zira prama seoskim lihvarima, koji će se držat narodne stranke, vjerojatno zato što je najjača. Koje čudo dakle, da se plemeniti pohvat gdje gdje nasukao ? Da takova poduzeća uspiju, nije dosta ple- menitost nakane i osobno oduševljenje, jer se lo- me o nepomične ekonomne zakone, ako nisu u suglasju š njima. Je li moguće i pomislit, da bi u Istri bez »Istarske Posujilnice“ u Kranjskoj bez ,Ljudske Posojilnice“, a drugovdje bez zemaljskih odbora i zemaljskih banaka — prepuštene same sebi — 0- nako uspjevale Raiffeisenovice, kako uspjevaju š nji- hovom pomoći? — Nije! Bi li u Trentinu, toliko citiranu, a tout pro- pos, od pokretača Raiffeisenovica u Dalmaciji, bili dospjeli sa uregjenjem seoske vjeresije i seoskim udrugama tako daleko, da ne opstoji , Banca coo- perativa di Trento“ i da zemlja ne podupire? — Dvojim ! Bili isti pokojni Raiffeisen bio uspio, da ni- je u Njemačkoj, već onda, bilo dosta drugih nov- čanih zavoda? — Bojim se! Pogled po svijetu. Konferencija mira započela je vrlo mir- no pozdravnim govorima i konstituiranjem raznih otejeka. Premda se svak o uspjesim drži vrlo skeptično, nade je ipak, da će konferenciji poći za rukom ustanoviti jedno megjunarodno sudište, što bi takogjer bio veliki rezultat. Položaj u Austriji. — Njemački program proglasiše Česi pruskim programom. Sporazum na njemu nemoguć. — Nego megju austrijskog i u- garskog ministarstva došlo je do nesuglasica radi pitanja nagodbe. Najnovije vijesti vele, da će u kabinetu Thuna nastati kriza. U Kini su se opet počupale Rusija i Ea- gleška, jer Rusija hoće da spoji željeznicu sibirs- ku sa Pekingom, čemu se u Londonu opiru. Sjedinjene Države pripravne su dati Fi- lipinam autonomiju kakovu dadoše i Kubi, ali za sada, dok se uredi uprava, žele da vlada vojnič- ka oblast. U toime kupe nove dobrovoljačke čete. Domaće vijesti. Česi u Zagrebu. — Finis coronat opus! Putovanje Čeha po hrvatskim zemljama završilo je u Zagrebu sa pravim triumfom oduševljenja i pobratimstva, gdje su se sve strauke natjecale, da im iskažu što veću počast. — Izjava Čeha na Rijeci protiv stanovitog hrvatvfvbs&og pisanja naj- bolje je djelovala. Zastupniku Dyku.— Česki zastupnik dr. Dyk usudio se u jednoj brošuri da prizna premoć i budućnost hrvatskog elem-nta u Bosni i Herce- govini i zato od poznate strane primio je svako- jakih napadaja. Hrvatski akademičari iz Bosne i Hercegovine poslaše češkom zastupniku toplu za- hvalnicu. Na njoj su u ime svojih drugova potpi- sani: Safvet beg Bašagić filosof, Abduselam beg Hrasnica pravnik i Stjepan Kukrić medicinar. E- vala im. Prokop Hamburg-Šibenik. — Njemačka je zasnovala osnovu, da spoji Njemačko i Jadran- sko more. Prokop bi išao Vitavom, Moldavom, Sa- vom, unom i Krkom bi svrčio u Šibeniku. Ako se se ovaj projekat ostvari onda Dalmacija ide u su- gret nepregledivim promjenama. Odlikovanje. — G. R. Bradanović Višanio vinotržac u Pragu, odlikovan je na praškoj izlož- bi kolajnom grada Praga za svoja viška vina. Na sudovima. -— Presjednik Spljetskog tribunala gosp. Gjuro Laneve imenovan je dvor- skim jja na najvišem sudu; presjednik dubrovačkog gosp. Vicko Milić i presjednik kotor- skog gosp. Autun Martecchini zapitaše mirovinu. ,N. List“ doznaje da će u Dubrovnik doći savje- tnik priz. suda gosp. Antun Vegl' Ivellio. Pišu nam s Kune. — Molimo javite u interesu naše općine i poduzetnika, da će na 15 juna u općinskom u biti javna dražba za gio kolnog puta Kuna-Crkvice. Prvi glas dra- 14 600 fior, Liječnik očiju. — Dr. Drag. Heinzel biv- ži asistent bečkog sveučilišta dolazi u D ju. Sadržaće se od 4-10 juna u Zadru, 11-16 u Si. beniku, 17-22 Spljetu, 24-26 Mostaru, 27-30 Du- brovniku i od 1-4 jula u Kotoru. ._ Nove knjige. — Primili smo sa zahvalao- šću: Uskrsnuće. svezak romana grofi Lava Tolstoja, izdaje knjižara Fr. Suppana u Zagrebu, Cijena 20 novčić. Prva Hrvatska Akademija i Gospodarsko Društvo u Spljetu. Napisao Dujam Srećko Ka. Zlato Zrnje. Misli | Sentence velikana svih književnosti, Sabrao Josip Buzolić. Svezak II. Cijena 30 novč. U Spljetu. Brzot. ,Nar. Tiskare.“ Gradska Kronika. Duhovi. — U nedjelju i na duhovski po- nedjeljak dijelio je presv. biskup u stolnoj crkvi sv. Krizmu. Visoki Gost. — Ovih dana razgledao je Dubrovnik i okolicu N. P. ministar poljodjelstva pl. Kast. Pratio ga je namjesništveni potpresjed- nik Pavić i nekoliko viših činovnika poljodjelstva iz Beča. Ispiti. — Ove sedmice drže se na prepa- srandiji pod presjedništvom pokr. šk. nadzornika Strolla ispiti za usposobljenje za pučke i gragjan- ske škole. Pir. — Dražesna gji.ca Kathy Kisić kćerka riječkog načelnika gosp. Vlaha Kisića vjenčala se sa gosp. Vinkom Svilokosom c. k. bilježnikom u Stonu. Čestitamo ! Radničko Društvo. — Sutra će Dubro- vačko Radničko Društvo da slavi 25-godišnjicn opstanka. Ovo Društvo ustanoviše Hrvati, pod Hr- hrvatskom idejom, sa načelnim i tendencijam hr- vatskim. Društvo se uz dubrovačku zastavu uvijek kitilo sa trobojnicama hrvatskim. Godine 1884 slavilo je svoju deset godišnji- cu u Gružu. Tom prigodom društvena catara bila je sve okićena dubrovačkim i hrvatskim zastavam. Za srpske se onda nije ni znalo. Malo po malo, počeše se uvlačiti Srbi do- šljaci, te Hrvati, koji u ono doba bijahu postali vrlo apatični, prepustiše im polje. Ipak još uvijek zastava srpska ne smjede se pojaviti. God. 1894 slavila se 20-godišnjica društva. Onda su u njemu već vladali Srbi i Talijanaši. Svečanost je bila srbo-talijanska. Napokon se usudiše skinuti sa društva hr- vatske nakite, a zamijenuti ih sa srpskim. Ali to im ne bijaše dosta, već i barjak i sve ino mora- lo je da ima srpsko obilježje, što će se izvesti prigodom 23-godišnjice. Kako se po vidi, ovo Radničko Društvo ne- ma prava da slavi 25-godina opstanka. Ovo je po- čelo tek od juče. Slaveći stare godine Srbi slave hrvatski duh koji je onda u Društvu vladao i po- kazuju metarmofozu, koju izvedoše na sebi i na institucijama koje posvojiše. Apatija hrvatska već je odavna izčezla, Hr- vati imaju svoje društvo radničko, sa krasnim prostorijam, najveće društvo u gradu. Što će Srbi ga Radničkim Društvom za to nas briga nije. Sa- mo htjedosmo istaknuti, da su srpski znakovi na društvu novotarija protivna ideje koju imadoše njegovi začetnici, premda ni to nije bilo potreba reći. Ta cijelo dubrovačko srpstvo i nije drugo nego novotarija! Srpska Muzika. — ,Dubrovnik“ uvijek spominje nekakvu ,Srpsku Muziku“. U Dubrov- niku opstoje dvije glazbe: Hrvatska Glazba i Du- brovačka Gragjanska Muzika. Ova zadnja ustano- vljena od Hrvata, prešla je u ruke Srba, ali još se ne zove srpskom, i ako je svoje hrvatske zna- kove srpskim zamijenula. Ako je ovo srpska mu- zika, onda se čudimo nekim dubrovačkim Hevati- ma, kako mogu biti članovi toga društva. Tuš! — Izjava Čeha g. Heisera bijaše do- bar tuš na jedovitu pisaniju ,Dubrovnika“, koji sam ne zna što da odgovori, nego po običaju per- fidno psuje. Prepuštamo mu da se u tom do mi- le volje zabavlja i ne odgovaramo. Upozorićemo samo na jednu laž glede izle- ta Čeha. Dubrovnik“ veli da je u Mostaru Srbi- ma bio zabranjen doček. Brzojav srbofilskih ,Na- rodni Listy iz Mostara javlja, da su ih u Mosta- ru dočekali Srbi i Hrvati. — Naravno da je do- ček hrvatski bio impozantniji, jer otkad se Srbi u Hercegovini mogu mjeriti sa Hrvatim ? Hrvata je tamo, ides muhamedanaca, velika većina. Pohvalno. — Prigodom smrti gosp. Aatu- na Račića iz Cavtata bi udijeljeno mjes. dječ. za- kloništu od g.gje Mare ud. Svilocossi kr. 20. Dubrovački parobrodi. — Balkan na putu u Serphos. — 4ABeatrice na putu iz Berdjan- ske za Taragon i Barcelonu. — Galeb na polas- ku iz Cardiffa za Polu ili Tivat, — Gundulić kr- ca u Philadelfiji za Cork, — Hartington na po- pravci u Trstu. — Istok u Stettiau iskrcava ru- du. — Napried na putu iz Pomerona u Rotter- dam krcat rude. — Plat prispio u Napolj krcat žita. — Prazattus na putu iz Trsta u Nikolaja prazan. i am m Frano Supilo upravitelj, izdavatelj i rlerenat ati Svileni Damasti 5 nč. do fivr. 14.65 t — bijela i b Modusborgova, svila ao na. do do M6 po a — u modernim pregjam, bojam i nacrtima. An private E INEBRAGOVE FABR ETIAM . o \ dvor, dob.) ZORICA. Preporuča se, da se pregleda ovaj napis na čepu kao i crvena orlovska etiquetta, proti čestim patvorinam. Mattoni's Giesshibler Sauerbrunu. S ,NEW-YORK" Društvo sa osjeguravanje života. Najstarije Ioternationalno osjeguravajuće društvo za život. Utemeljeno god. 1845. U Austriji od 1876 Na 1 Januara 1899 iznosio je Cijeli imetak društva 1065 Milijuna kruna Kaucija koja jo na austrijski po- sao u pufilarnim vrednotam dosle polo- žena u c. k. Ministarstvu Nutraršnjosti iznosi 12 Milijuna kruna. Glavna Direkcija (glavno zastupstvo) ZA AUSTRIJU BE Č. I. GRABEN 8, (u kući društva). Glavno Zastupstvo za Trst, Istriju, Friuli i Dalmaciju: Ant.* Benussi fu Ggio, Trst, Via Valdirivo. ijene Brašna. Ivo Jelić u Dubrovniku čast mi je 2 : za kilograma ponuditi proizvod moga ,,Mlina Maria“ | ia aa u Zavrelju uz šape "a 100 | 63 tre Uz isplatu na kasi eg NIJE Kris od zita A, B. C. 16, — g |Brašno Br. MA za a 16|— | » : DT 15/70 g > ENJE 15/40 2 i 2 Be KO O UEK 15 — 1 # Bo tb enšivoić sile 14|50 č a 8 Get K a 18|50 A i E SREO 12/80 z| » s BE e 2 u s . 12 — i 0 Nu 4 sive u|— ši a 3 7% ili 9 crveno . . | 9,50 ć ž . Boka Ae šaš 790 s » 3 9 . S 6.885. 0; 7 sme Palje i Simulin I. vrsta 2 2... .. 5— Ž EONA 8 GOLA 4/40 Raženo Brašno =. 42 ++... . . | 11/50; Brašno kukuruzno kN . 6|65 Kukuruzno =. 4.2... . : S s— Varinella A Pob. 8 es .. . 18 ii ta B M. PTO GO OG. O . . . . . u 80 M Cc Rk. A E #8. 4, ... . 1 50 u. vrećom, franko na kola, na brod ili uz popust 8 novčića po kvintalu za prenos. Ko uzme 100 i više kvintala dobiva posto koji će se ugovorit, u Dubrovnik 16. Januara 1899. === == okarsko skladište šljebnih ljestvica, drvenih i tokarskih radnja Emil Grossmann u Beču V. Bez. Hundstturinerplatz N.o 13. preporučuje svoje skladište svakovrsnih domaćih i inozemskih tokarskih radnja u jakom rezanom i pilanom rezu, zatim svih inih izradba, koje se oduo- se na tokarsku sruku i s njome stoje u savezu. Cijenik na zahtjev muktice. Skladište zagla- vaka pokućstva, šarafs, urezanih nakita, inih bra- varskih radnja i mramornih_ploča. »Ihe Gresham“ Englesko osjeguravajuće društvo na život u Londonu. Aktiva društva do 81 decembra 1897 bo E HG Pi O LA kr. 159.947,570. — Godišnja O premija i inte- resa do 81 decembra 1897 kr. 28.823,375.— Isplaćeno za i inte- rese od društva i (1848) . . . . . . . kr. 343.,860,067.— U godini 1807 izdano je 7468 "Frani 1 , kr. SNIVA macije šalju se muktice, pismeno zapita re sr roon zi je dopisuje Generalno Zastupstvo u Trstu Via del Teatro, N.1, “ Seala VI,