. .t Naši dopisi. Perast, 26 Jula. Danas su nam Borziii, coin tek. U jelnik, dne 24 tek. j tijelo, ju- I a danas I. Jednoglasno su bili izabrani za nove vijećnike, predloženici naše hrvatske stranke. Kotor, 25 Jula. Naši ,Srbi“ s legašima, kad uvidješe da im je sve uzalud, odlučiše ne prikazat se na izbore. Tako će bit jednoglasno odabrati vijećnici hrvat- ske stranke. Žao nam je što se ,Srbi“ neće pri- kazati, ne radi nas, jer mi znamo koji su i kol- ko je tijeh ,Srba“ u Kotoru, već radi daljnjeg općinstva. Na izborima, po glasovima, najbolje bi se bilo vidjelo koliko je amo Srba, i općinstvo koje ne poznade naše okolaosti, bilo bi se uvje- rilo, koliko je istine u vazdašnje srpsko telalenje, da je Kotor srpski grad. Ali naši su ,Srbi“ lu- kavi ljudi, pak su se voljeli sakriti, nego li javno se osramotiti i u laž sve svoje utierati. — Od ju- čer bira LIL tijelo. Divota je gledati oduševljenje, kojim naši pristaše idu na biralište, da podadu svoj glas. Dne 27 birat će ll tijelo, a dne 28 L tijelo. Kad dovrše izbori, opširno ćemo vas o- bavijestiti. Amošnje Hrvate vele raduje vijest, da će na dubrovačkoj općini opet zalepršati hrvatska tro- bojnica, koja na kotorskoj općini vije neprekidno od god. 1871. Zabvalit je za to mnogo i umnom pisanju ,Crvene Hrvatske, koja se može ponositi zbog postignutog uspjeha. San Francisco u Kaliforniji, na Petrovdan. Cijenjeni Uredniče! Ovih dana otputovao je odovle put Manile, Amerikansko-Filipinskog bojiš- ta cavtaćanin Vlaho Lica, sin poznate gostioničar- ke u Cavtatu goepogje Made Lica. Njegov odla- zak ponukao me je da kroz milu našu ,Crv. Hr- vatsku“ javim dubrovačkim Hrvatima kako i naš stari Dubrovnik bijaše i još je uvjek dobro zas- tupan u ratovima u koje se ova zemlja kroz zad- nju godinu dana zahvatila. Četvorica mladih dubrovačkih Hrvata, troji- ca naime iz Rijeke dubrovačke a četvrti iz Cay- tata, predstavljahu barjak sv. Vlaha u slavnoj a- merikanskoj vojsci. Ti su: Ivo I. Grgurević, koji je četiri mjeseca bio U. S. Hospital Stenward, do- dijeljen štopu sada već glasovitog junaka genera- la F. Funston-a, Kansaske čete, u kojim se nala- zio Grgurević, bijahu za vrijeme rata sa Španjol- skom dodijeljene težkoj službi u kansaskim i a- rizonskim indijacrskim reservacijama, a kašnje po- sadi ovamošnjeg presidija. Svršiv rat sa Španjol- skom konktrat sa vladom dozvolio je Grgureviću da ostavi službu, u kojoj je bio i lako ozlegjen. Kansaska pukovnija je dan danas najglasovitij četa na Filipinama. Antun Gjurić i B. Burin Riječani kao i Gr- gurević, pristupiše dobrovoljačkoj pukovniji iz dr- žave South Dakote, te bukuuv ustanak na Filipi- nama, biše odaslati u Manilu. Njihova se četa u najljuć m kreševima proslavila; Gjurić naskoro postade Quartermeistes Sergeent a Burin First Sharspshovter (prvi strijelac) u pukovniji. U ljutoj bitci kod Malolosa Gjurić bi opasno ranjen, al zadnje vijesti iz Manile kažu da se oporavio i da se opet nalazi sa Burinom na ratištu u četam ge- nerala Lawtona. Vlaho Lica bijaše pristupio u III. pukovniju topništva sa kojom se bvriše u Porto- riku. Povrativ se u San Francišćo ratoborni naš Cavtaćanin pregie Ill. pukovniju konjaničtva, po- najbolju četu svoje vrsti u amerikanskoj vojsci. Sada eto i njega na putu put F.lipina, pa daj mu Bože zdravlja i on će da se u teškoj borbi sa Ta- galima podnese kao pravi Hrvat. U raznim četa- ma koje se sada tamo bore, nalazi se još njeko- liko Hrvata, ali ovu četvericu htjedvh da vam spomenem, jer su Dubrovčani, pa će vas više zani- mati nego drugi. Da ste mi zdravo g. uredniče i dao Bog da vam do skoro lijepih vijesti sa kre- ševa u “Dubrovnik javim. Odani vam F. 8 Pogled po svijetu. UVA NR o ai ui, u ren je po $ 14., radi čega silno se Nijemci uz- buniše, U mnogim mjestima došlo je do velikih iskaza proti vladi Suviše dolazi vijest da je kralj opetovano i na dugo razgovarao sa barunom Ae- renthalom poslanikom u Petrogredu, & ovi razgo- vori dovode se manje nego u kombinaciju, nasljednikom Thuqga. mjere poti vojnicima koji odviše govore. Proces će početi na 8 augusta, a s njime ćemo valjda doživjeti i novih iznenagienja. Opaža se da su o- dnošaji izmegju Franceske i Rusije u zadnje do- ba veoma ohladili. Domaće vijesti. Rafo Arneri. 4 — Baš kao da sudba ho- će, da ovaj broj, u kom naviještamo našu sjajnu pobjedu, obilježimo tužnijem znakom. Dubrovnik se veseli — a Korčula plače; plače jer je izgubi- la Rafa Arneri. Nesretna vijest odjeknuće bolju u srcu sva- koga pravoga Hrvata, jer je Rafo Arneri poznat širom cijele domovine naše. Odmah u početku na- rodnog preporoda stupio je Arneri megju prve redove hrvatske stranke. On je preporodio Kvr- čulu; on ju je istrgnuo iz tugjinskih šaka; on je vodio lavsku borbu u onom kotaru i bio je u svom mjestu najprvi, a.u domovini megju najprvim. Ime Rafa Arneri toliko znači u onom čelič- nom puku Korčule i Pelješca, da je samo po sebi sačinjalo jedan program. Patuljak tijelom, ali ve- lik duhom i snažnom voljom, pokojni Rafo ulije- vao je svakom, pa i protivniku štovanje i povje- renje u njegovu riječ. Značaj od glave do pete, značaj kakva je rijetko naći, vrijedio je svojim i- menom cijelu četu dobrijeh boraca. Načelnik preporogjene Korčule pak više go- dina zastupnik u Saboru bijaše Rafo Arneri samo dosljedan samome sebi. Kad je godine 1889 poz- pati predlog Bulićev za sjedinjenje bio odbiven, istupi iz narodne stranke i ne prikaže se više kao kandidat. Stranka prava dičila se da ju je zapala čast primit ga u svoje redove, kojim je po osvje- dočenju odavna pripadao. On je bio naš ponos, naš izgled mlagjem naraštaju u poštenju, uvjere- nju i čestitosti. U zadnje doba pobolijevao je ostavljajuć si- na d.ru Roku, da ga naslijedi i odmijeni, a Kor- čulani znajući od kakva je hreka ova mladica, i- zabraše ga svojim načelnikom. Nadali smo se da će gospar Rafo ozdravit, ali nade isčeznuše. Tu- žan glas dogje. Bile su mu 62 godine. Vječni pokoj dičnom prvaku! Laka mu bila hrvatska zemljica, a njegovim junačkim sinovima u ovoj tuzi nek je utjehom ono saučešće, što ga primaju sa svih strana Hrvatske. Neka slijede stv- pama plemenitoga im pokojnika ! Općinski izbori. — U Kotoru obaviše se općinski izbori impozantnom pobjedom hrvatske stranke u sva tri tjela. Srbotalijanaši znajući da će biti hametom poraženi, uzmaknuše od izbora, pod smijesnim iz- likama. Oadje gdje znadu da ne mogu uspjeti, paoglašuju se mućenicima, a gdje im je 1 najma- nje nade, bore se nogama i rukama, kako na pr. u Vrlici. U Spljetu se pravaši i narodnjaci ne mogošd da nagode, pa su se narodajaci sami prikazali. U Makarskoj je bila žestoka borba i palo je krvi. Pobijediše, poznatim srestvima, narodnjaci Na Vi- su takogjer. Od svih izbora, izim dubrovačkih, najvažniji su kotorski. Kotor je i ovaj put dokazao, da je hrvatski grad, a Boka jos uvijek dika od Hrvata. Čestitamo oduševljeno našoj braći na sjajnome uspjehu, na veličaustvenoj pobjedi, o kojoj čeka- mo potanje izvješće. Po položaju čini se, da će veliki dio dalma- tinskih općina ostati isto u narodnjačkim rukama. Mlagji naraštaj, listom pravaški, još je za njeko vrijeme isključen iz odlučnijeg utjecaja na javne ma pokrajine. Da li na štetu ili na korist rvatstva ? To će pokazati budućnost. pa LARA — Prof. S. a sa za- realke imenovan je upraviteljem preparan- dije u Zadru. : Iz Banovine. — Presjedništvo sjedinjene opozicije bilo je upravilo na prešjednika sabora pismo, u kome istiće razne potrebe zemlje, što im sabor ima doskočiti i traži, da se isti što prije sazove. je, naravski, bio otklonjen, jer današnjim prilikam saborisanje . Poziv. P. N. Iznijeti Dalmaciju na pariškoj svjets+ koj izložbi 1900 godine znači, polazeći sa stano- višta ovoga društva, vrlo mnogo. Zato se nadamo, da će mjerodavnim faktorima, osobito pokrajins- koj komisiji za rečenu izložbu poći za rukom, da postignu željeni I usprkos teškoćama, koje im na putu stoje. Mi od srca želimo, da Dalma- cija bude u Parizu predstavljena na dostojan način. Izlagajući po grupama, kao što je predvi- gjeno u prugramu organizacije izložbe, moguće je doista donijeti pred oči pojedine predmete, da se usporede sa drugima iste kategorije. To daje još i druge koristi, ali ko posmatra nema pregleda sa- me zemlje i njenih u mnogo čemu zanimivih ose- bina. Mi mislimo, da bi upravo ovo potrebito bi- lo. Od toga bi Dalmacija imala velike i trajne koristi. Dalmacija mora doći pred oči drugim naro- dima u svojoj cjelini, Samo tako možemo svratiti opću pažoju na Dalmaciju, samo tako možemo po- buditi veliki svijet da je posjeti, samo na taj ma- čin možemo uputiti trgovačke veze i zadobiti ras- položivi kapital za privredna preduzeća. Mislimo, da smo po našim statutima pozva- ni da radimo na ostvarenju ove zamisli, Zato smo se i dali na posao i našim trudom — ponajviše ličnim uplivom našega predsjedništva — uspjeli smo, da nam se obeća primjeren prostor u aus- trijskom paviljonu (pavillon autrichien). Taj gros- tor mogao bi se upotrebiti jedino za rečenu ci- jeli. Tim je dakle moguće dopuniti na gore naz- načeni način dalmatinsku izložbu, na kojoj bi se predmeti inače izložili po općem programu. Od toga, kako će nas pomoći one korpora- cije i oni privatni ljudi, koji se zanimaju za ovu stvar, zavisi u koliko će podpisano društvo moći upotrebiti ovo obećanje, koje mu dozvoljava, da za izložbu Dalmacije stavi na raspoloženje osobiti prostor, odlikovan položajem u austrijskom pa- viljonu. Prama prvoj namjeri, da se priredi jedna et- nografska izložba, radilo bi se sada o tome, da se izlože predmeti, koji skupa daju što potpuniju sli- ku Dalmacije, njenih prirodnih krasota, njenih gra- dova, njezine historije, umjetnosti, njezimh spo- menika, običaja i života njenih stanovnika, njezi- nog privrednog stanja itd. U načelu primaju se svi predmeti, koji služe kao ilustracija osebina Dalmacije u navedenom pravcu. Moći će se primi- ti osobito ovi predmeti : a) harakteristične nošnje, ako je moguće odje- vene lutke; : 4) uresi; €) staro oružje; d) domaći muzikalni instrumenti ; e) pokućstvo i ratila ; J) slat; 9) proizvodi domaće industrije ; /) slike i modeli predmeta navedenih od a do f; i) geografske i druge karte i planovi (osaove); k) slike interesantnih predjela i spomenika (sli- ke uljanim bojama, crteži, rezovi na bakru, ocalu, kamenu itd., fotografije) ; 4) publikacije, koje odgovaraju svrsi izložbe, ili se odnose na izložene predmete ; m) priručni putopisi ili vogje kroz Dalmaciju, putni redovi, prikazi plovidbe pojedinih pomorskih poduzeća. Upotreba prostora, koji stoji na raspoloženje za izložbu, sasvim je besplatoa. Troškove prenosa morali bi nositi izlagaoci, No ti troškovi nijesu veliki, jer se daju i olakšice i jer se većinom ne- će šiljati ogromni predmeti. Potpisano društvo gotovo je, da u sporaza- mu sa mjerodavnim faktorima pokrajine i sa po- krajinskom komisijom primi na sebe sve poslove oko priregiivanja izložbe (dopisivanje itd.). Ali za- to je društvu potrebita prava pomoć svih onih korporacija i privatnih ljudi, koji mogu da pošlju za izložbu ili da Za inače ovo preduzeće, posvećeno jedino Dalmaciji. Predmeti se javljaju društvu za promicanje narodno-ekonomskih interesa kraljevine Dalmacije (Beč, 1. Freiung 3). Pošto je potreba, da se prije utvrdi, zoliko prostora treba, želimo, d se ve pošalj iš ovaj nije moguće, da sve troskove izlvi- be nosi samo, pa je sato prisiljeno da na svoje članove i na sve one, kojima Me