zira prama seoskim lihvarima, koji će se držat
narodne stranke, vjerojatno zato što je najjača.
Koje čudo dakle, da se plemeniti pohvat gdje

gdje nasukao ?

Da takova poduzeća uspiju, nije dosta ple-
menitost nakane i osobno oduševljenje, jer se lo-
me o nepomične ekonomne zakone, ako nisu u
suglasju š njima.

Je li moguće i pomislit, da bi u Istri bez
»Istarske Posujilnice“ u Kranjskoj bez ,Ljudske
Posojilnice“, a drugovdje bez zemaljskih odbora i
zemaljskih banaka — prepuštene same sebi — 0-
nako uspjevale Raiffeisenovice, kako uspjevaju š nji-
hovom pomoći? — Nije!

Bi li u Trentinu, toliko citiranu, a tout pro-
pos, od pokretača Raiffeisenovica u Dalmaciji, bili
dospjeli sa uregjenjem seoske vjeresije i seoskim
udrugama tako daleko, da ne opstoji , Banca coo-
perativa di Trento“ i da zemlja ne podupire? —
Dvojim !

Bili isti pokojni Raiffeisen bio uspio, da ni-
je u Njemačkoj, već onda, bilo dosta drugih nov-
čanih zavoda? — Bojim se!

 

Pogled po svijetu.

Konferencija mira započela je vrlo mir-
no pozdravnim govorima i konstituiranjem raznih
otejeka. Premda se svak o uspjesim drži vrlo
skeptično, nade je ipak, da će konferenciji poći
za rukom ustanoviti jedno megjunarodno sudište,
što bi takogjer bio veliki rezultat.

Položaj u Austriji. — Njemački program
proglasiše Česi pruskim programom. Sporazum na
njemu nemoguć. — Nego megju austrijskog i u-
garskog ministarstva došlo je do nesuglasica radi
pitanja nagodbe. Najnovije vijesti vele, da će u
kabinetu Thuna nastati kriza.

U Kini su se opet počupale Rusija i Ea-
gleška, jer Rusija hoće da spoji željeznicu sibirs-
ku sa Pekingom, čemu se u Londonu opiru.

Sjedinjene Države pripravne su dati Fi-
lipinam autonomiju kakovu dadoše i Kubi, ali za
sada, dok se uredi uprava, žele da vlada vojnič-
ka oblast. U toime kupe nove dobrovoljačke čete.

 

Domaće vijesti.

Česi u Zagrebu. — Finis coronat opus!
Putovanje Čeha po hrvatskim zemljama završilo
je u Zagrebu sa pravim triumfom oduševljenja i
pobratimstva, gdje su se sve strauke natjecale,
da im iskažu što veću počast. — Izjava Čeha na
Rijeci protiv stanovitog hrvatvfvbs&og pisanja naj-
bolje je djelovala.

Zastupniku Dyku.— Česki zastupnik dr.
Dyk usudio se u jednoj brošuri da prizna premoć
i budućnost hrvatskog elem-nta u Bosni i Herce-
govini i zato od poznate strane primio je svako-
jakih napadaja. Hrvatski akademičari iz Bosne i
Hercegovine poslaše češkom zastupniku toplu za-
hvalnicu. Na njoj su u ime svojih drugova potpi-
sani: Safvet beg Bašagić filosof, Abduselam beg
Hrasnica pravnik i Stjepan Kukrić medicinar. E-
vala im.

Prokop Hamburg-Šibenik. — Njemačka
je zasnovala osnovu, da spoji Njemačko i Jadran-
sko more. Prokop bi išao Vitavom, Moldavom, Sa-
vom, unom i Krkom bi svrčio u Šibeniku. Ako se
se ovaj projekat ostvari onda Dalmacija ide u su-
gret nepregledivim promjenama.

Odlikovanje. — G. R. Bradanović Višanio
vinotržac u Pragu, odlikovan je na praškoj izlož-
bi kolajnom grada Praga za svoja viška vina.

Na sudovima. -— Presjednik Spljetskog
tribunala gosp. Gjuro Laneve imenovan je dvor-

skim jja na najvišem sudu; presjednik
dubrovačkog gosp. Vicko Milić i presjednik kotor-
skog gosp. Autun Martecchini zapitaše mirovinu.
,N. List“ doznaje da će u Dubrovnik doći savje-
tnik priz. suda gosp. Antun Vegl' Ivellio.

Pišu nam s Kune. — Molimo javite u
interesu naše općine i poduzetnika, da će na 15
juna u općinskom u biti javna dražba za
gio kolnog puta Kuna-Crkvice. Prvi glas dra-

14 600 fior,

Liječnik očiju. — Dr. Drag. Heinzel biv-
ži asistent bečkog sveučilišta dolazi u D ju.
Sadržaće se od 4-10 juna u Zadru, 11-16 u Si.
beniku, 17-22 Spljetu, 24-26 Mostaru, 27-30 Du-
brovniku i od 1-4 jula u Kotoru.

._ Nove knjige. — Primili smo sa zahvalao-
šću: Uskrsnuće. svezak romana grofi Lava

Tolstoja, izdaje knjižara Fr. Suppana u Zagrebu,
Cijena 20 novčić.

Prva Hrvatska Akademija i Gospodarsko
Društvo u Spljetu. Napisao Dujam Srećko Ka.

Zlato Zrnje. Misli | Sentence velikana svih

književnosti, Sabrao Josip Buzolić. Svezak II.
Cijena 30 novč. U Spljetu. Brzot. ,Nar. Tiskare.“

Gradska Kronika.

Duhovi. — U nedjelju i na duhovski po-
nedjeljak dijelio je presv. biskup u stolnoj crkvi
sv. Krizmu.

Visoki Gost. — Ovih dana razgledao je
Dubrovnik i okolicu N. P. ministar poljodjelstva
pl. Kast. Pratio ga je namjesništveni potpresjed-
nik Pavić i nekoliko viših činovnika poljodjelstva
iz Beča.

Ispiti. — Ove sedmice drže se na prepa-
srandiji pod presjedništvom pokr. šk. nadzornika
Strolla ispiti za usposobljenje za pučke i gragjan-
ske škole.

Pir. — Dražesna gji.ca Kathy Kisić kćerka
riječkog načelnika gosp. Vlaha Kisića vjenčala se
sa gosp. Vinkom Svilokosom c. k. bilježnikom u
Stonu. Čestitamo !

Radničko Društvo. — Sutra će Dubro-
vačko Radničko Društvo da slavi 25-godišnjicn
opstanka. Ovo Društvo ustanoviše Hrvati, pod Hr-
hrvatskom idejom, sa načelnim i tendencijam hr-
vatskim. Društvo se uz dubrovačku zastavu uvijek
kitilo sa trobojnicama hrvatskim.

Godine 1884 slavilo je svoju deset godišnji-
cu u Gružu. Tom prigodom društvena catara bila
je sve okićena dubrovačkim i hrvatskim zastavam.
Za srpske se onda nije ni znalo.

Malo po malo, počeše se uvlačiti Srbi do-
šljaci, te Hrvati, koji u ono doba bijahu postali
vrlo apatični, prepustiše im polje. Ipak još uvijek
zastava srpska ne smjede se pojaviti.

God. 1894 slavila se 20-godišnjica društva.
Onda su u njemu već vladali Srbi i Talijanaši.
Svečanost je bila srbo-talijanska.

Napokon se usudiše skinuti sa društva hr-
vatske nakite, a zamijenuti ih sa srpskim. Ali to
im ne bijaše dosta, već i barjak i sve ino mora-
lo je da ima srpsko obilježje, što će se izvesti
prigodom 23-godišnjice.

Kako se po vidi, ovo Radničko Društvo ne-
ma prava da slavi 25-godina opstanka. Ovo je po-
čelo tek od juče. Slaveći stare godine Srbi slave
hrvatski duh koji je onda u Društvu vladao i po-
kazuju metarmofozu, koju izvedoše na sebi i na
institucijama koje posvojiše.

Apatija hrvatska već je odavna izčezla, Hr-
vati imaju svoje društvo radničko, sa krasnim
prostorijam, najveće društvo u gradu. Što će Srbi
ga Radničkim Društvom za to nas briga nije. Sa-
mo htjedosmo istaknuti, da su srpski znakovi na
društvu novotarija protivna ideje koju imadoše
njegovi začetnici, premda ni to nije bilo potreba
reći. Ta cijelo dubrovačko srpstvo i nije drugo
nego novotarija!

Srpska Muzika. — ,Dubrovnik“ uvijek
spominje nekakvu ,Srpsku Muziku“. U Dubrov-
niku opstoje dvije glazbe: Hrvatska Glazba i Du-
brovačka Gragjanska Muzika. Ova zadnja ustano-
vljena od Hrvata, prešla je u ruke Srba, ali još
se ne zove srpskom, i ako je svoje hrvatske zna-
kove srpskim zamijenula. Ako je ovo srpska mu-
zika, onda se čudimo nekim dubrovačkim Hevati-
ma, kako mogu biti članovi toga društva.

Tuš! — Izjava Čeha g. Heisera bijaše do-
bar tuš na jedovitu pisaniju ,Dubrovnika“, koji
sam ne zna što da odgovori, nego po običaju per-
fidno psuje. Prepuštamo mu da se u tom do mi-
le volje zabavlja i ne odgovaramo.

Upozorićemo samo na jednu laž glede izle-
ta Čeha. Dubrovnik“ veli da je u Mostaru Srbi-
ma bio zabranjen doček. Brzojav srbofilskih ,Na-
rodni Listy iz Mostara javlja, da su ih u Mosta-
ru dočekali Srbi i Hrvati. — Naravno da je do-
ček hrvatski bio impozantniji, jer otkad se Srbi u
Hercegovini mogu mjeriti sa Hrvatim ? Hrvata je
tamo, ides muhamedanaca, velika većina.

Pohvalno. — Prigodom smrti gosp. Aatu-
na Račića iz Cavtata bi udijeljeno mjes. dječ. za-
kloništu od g.gje Mare ud. Svilocossi kr. 20.

Dubrovački parobrodi. — Balkan na
putu u Serphos. — 4ABeatrice na putu iz Berdjan-
ske za Taragon i Barcelonu. — Galeb na polas-
ku iz Cardiffa za Polu ili Tivat, — Gundulić kr-
ca u Philadelfiji za Cork, — Hartington na po-
pravci u Trstu. — Istok u Stettiau iskrcava ru-
du. — Napried na putu iz Pomerona u Rotter-
dam krcat rude. — Plat prispio u Napolj krcat
žita. — Prazattus na putu iz Trsta u Nikolaja
prazan.

i am m

Frano Supilo upravitelj, izdavatelj i rlerenat ati

 

 

 

Svileni Damasti 5 nč.

do fivr. 14.65 t — bijela i b
Modusborgova, svila ao na. do do M6 po a
— u modernim pregjam, bojam i nacrtima. An private
E INEBRAGOVE FABR ETIAM
. o \
dvor, dob.) ZORICA.

 

Preporuča se, da se pregleda ovaj napis
na čepu kao i crvena orlovska etiquetta,
proti čestim patvorinam.

Mattoni's Giesshibler Sauerbrunu.

S

 

 
  
 
  
  
   
   
 
   
  

 ,NEW-YORK"

Društvo sa osjeguravanje života.
Najstarije Ioternationalno osjeguravajuće
društvo za život.

Utemeljeno god. 1845. U Austriji od 1876

Na 1 Januara 1899 iznosio je
Cijeli imetak društva

1065 Milijuna kruna

Kaucija koja jo na austrijski po-
sao u pufilarnim vrednotam dosle polo-
žena u c. k. Ministarstvu Nutraršnjosti
iznosi

12 Milijuna kruna.

Glavna Direkcija
(glavno zastupstvo)

ZA AUSTRIJU

BE Č.

I. GRABEN 8, (u kući društva).
Glavno Zastupstvo za Trst, Istriju, Friuli
i Dalmaciju:
Ant.* Benussi fu Ggio, Trst,
Via Valdirivo.

 

ijene

 

   

Brašna.

Ivo Jelić u Dubrovniku čast mi je

 

 

 

2 : za kilograma
ponuditi proizvod moga ,,Mlina Maria“ | ia aa
u Zavrelju uz šape "a 100 | 63
tre Uz isplatu na kasi eg NIJE
Kris od zita A, B. C. 16, —
g |Brašno Br. MA za a 16|—
| » : DT 15/70
g > ENJE 15/40
2 i 2 Be KO O UEK 15 —
1 # Bo tb enšivoić sile 14|50
č a 8 Get K a 18|50
A i E SREO 12/80
z| » s BE e 2 u s . 12 —
i 0 Nu 4 sive u|—
ši a 3 7% ili 9 crveno . . | 9,50
ć ž . Boka Ae šaš 790
s » 3 9 . S 6.885. 0; 7 sme
Palje i Simulin I. vrsta 2 2... .. 5—

Ž EONA 8 GOLA 4/40
Raženo Brašno =. 42 ++... . . | 11/50;
Brašno kukuruzno kN . 6|65
Kukuruzno =. 4.2... . : S s—
Varinella A Pob. 8 es .. . 18 ii

ta B M. PTO GO OG. O . . . . . u 80
M Cc Rk. A E #8. 4, ... . 1 50 u.
vrećom, franko na kola, na brod ili uz popust

8 novčića po kvintalu za prenos.

Ko uzme 100 i više kvintala dobiva posto koji
će se ugovorit, u

Dubrovnik 16. Januara 1899.

=== ==

okarsko skladište

šljebnih ljestvica, drvenih i tokarskih radnja
Emil Grossmann u Beču
V. Bez. Hundstturinerplatz N.o 13.
preporučuje svoje skladište svakovrsnih domaćih
i inozemskih tokarskih radnja u jakom rezanom i
pilanom rezu, zatim svih inih izradba, koje se oduo-
se na tokarsku sruku i s njome stoje u savezu.
Cijenik na zahtjev muktice. Skladište zagla-
vaka pokućstva, šarafs, urezanih nakita, inih bra-

varskih radnja i mramornih_ploča.

»Ihe Gresham“

Englesko osjeguravajuće društvo na život
u Londonu.

Aktiva društva do 81 decembra

 

 

1897 bo E HG Pi O LA kr. 159.947,570. —
Godišnja O premija i inte-

resa do 81 decembra 1897 kr. 28.823,375.—
Isplaćeno za i inte-

rese od društva i

(1848) . . . . . . . kr. 343.,860,067.—

U godini 1807 izdano je 7468

"Frani 1 , kr. SNIVA
macije šalju se muktice, pismeno zapita

re sr roon zi je dopisuje
Generalno Zastupstvo u Trstu
Via del Teatro, N.1, “ Seala VI,