| Pr. — — /99. bi sugjeno kako gore. U DUBROVNIKU €. Maja 1899. pogodbi i u. da naša braća i zborom i tvorom kažu, da će s na- ma da grade zajednička budućnost. Ako je djelovanje trsatske skupštine bilo ta- ko obilato.i plodno — ne manje možemo očeki- vati od skupštine u Brodu na Savi. Brod je tvr- gjava pravaška u Slavoniji, gnijezdo dičnih otač- benika, kojim prednjači staroslavoa familija Brli- ća. U Brod će se okupiti sve što je nezavisna i gvijestna u Slavoniji ravnoj, a iz uže Hrvatske doći će mnoštvo pravaških sokolova. Osvem toga ne valja zaboraviti, da su Brod vrata Bosne i mi se nadamo, da će skapština pravaška na Brodu donijeti braći okupiranih zemalja topli hrvatski pozdrav, koji će oni i čuti i primiti & odvratiti. Do toga nije daleko, ko ne vjeruje neka počeka da vidi. I baš zatv svigja nam se izvrsna ideja Brogjana, koji na skorašnjem sastanku u Zagrebu predložiše da se skupština drži u njihovu gradu, a stranka ne mogaše bolje uraditi, nego da taj patrijotički pozdrav objeručke prihvati. Istina, Dalmaciji Brod nije na ruku, daleko je, komunikacijam preko Bosne još odaljeniji. Ali to ništa ne smeta. Ko je pravaš i ko nije osobito zapriječen, taj će sveisto doći. Protivnici hrvatskog naroda i naše stranke uprijet će sve svoje sile, da ovu skupštinu ome- tu; da pristaše stranke sablaznjuju i klevetam te- roriziraju. Uspjeh njihova paklenog nastojanja biće sasvim protivan od onog kome se oni nadaju. Što bude više smutnje i zaprijeka, to će čestit pravaš oduševljenije pohrliti u kolo svoje braće. Osnove za Dalmaciju. Nema mnogo da je zemaljski kulturni nad- zornik Zotti sastavio potanku osnovu za pobolj- šanje ekonomičnog stanja aaše pokrajine. Ta 08- nova doduše nije u djelo provedena, ali ipak nije lošo da je i napisana. Sada pako ministar finan- cija dr. Kaizl razlaže o čitavom nizu projekta po- trebnih za Dalmaciju, megju kojim spadali bi glavno: izgradnje cesta, željeznica, gojitba duhana i dolazak stranaca. Kad bi se toliko izvršilo, pokrajina bi zbi- lja poskočila u velike. Više se puta govori i piše o poljodjelskom stanju naše zemlje. Ovo je doista žalosno, ali to- me je narod najmanje kriv. Izuzev možda neke zagorske krajeve, Dalmatinac je vrlo radin. Ko se našim obalam, ne može da se 2 U lme Njegova Veličanstva Cesara. C. K. Sudbeni Dvor I. molbe u Dubrovniku kao nadležni sud u tiskovnijem poslovima riješavajuć u nejav- noj sjednici o predlogu c. k. Državnog Odvjetaištva u Du- brovniku Ss. 6/99 sudi : 1. Sadržaj ulomaka 3, 4, 6, 6 i 7 uvodnog članka pod naslovom ,Biskupske Konferencije“ tiskanog u dva prva stupca prve strane časopisa ,Crvena Hrvatska“ broj 17 izdanog u Dubrovniku na 29 Aprila 1899 pod urednis- tvom Frana Supila, označuje se prestupkom bunjenja po $. 800 K. 2. 11. Potvrgjuje se već izvršena zapljena i zabranju- je se daljnje razprostiranje zapljenjenog članka, te se na- regjuje da budu uvršteni zapljenjeni primjerci kao vrsti i oni koji bi se unaprijed zaplijenili, razvrgauće dotičnih tiskarskih sprava i objava presude. Razlozi: Vidiv da se smjerom i sadržajem zaplijenjenog član- ka nastoji očito podraživate druge na prezir protiva or- ganima vlade obzirom na njihova uredovnu djelatnost — Dubrovnik, 3 Svibnja 1899 odio \A MILIĆ. U stranci prava. Središnji klub stranke prava zaključio je dakle, da se ovogodišnja glavna skupština naše stranke drži u Slavoniji ravnoj, u Brodu na Savi. Uspjeh prošlogodišaje skupštine na Trsatu zlamenit je i sjajan. Prisutoost i izjave Slovena- ca, solidarnost stranke u radu i načela, a zatim i impozantni broj gaučesnika, sve je to kao elektri- ziralo hrvatski .narod i podalo mu i volje i snage za nove borbe. 'Silna buka koju podigauše u magjarskom saboru radi one skupštine, dokazom je, da se Ma- prava i njenog jedinstva, jer znaju da je jedino ona kadra uspostaviti Hrvat- sku. Interpelacija Polonyi-a i odgovor Szella u tom pogledu vrlo je poučna. Szell je navijestio, da će grof Khuen revidirati zakon o sastancima, te da u buduće neće iz Cizlajtanije Hrvati moći da dolaze na razgovor svojoj braći. Da će ga Khuen poslušati, o tom nema sumnje, ali bismo Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku, gdje s. smatra se da je predbrojen i sa doša- zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se uz razmjerni ust. Listove no prima ni uredništvo ni uprava svemu, pak vidjesmo da stranci u Dalmaciju do- laze, naša vina kupuju, s njima svoja popravljaju i onda ih opet — u Dalmaciju šalju. S tom raz- likom, da su ga oni kupili po 15-20 novč. litar, a nama ga prodaju po 2-24 fiorina | Da se ovom zla doskoči treba sistematskog i polaganog rada sa strane samih naših gospoda- ra. Čujemo da su na Braču u nekim mjestima u- strojih zajedničke seoske vinare. To bi bio pravi početak, a dalje bi slijedilo sa uljarnicam i dru- gim. Na ovaj način Dalmacija bi mogla baciti na svjetsko tržište svoj 4ip u svakom proizvoda. * + # Ali zaludu, ako pokrajina mora da ostane - kao neki rub odijeljen od svoga zalegja. Dakle željeznice. Južno dalmatinska već ge gradi i to je pitanje riješeno. Ostala bi ona koja će Spljet sve- zati sa Bosnom, a zatim sa Hrvatskom, te Zadar sa Kninom i sa Hrvatskom. Kad se te pruge iz- grade, onda će se prometni život u Dalmaciji pu- no promijeniti, kako i u kom praycu, to se jošte ne može ni približno kazati, ali će svakako sao- braćaj sa Bosnom i Hercegovinom biti mnogo živahniji. Ove radnje odnose mnogo milijuna i mini- star Kaizl se je tužio da je Dalmacija. pasivna zemlja. Ali, kako naglasismo, ti milijuni troše se u prvom redu, jer Dalmacija prestavlja pomorsku granicu jedne velevlasti. Naša monarkija mora da računa s morem i sa obranom svojih obala. Da god. 1866 nije bilo Visa, Tegetoffa i slavnih : hr- vatskih sokolova, ko zna kako bi ovo danas iz- gledalo. Luka i utvrda u Poli pozobala je mili- juna i milijuna, a milijuna će pozobat takogjer Boka sa svojim tvrgjavam i sa Tivtom, kad se prispodobi sa onim što u tu avrhu troše osta- le velevlasti, te su svote veoma . malene. .Utvrde a skupa s njima razvija