vrlina ca Prilog ,Crvene Hrvatske“ br. 25. % sati. Poslije podne u crkvi takogjer svečanost jer rod neće ni iz daleka biti kako se je nadao. oč tuna uš učestvovanje mnoštva pobožnog puka. | A porez? širi u puku štovanje prama Bl. Graciji, ovom ve- Parobrodi Cavtat Ids, i oni društva Cesare | Božanstvena Komedija: N iii likom svecu-čudotvorcu naše krvi. — G. 1866 bi više zleta učiniše, ali vazda puni izletnika. kiadna tvrtka Vitaliani i sinovi u je imenovat našim župnikom. U sve vrijeme svog Kvečeri je noć. valja se rastati. — Najteži | i razaslala dosle četrdeset svezal a PORA. župnikovanja vazda je o povjerenoj si Crkvi mis- | nam bijaše onaj. kad glazba zadnji put pozdravi , nog djela ,Božanstvene Komedije“, dočim će sli- lio i vazda nastojao o njenoj koristi, vršeć revno | općinu uz usklik: Živjeli — Živio Hi vatski Ora- \ jedeće sveske (41-44) primiti svaki predbrojnik i u starim svojim godinama svoju tešku dušobriž: | šac!|! — sli ju ne htjedosmo pustiti da nam sa- , mukte kako je uprava predbrojnicim bila obećala, ničku službu. Najmilije mu je bilo okupljati mla- | ma pogje, jer mnoštvo puka predvogjeno od op- ' u slučaju da bi svesci ,Pakla“ nadmašili broj 40. dež i njoj povijedati što šta zanimivijeg iz naše | ćinskog zastupstva odprati ju do granice gdje ju I ostali su svesci već složeni i gotovi — i domaće povijesti, koja mu je bila kao malo kome | pozdravismo sa usklicima : Živjeli naši mili i vri- i slučaja — baš u isti dan kada su u prali! dobro poznata. Znao je lijepo sve mjesne tegobe | jedni glazbari“ — a da vas čim prije nanovo vi- crkvi bile godovne zadušnice za pok Buzo- pa i predaje davne starine, te bi katkad uz do- | dimo u našem Orašcu. | lića nezaboravnog rodoljuba, pjesnika i prevodite- maću tambaricu znao opjevati koju kiticu staroga Da je svečanost krasno ispala iu potpunom lja epohalnog djela. Slava njemu, čast i dika u- junaštva. Ko je od mlagjijeh htio znati koliko je | miru i redu zahvaliti je odboru, općinskoj upravi | pravi, koju je dovela sretno k svrsi u najsjajnijoj Dobrota pretrpila od braće iza brda prošlih vre- | i.M. P, Župniku. | opremi ovo divno i velepohvaljeno izdanje, koje mena, dosta mu je bilo pitati starog Dum Iliju, Drniš, 23 Juna. i je popunilo veliku prazninu, ne samo 8 vida tipo- koji je bio mnogočem očevidnim- svjedokom ili i- Dne 14 tek nadpolovična većina općinskijeh grafičnoga, nego i sa vida književnoga kulturnoga. nače vjernim čuvaocem predaja strica mu Dum | gjećnika megju kojijem četiri prisjednika, a nema | Općinski izbori. — Vlada je i u Skradi- Boža. ih neg samijeh pet, pošto Viličić davno odrekao nu digla vodstvo izbora iz općinskih ruka. Nije Naš Dum ilija nije se politikom bavio, ali | g, š iii i We aš i ; ; . M se , predali su ostavku na svojijem častima. Uzro- ' ni čuda, kad je više stotina birača bilo isključe- kod sg. se. 4 ka mm i o ke ci tomu jesu slaba uprava i glasoviti tajnik Alle- | no iz imenika. vavje okno koša. p i po poreo a g : gretti, kog pro domo na sva moguća hoće da uz- U Makarskoj pak ponoviće se, bojimo se, us 2 vali po 9 u slogu. Zato ga J0Š | drže svojaci i rogjaci, njegovi istomišljenici načel- , prošla vremena. Pravaška očita većina u sva tri više E“ M rusiti: 20% bi - | nik Marko Nakić, prisjednik Marko Skelin pok. tijela izgubiće. Zašto izazivat i ražižat onu nesre- ne 27 prošlog vs ui pr. p. bio mu je | pilipa iz Karalića. Tako ostavkom boikotirana | tou vatru, koja je toliko poharala? Na dušu na- oročili pe POI u vt a - oi bili kuća očekiva se od časa na čas, da zatvori vrata rodnoj stranci, no neka se poslije ne tuži, jer pi- našeg bis e + je diro a nija bei a i preda ključe komisaru. Allegretti i Skelin ma- | tanje Makarske postaje, u ovom obliku, strana- pati redni, stoi ta točki 0 | im sa tom dne a Zadre bi lagi Kok čke pa mnogih mjestija Boke. Naroda je bilo baš mnogo. SARI gongaće apaačvnj. 4, ZA: 07. Sea | Pohvalno. — Preč. g. Karlo Dojković. ka- Kotorska hrvatska glazba poslata od naše općine nije mogao nači za se rukavicu od tt Iwa. & | nonik u Varaždinu poslao nam je 10 fior, da ih taroka A koioada. U žepivij critvi sa ve- | meet. paruke, sčesa od tamo povratli su se , uračimo ,Hrv. Star. Društva“ u Koinu za otkup u 1 p pno) opareni. A zato |' inqualificabile nema lijeka. | kninske tvrgjave, koju svotu opremismo na reče- ličanstvenom odru bilo je položeno pokojnikovo b s tijelo, pak je presv. biskup rekao pontifikalnu sv. Župa, 5 June. i mu sdresu. Ugledali se i drugi otačbenici | Misu, iza koje jenaš dični sumještanin prezasluž- | _. Cijenjeni gospodine Uredniče | Molim vas da | Hrvatsko akad. društvo ,,Zvonimir“ u ni kotorski župnik kanonik I. Radimiri 'držao u- bi po mogućaosti u narednom broju ,Crvene Hr- ' Beču šalje nam ovaj poziv: ,Plemenita i uzviše- čeni i veoma lijepo razvijeni govor u pohvalu po- vatske“ dali mjesta slijedećemu: U ovo zadnje , na ideja, koja je vodila hrvatske akademičare g. kojnika. Zatim je slijedilo svečano odriješenje, pak vrijeme dva pokrajinska lista Dubrovnik“ i ,Dal- | 1882., da osnuju hrv. akad. društvo , Zvonimir“, sprovodom se je išlo do grobišta, gdje mu je i mata“ opetovano su se osvrnula na moju skrom- | živi ostvarena evo već osamnaest godina. Kroz ci- zadnje odriješenje podao presv biskup. nost, prišivajući mi kojekakvih laži i nedostojnih | jelo to vrijeme nikada nije uZvonimir“ zaboravio Tako se rastadosmo s mrtvim ostancima ne- podvala. ; PN one velike i divne zadaće, onog uzvišenog cilja, prežaljenog našeg Monsignora Dum Ilije Andrića, i Dok najživlje odbijam od sebe izmišljotine, radi kojeg je osnovan; uvijek je nastojao, da sa- proseć mu od Boga zasluženi pokoj vječni njego- kojima se nastoji potkopati moj pastirski ugled i | kuplja oko sebe akademičare, da zbilja bude du- voj plemenitoj duši. svećeničku čast, pozivljem ujedno Slavno Ured- | ševaim stjecištem, vjernim odrazom mišljenja i ra- ništvo ,Dubrovnika“ te skladnoga no ponešto ner- da hrvatskog djaštva u Beču. Suvišno bi bilo da- voznoga dopisnika ,Dalmate“, da bi izijeli imena | lje govoriti o svrsi i potrebi Zvonimira“; uvje- onih koji će dušom poteći da parok iz Mandali- | reni smo, da nema ni jednoga hrvatskoga gjaka i - jene zanemario je službu crkovnu, da je isti na- | u opće Hrvata, koji ne bi ćutio potrebe onakovog redio ili sudjelovao puštanju toli slavljenog vrap- društva. No , Zvonimir“, ako i jest Str E» ca, da se po njegovoj zapovijedi u zvona tobož | društvo, ipak može i mora, da bude slavilo kod predaje izbornih imenica Poglavarstvu | društvenosti hrvatske kolonije u Beču. Doskora sa strane općine, i da napokon on prijeti župlja- | se pokazalo, da je osnova, na kojoj je Pavoni- nima isključenjem iz braće i da ih u sjen crkov- mir“ osnovan, preuska i premalena, da obuhvati ni kopati neće, sko odu glasovati za Srbe. cjelokupni rad hrvatskog gjaštva u Beču; vidjelo Lagati u politici, stvar je već i ako na ža- j i se, da stara pravila ne pružaju dovoljnog j lost uobičajena, ali ovako bezočno potvarati ne- | e bi se ,Zvonimir“ i materijalno što bolje podi- vina čovjeka, to je ono što prelazi svaku granicu je gao. (,Zvonimir“ je jedino akad. društvo, ko uljudbe i poštenja. nema utemeljitelja ni podupiratelja, nego Vama cijenjeni g. Uredniče hrvatski pozdrav. prave članove — akademičare.) Zato su Dum Niko Kisić župnik u Mandalijeni. — | dvije godine sastavila nova pravila, kojima stara popunila i djelokrug društva raširio, & druš- tvo materijalno bolje osjeguralo. Nakon više usa- ludnih pokušaja kod dolnjo-austrijskog namjes- ništva, da nam potvrdi promijenjena pravila, n&- pokon nam 26 rosja o. g. stigne od namjesništva odluka, da se dozvoljuje i potvrgjuje pravila. Veselim zato srcem javljamo prija- teljima ,Zvonimira“, da se naša vruća želja ispu- nila, te smo dobili potregjona pravila, s kojima će društvo morsloo i materijalno bolje napredo- vati. Budući da po pravilima imade društvo i u- temeljitelja (cjelokupni prinos 25 forinti) i podu- piratelja. (Godićnji prinos 2 for.), sve prijatelje hrv. akad. društva ,Z “, da pri- stupe kao utemeljiteljni ili podupirajući članovi, Kao prvi utemeljitelj pristupio je prvi droš- tveni predsjednik veleučeni gosp. Fran Gundrum, gradski fizik u Križevcima Nova će pravila biti štampana i u novinama objavljena. Prinosi se ša- lja ME e društvo ,Zvonimir* Beč VIII r-Hof 16. Orašac, 3 Jula. Jučerašnja svečanost pohoda BI. Dj. Marije ispala je ove godine upravo divno. Dan prije, akoprem silna kiša uz grmljavi- nu, ipak u puku opazilo se neko ćuvstvo očeki- vanja, neko neobično veselje ; svak se uzdao da će Bl. Gospa uslišati njene pobožnike, koji iz sve okolice Dubrovačke i bližnjih nam otoka dolaze na zavjet. Zbilja svanula zora a svanuo baš krasan dan. — Orašac se pokazao u svečanom ruhu kao krasna nevjestica. Po prozorima kuća lepršaju hr- vatske trobojnice, tagovi uresivaju kuće. Općinski aom najsvečanije nakićen; te u jednu rieč činiti se da se Orašac Jeetijeva = jednu trobojnicu. Svi- jeta navrvjelo iz rimorja, okul.ce Zatonske, Lo- puda, Šipana, Koločepa iz Konavala i Dubrovni- ka, većina u svečanom ruhu a krasne narodne nošnje resile su još bolje svečanost. U 7 sati iz jutra mnoštvo svijeta iz Orašća a na čelu im općinsko zastupstvo odjuriše put Poljica, da na Čerjanu dočekaju Hrvatsku glazbu koja pozvata od općine stiže iz Dubrovnika, da milozvučoim hrvatskim himnama dadu još boljeg oduška svečanosti. Sad pak nasta opće veselje. Glazba se uputi da prije svega pozdravi općinu; nakon toga uz sviranje hrvatske himne, seoskom barjaktaru bi predava općinska zastava (hrv. tro- bojnica) te glazba, općinski prisjedn ci redvogje- ni od Velecijenjenog g. Načelnika G. Njirića, u- putiše se u povorci put PIŠE Crkve, da se pri- risvjetlom Pragospodi- nu dubrovačkom biskupu Josipu Marceliću. Pred glazbom izredano je 24 prapgjijaša (mušketira), izabrana kita mladosti, koji bi češće sa pucnja- vom pozdravljali svečanost. Ko nema pojma o krasnom ili bolje divnom položaju gdje je crkva Bi. Gospe smješćena, baš grehota ju ne posjeti. Pokraj crkve potočić vode a nije isključen nijedan pobožni posjetioc, koji si neće tom vodom oprati oči ili napuniti malu staklenku, da mu u prigodi bude od potre- dosta. je bolesnika spasila od stalne smrti. oslije službe Božje t. j. Poatifikalne mise koja je impozantao bila otpjevana; glazba poš- r1 Pogled po svijetu. Konferencija mira u Haagu nije mogla da odredi obustavu oružanja za 5 godina, kako je htio ruski predlog, jec se je tome odupre nje- mački delegat. Naprotiv pošlo joj je za rukom, da ustanovi internacijonalni arbitrarni sud, ali bez i- kakve obveze. Položaj u Franceskoj. — Novo ministar- stvo Waldeck-Rousseau, u kom imade prestavni- ka svih republikanskih stranaka predložilo je, da se parlamenat zatvori. Bilo je više i vrijeme! Dreyfuss je doveden u Rennes, te otpravljen u vojničke uze, gdje će mu ponovo suditi vojnički gud. Jedni vele da se jako postarao, drugi da po- kazuje za čudo veliku snagu i duševnu energ iju. U Belgiji je pravi prevrat, koji je nastao radi vladine osuove o novom izbornom redu, koja bi imala da zajamči većinu konaervativnoj stranci. Rednici socijaliste posvuda organizuju otpor i ba- rikate, prosvjedujuć ne samo proti vladi, nego i proti mowarkiji, te zahtijevaju republiku. Tu Španjolskoj pobune su po svim ve- ćim gradovima. ca nesretnog položaja zem- lje iza rata. U Italiji je opstrukcija dovela zastupnike do formalne bitke šakam, nogam, stvarima, tako da su mnogi ranjeni. Zasijedanje je odgogjeno. dravi crkvu us pucojavu mušketijera; te se cijelo ovo vrijeme bijaše nam on ljutim . vorka istim redom ka povrati darajać iaati tene propuštaše hr< > kroc selo raselo Dina zatim odmor našoj Domaće vijesti. ae E Sam lazbi, ali odmora sa naše seljane nije ni govora. Nesreće u Dalmaciji. — Ove godine na- | jim. I mi bijasmo otvoreni i iskreni protivnici nje- ametnulo se kolo uz lijericu na više mjesta, na | ša pokrajina baš nemilo strada Na više mjesta Ni mi ne propustismo nijedne sgode, da se općinskoj plokati pod gorostasnim platanom, tu se pleše bez odušit, svak gleda kako će bolje, samo da im se očevidci dive. I zbilja jesmo, jer toliko muškarci koli djevojčice začaraju gledaoce sa nji- hovim igrama pet Nakon objeda om harmonija pod g om vrijednog učitelja g. Novaka sa li- jepim programom g. načelnika, — Na 3 sata ples potresim, od koji bijshu naj jači oni u inju i na otoku Hvaru. Suviše krupa je otukla niz cijelu zemlju dobar dio njezinih plodina i to ne jednom već u više navrata. Ali najveću štetu še neprestane i kiše, koje padahu vi- še dans, uništiv tako dobar dio ljetine, N pretrpiše loza i maslina.