“ Br. 15. CRVENA HRVA List izlazi svake subote kroz cijelu godinu, izuzev 5 i imadu uvijek po polovinu arka više. Cijena je listu godinu nor. 4:50, na p0 godine tior. 2:25; za Ugarsku, i Bosnu i ki i fior. 4:50, : M otok inosemstvo Pojedini broj stoji 10 novč. puta i to sec& juna, jula, avgusta, septembra i oktobra. Broj prije i broj unaprijeda u zna odi fior. 5, na po godine fior. , O o! ,“/ Godina IX. MA 'U DUBROVNIKU 15. Aprila 1999. : - i aOrvene Hrvatske“ ne sobom It i pool A rela u Dubrovniku, gdje su RR Cone ke o e dod list had mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i sa doša- em u kuću #& e Za oglase, priopćeno, zahvale i ost. plaća se 10 novč, po retku, & oglasi koji se tiskaj pogodbi i uz razmjerni st. o elit 36-06. obećaju. Listovo i na prima ni uredništvo ni uprava. Bosna Hercegovina. U zadnje doba neobićno se mnogo piše ko- liko o vanjskim utjecajima, toliko o nutrnjim pri- likama okupiranih zemalja. I baš u to doba nastupi, sa hrvatske strane jedan čin, o komu se dosta govori; naši ga mno- go i ne razumiju a protivnici ga zlobno tumače. Mislimo proslavu otvorenja hrvatske dioničke tis- kare u Mostaru, na kojoj proslavi bijaše izrečeno govora u očito hrvatskom duhu i koja je imala skroz i skroz čisto hrvatski značaj. Pa na toj pro- glavi ne samo što je slobodao i bez ikakve zapreke sudjelovalo sve hrvatsko neodvisno i odvisno gra- gjanstvo Mostara, nego joj je i vlada sama upra- vo službeno prisustvovala kroz svoje prve i naj- više civilne i vojničke prestavnike, koji se nalaze u mostarskom okružju. Ova činjenica izazvala je u nama protivoim, naročito srpskim listovima veliku galamu, koja se sintetizira u ovoj izreci: Kallayeva vlada u Bo- sni protežira Hrvate ! A to naprosto nije istina. Hrvatska dionička tiskara opstoji u Mostaru i izdaje taj Osvit. A op- stoji i srpska tiskara i izdaje Srpski Vjesnik, ko- ji piše kud i kamo srpskije nego li Osvit .hrvat- skije. Srpski Vijesnik zoblje nemilosrdno sve hr- vatske zemlje desno i lijevo, dakako samo perom i papirom. Fakat da su proslavi tiskare prisustvo- vali oblasti, nije nov u Bosni. Kallay je to umio urediti tako, da seu njegovim rukama nalaze kon- ci i srpske i bošnjačke i hrvatske bosanko-herce- govačke politike i on susteže i popusta, ravna desno ili lijevo, onako kako mu treba, me do- puštajuć ni jednim, ni drugim, ni trećim, da po- ttanu preponderantni u zemlji. Ako su oblasti bile na hrvatskoj proslavi, zaboravljaju pravoslavni (Srbi) na svoje svetosav- ske besjede, gdje se isto tako srpski govori drže i srpstvo slavi — a zaboravljaju, da su i te srp- ske besjede redovito pune — najviših civilaih i vojničkih prestavnika dotičnoga mjesta!! Zaborav- ljaju da je i na proslavi obljetnice , Bosanske Vi- le“, čiji urednik spada u Jeftanovićevu ,opoziciju“ vlada bila prestavljena i da joj je sudjelovala c i k. vojnička glazba | Dakle ako se to Srbima učini — treba šu+ ćeti — ali ako i Hrvatima, vika do nebesa ? Jer ge tijem priznaje da ima Hrvata u Bosni ? Ako to Srbi misle, neka idu smokve sušit; nećemo valjda od njih tražiti, da nam potvrgjuju nešto što je ja- Bno kao suuce. Sa ovom svojom politikom Kallay hoće da pokaže, kako u Bosni vlada sloboda u mišljenju i u izrazivanju javnoga mnijenja. Mi bismo, se o- srpska lista, da bi se ti listovi pokrenuli — a ne bi trebalo da ih srbi stvaraju. Gdje je industrija, sport, arheologija, naravoslovje, nauka, ekonomi- ja, poljodjelstvo, književnost, umjetnost — treba ne traži badava od članova, jer svaki član, koji bude htio posjećivati kazalištne predstave, uživati će osobitu polakšicu ma ulaznini, te će mu tako Ali iza kulisa ove politike obavlja se u na- rodno političkom razvitku Bosne-Hercegovine la- gani, ali sigurni proces, koji se više neće moći svrnuti. Opaža se da svi došljaci u okupirane zem- | sasvim ili djelomice biti naknagjena godišnja čla- lje već u svojoj djeci gube obilježje naroda svo- , narina. Šta više, članovi koji budu češće pohagja- ga, te postaju, ni Srbi ni Bošnjaci — nego Hrva- ! li kazalište, imati će od popusta mnogo veću ko- ti. Moć hrvatskog elementa, koji ih ko magnetom ' rist nego li je sav godišnji trošak za članarinu. sebi privlači i za čudo brzo asorbira upravo je | — iznos popusta za članove biti će svake godine nevjerojatna. Do po vijeka biće u Bosni hiljade i . utanačen prema novčanim prilikama društva, do- hiljade valjanih sinova one zemlje, koji će ničim tično prema broju semih članova, te kako god bu- drugim van svojim prezimenom sjećati da njihovi , de rastao broj članova, bivati će i popust na u- oci bijahu Česi, Poljaci, dapače i Nijemci. Ovo je i laznini to veći Megju tim već sada možemo ka- jedno što htjedosmo naglasiti, a drugo je to, što ! zati, da sakupe li se u cijeloj Dalmaciji samo dvije se muhamedanski elemenat ne može oteti naravnom ; tisuće članova sa 20 novčića na mjesec, svaki član zagrljaju sa katoličkom braćom. Stariji naraštaj, ' će uživati najmanje 25%, popusta na svim cijena- koji je nekad gospodovao u zemlji ustupiće mje- sto mlagjem pomlatku, a taj je naš dušom, miš- iju, osjećajem. To nikome ne može da izbjegne ko samo poviri u okupirane zemlje — pa nije iz- bjeglo ni onim češkim zastupnicima, što ih pro- putovaše i oni su to lojalno priznali. Miaistar Kallay — i ako zajednički ministar — on je ipak Magjar. On bi nerado gledao, da jedan dio pučanstva okupiranih zemalja gravitira van monarkije — ali mu istodobno nije ni milo, da hrvatska ideja zadobije većinu. Najvolio bi da o- stane ovako kako je sada — u tri više manje je- dnake česti, no tako ne može za dugo ostati, jer protunaravno. Mi smo barem u tom na čisvo, da od svih ,pretendenata“ Hrvatstvo u Bosni ima najljepše izglede. Hrvatsko kazališno društvo za Dalmaciju. *) Spljet, 8 Aprila. Opažajuć kako je misao o ustrojenju ovoga novoga prosvjetnog družtva pobudila živo zanima- nje u pokrajini, smatramo našom dužnošću da u , iateresu same stvari već sada priopćimo širem općinstvu osnovu društvene uredbe, e da u času kad se počnu prekupljati članovi, a do toga nije daleko, svak bude znao, što društvo od njega tra- ži i čemu se od društva . može nadati, bud u na- rodnom bud u ličnom pogledu. ' | ma, a članovi, koji se aboniraju čak 40%, Svaki je član dužan ostati u društvu i pod- miriti članarinu do konca godine, a to je potrebi- to za poduzeće, koje mora da barem za njekoliko mjeseci račuua na neki staloi prihod. Netom se u istom mjestu nagje 20 članova, oni mogu ustrojiti mjesnu skupinu (podružnicu.) Gdje u mjestu ima manje od 20 članova, oni se moraju pridružiti kojoj drugoj bližoj skupini po svome slobodnom izboru. U svakom mjestu se članovi sastaju barem jedan put na godinu u skupštinu (mjesna skup- ština) na kojoj izabiru mjesnu upravu i iznose | želje i predloge na glavnu upravu družtva. Ove mjesne uprave sabiru članarinu u mjestu i posre- duju izmegju podružnice i središnje uprave. Vrhovna vlast društva je glavna ili velika skupština, koja je svake godine izmjenice sastaje u jednom od većih mjesta u pokrajini. Na tu skupštinu imaju pristup svi članovi društva, ali pravo glasa imaju samo društveni časnici i zas- tupnici pojedinih mjesnih skupina (podružnica), u razmjeru od 1 na 20 članova. Tako bude li, na primjer, u Spljetu 465 članova, oni će izaslati na glavnu skupštinu 23 zastupnika i na isti će način 230 recimo šibenskih članova izaslati 11 zastup- nika, koji mogu ili osobno pristupiti na glavnu skupštinu ili poslati kojemu drugomu svoju punomoć. Glavna skupština izmegju ostalo- ga bira i glavnu upravu, koja kao njezin ekseku- Kao što samo ime kaže, društvu je svrha da , tivni organ, upravlja društvom (upravlja imovinom, podupire i unapregjuje hrvatsku kazališnu umjet. | glumačkim osobljem itd.) nost u Dalmaciji, a za sad će mu biti prva briga, da ustroji i prietojao uzdržava dobru hrvatsku dramatsku družinu, koja će izmjenice prestavlja- ti u svim većim mjestima u Dalmaciji. : : ; : 2 : +) Primamo is Spljeta od promlesteljnog odbora, Ur, NAROT RODNA REPUBLIKA kh LAA i i Y s bLiO7TEY 3 HRVA BAU Py Jednom rječju mjesne skupštine bile bi kao mjesni ili seoski sborovi, glavna skupština kao općinsko vijeće, a glavna uprava kao općinsko u- praviteljatvo. Time što je na glavnim slupštinama pripuš. - punomoći, isključena