novom financijalnom nalogu ne može više već samo pred carinaru. Prije svega carinara je na općinskom putu, te nema prostora dovoljna; a mislimo da općina može i zabranit, ili bolje za- htjevat da put bude slobodan. S druge strane — što je najglavnije — valjanje bačava ispred cari- nare do mora strmenito je i pogibeljno, te sa vi- šim troškom skopčano. Pitanje je: Zašto sve ovo? Zar radi krijomčarenja? Ne treba biti oštrouman, samo malo zdravog razuma pak si uvjeren pro- tivno. Poznato je svakomu pak će biti i financi- jalnim organim da u mjestu i ostalom našoj op- ćini otkle je prost ulaz vina, može se rodit sred- nje 10.000 hekt. a mjesto može potrošit najviše 400. Kad stvari ovako stoje, ima li svrhe i može li biti kriomčarenja ? Odgovor je vrlo lak. Znamo da je zakon, ali uz sve poštovanje prama njemu, mi bi rekli da se nebi prejudiciralo interesu e- rara i kad bi bilo dozvoljeno da se vino unosi i u privatne magazine, jer i onako se ne može po- trošit ni desetina što samo mjesto dade. Mi ipak nijesmo protivni da nas se najstrožije u ovom kon- troliše, samo molimo Ugledno Okružno Financijal- no Ravnateljstvo u Dubrovniku, da bi izvolilo od- redit jedno drugo pi i priručnije mjesto za salivanje vina, čim bi bili riješeni eventusluih bez potrebnih šteta i trošaka ! Kotor, 8 Marta, Premda se je sabor naš otvorio već je 15 dana, zastupnik bokešk'h vanjskih općina Gjuro Vukotić po Kotoru šeta i .... radi. Ne naravno, da vrši sad svoju zastupničku dužnost i da žas- tupa naše interese na saboru, za koje se na ža- lost i ostali mu srpski drugovi iz Boke onako bri- nu, već se bavi o općinskim izborima našim a još više 6& budvanskim. Zoade Gjuro Vukotić ako nje- be općinu u Budvi, da mu je otpirio za- stupnički mandat, koji on evo ovako savjesno vrši, da mu je od većine sabora dopust udijeljen za cijelo zasijedanje. Žalosno doista ! Ne- kad naš sabor nije ovako lako dijelio dopuste. Mi za danas ovo bilježimo, Nek je na birači- ma i svemu va om puku jadne, s ovakovim Hi: ši ! i 3 Pogled po svijetu. Položaj u Austro-Ugarskoj. — Vlada Thuna ne bi odbila da stupi u novo pregovaranje 8 Nijemcima glede ježičnih uredaba, samo želi joj opozicijonalne stranke o tom formulišu svoje zahtjeve. Ali one su same na čudu, jer ideja is- ključivog gospostva njemačkog jezika, u zemlji, u kojoj imade 15 milijuna slavena, kan da je i nji- ma samim postala smiješna. U Ugarskoj sad je prava politička idila ču- dotvornom moći Szellovom. Apponijeva stranka stupila je s liberalemi, disidenti se povratiše, vla- da slavi nečuveno slavje, Ali to će veselje za ma- lo trajati, jer se ovakova većina neće održati, pak osvem toga i narodi u Ugarskoj hoće da se stave na borbu zajedno sa pučkom strankom, koja im priznava pravo na opstanak više neg druge ma- gjarske stranke. Bolest Lava XII. okrenula je na bolje. Papa se podvrgao operaciji jednoga tumora, što ma se bio učinio na nozi, koji su mu isjekli i sad je dosta dobro. Zanimivo je bilo gledati veli- ku uzbugjenost, kojom se po svem svijetu pratila bolest papina, koliko radi njega, toliko i radi bu- dućeg konklava i eventualnog mu i Italija u Kini. — Na diobi Kine izmegju Engleške, Rusije, Njemačke i Franceske i Italija je željela imati jedao komadić i dobila ga je. To će je stajati novih trošaka i novih moralnih i ma- terijalnih poraza, jer se u kolonijalnoj politici po- kazaše upravo nedoraslimi i mesposobnimi. Ali njima je milo da se igraju velevlasti — pa neka im bude. Rusija i Srbija. — Ruski poslanik u Beo- gradu nagio je otputovao i tako su odnosaji izme - gju jedne i druge države prekinuti. Drugi opet hoće da je tome povod bio osobna svagia izmegju njega i kralja Milana. : Englezi u Africi. — Novije vijesti javlja- ju da su se derviši u broju oko 20.000 opet oku- pili oko svoga Kalifa, te se spremaju da udare na Kitchener pašu. — Istodobno se javlja o veli- kom projektu afričke željeznice, koja bi prolazila kroz cijeli kontinent i spojila Egipat sa Kaplan- dom. Ta bi pruga prolazila kroz predjele nečuve- ne plodnosti i pretvorila Afriku u cvatući perivoj i žitnicu svijeta. Naravno da bi to sve moralo o- stati u rukama Engleza. Pokret u Macedoniji. — Čini se da ove godine mjedna od velevlasti ne samo nije voljna da podupire, nego ni da dopušta macedonski po- kret. Poslanici vlasti nijesu htjeli ni primiti me- morandum upravljen im od macedonskoga komiteta. Domaće vijesti. , Dalmatinski Sabor. — U sjednici 2 mar- ta vidio se lijepi prizor u dalmatinskom saboru. Prigodom pitanja da sudbeni kotar vrlički bude JRI šibenskom okružnom sudištu, dr. Pero ić opazi da se je namjesništvo u ovom poslu dopisivalo sa sudbenom oblasti na njemačkom je- ziku i oštro žigoše uvagjanje nijemštine, Potpre- sjednik Namjetništva Pavić iznagje neku nova teoriju i reče da eksekutiva ima prava pisati u komu jeziku ona hoće, Na to se u saboru podiže sa svih strana ogorčen prigovor. Pravaši, narod- njaci, srbi i talijanaši ustadoše ti nijemstini te bude jednoglasno primljen oi prosvjeduje proti uvagjanju iste, Iza toga raspra- vljalo, se o izvješću gospodarskog odbora o geo- di ić o im nekih bujica u vigradsk 0 rimalj - nica a Benka 1 Sleća.o tm Dalmaciji, da i one koji ustanove, Srbin Trojan. vić navalio na episkopa Milaša zašto ne prisu- stvuje saborskim sjednicam. Ovo je vrlo značajno, Iza toga povela se va o sudjelovanju Dal- iz bolje bilo da naše zap ! T i i i : i šli : i HRIDI SRJ. SSR