Dogagi Frančeskoj. — U Rennesu — Na dvor & imenom tog pravaša, koji je nastavlja se Mi S roi — Svi svjedoci tobože nudio \autonomaš'm kompromis ! Što ,Da- vojnici, osim jedi Picquarts, složao tvrde da je , brovnik“ misli, da smo mi — Srbi? ' kriv, da je on zbilja izdajica, dečim ci- — Nas se ni malo ne tiče što piše o du- se većinom drže res rvirano, ili u prilog | brovačkim izborima ,N. W. T:gb'att.“ Što se ba- Dreyfussu. bi htjelo, to se babi snjelo. Nama je glavno da Uhvaćen je onaj koji je ranio Dreyfussova | smo mi u izborima dobili dvostruko više glaso- odvjetnika Labori. Ali istodobno prijaviše se u | va cd Srbo Talijansša, a trostroko dapače čet- Franceskoj dvojica, a u Beču jedan, s izjavam da verostruko više od samijeh Srba. » Dubrovnik“ oni pucali na Labori. Svijet je zbilja poludio ! ! neka se tješi pisanjem Nijemaca (s kojim njegovi U Parizu zatvoriše se 40 antisemita u druš- | Srbi proti Hrvatima kompromise prave) i nomi- uz riječ, da će radije pozinuti nego li | nalnim brojkam izbornih listina. “Mi mu tu zaba- se predati. Redarstvo im je presjeklo cijevi e vu ni najmanje ne zavigjamo. Gume i sada trže od Sonje, li ne popušteja. Ora Infamije ,,Dubrovnika.“ — U Supetru kuća mogla bi SRA MEA oo a na Braću, pe "je bio pošao u. pohode svojoj gjanstvo do parok SRERENNE O " kćeri, umro je Niko Matijević, gimnazijalni pro- gredim od nedjelje bilo je 350 ranjenih. iu. | fesur u Spljetu, rudom Dubrovčanin, brat .dr. re ega rita jžaiarickij 6 SEO AP ora darac trećoj republici. Je li taj čovjek pravedan Pokojni Matijević bio je povodom one afere li kriv, to je sada postalo nuzgredno pitanje. Ka- o srpskoj propagaodi na dubrovačkoj gimnaziji, kvagod bila osuda ratnog suda, ona neće duhove zajedno sa nekim drugim profesurima Srbima i umiriti. U Pariza može svaki čae da plane vatra. | Hrvatima, premješten iz Dubrovnika. To je bilu s Svjetina je proti vladi, s njome je dobsr dio voj- 6 žomdisi da dato 1 te Bum. te boda li potoa | sai, 4 fine, Dobra Javiahe om sm strana intervencija, eto rata na vidiku. | Matijević panuo kao nmevina žrtva slobe, t i. one Kuga. — U Oportu u Portugalskoj buknu- | afere o propagandi, koja se zbila nazad četiri go- la je kuga, unesena po svoj prilici iz Iadija ili dine i koju je ,Crvena Hrvatska“ raskrinkala. pta. Iz Oporta prešla je i u Lizabon, te Bar- | Na ovu gadnu, podlu infamiju pogane bole- pa a Imade mnogo slučajeva, od kojih dosta sne duše hoću. da odgovorim, pak tom zgodom da smrtnih. Sve su države poduzele najstrože mjere, | osvijetlim malo dogagjaje na gimnaziji, koji dove- ali ona je u Europi, a uz silni promet robe i doše do premještaja tolikih profesura. i putnika je li moguće da se ograniči taj užasni Kada sam vidio, da se srpska propaganda u gost? gimnaziji toliko razmahala, da je postala ozbiljna pogibelj, da se djeca hrvatskih roditelja novcem, Do maće vii esti NERA ANN i si SOON A mo- , ja je dužnost, kao Hrvata, Dubrovčanina i uovi- “U . : da: bile, da tome svim silama na put stanem, Općinski izbori. — U Skradinu Hrvati sim više što Srbi, da zabašure stvar, stadoše de- slave pobjedu. Većina pučanstva hrvatskog za du- | nuocirati naše gjake, a profesurski zbor, sastavljen go je podlegla bila srpsko-talijanaškom kompro- * gećinom cd hrvatskih protivnika, bi prama njima misu, sli svaka sila za vremena. Čestitamo skra- ! tako raspoložeš, da je bio siguran izgon djece naj- m MČ > divno ustrajaše u bor- , poljih dubrovačkih obitelji, koja nijesu mišta počinila. protiv va i nebratstva. : Sa moje strave povedoh svestranu i teme- U Budvi pobijediše tskogjer Hrvati združe- | ljitu istragu megju gjacima. Pomnjivim ispitiva- ni sa srpskom t. zv. Račetinom strankom, protiv , njem pojedine djece, potkrijepljene svjedočanstvi- dosadašnje srpsko stranke na općini. Račetina ma obaznao sam za cijelu urotu propagande, si- stranka biće prama Hrvatima pravednija. Uzalud , stematski uregjenu. Svaki propagator imao je sta- se cijeli srpski štab iz Kotora maknuo, da za- | novite gjake da katekizira, vodi i za njih troši; priječi ovaj poraz! | obaznah za satanic za užine, Mlete sastanke : . — Sudbeni Stol u | objede u nekih profesora i t. d. Danas mnogi o Gi NENA. . Androvićevu koji- | onih koji su mi podatke dali nijesu više u školi, gu Hrvatske Zemlje što je izišla na Sušaku u ti- , pak bi mogao mirne duše i pjihova imena priop- skari Kraljeta, ali nije već našao niti jedan pri- ' S ža to s ree mi bi ga, g nji mjerak. | ovom dozvolom, i poslužiti. No njegovi piskarali 3 Ki valjda sami će se sjetiti one galame., što su ie Srbi Novo gjačko društvo. — Siri gjaci | digli jedne večeri mjeseca juna g. 1895, na glas da ja u Gracu, koji istupiše iz Hrvatske, utemeljuju po- | u jednoj kući Pod Prijekijem, sakriven, ispitujem sebno gjačko draštvo Slobodu, učenike. Srbi su okolili bili ulicu sa svih strana, RER eda me vide, narod se ARIA, AA NANESOMI i napokon žandarmarija, sjećaju li se oni toga Gradska Kronika. prim mogu reći, da sam u toj kući zbilja bio, Visoki Gost. — U ponedjelnik bio je u ' da sam se skim mi je trebalo razgovarao, da su kk iner, da le- Srbi vidieli izaći tolike moje informatore, ali me- a SR Do CRA o i NE : | ne ne, jer mi je pošlo za rukom umaći njihovom žljivom stražarenju. Namjesnik David a Rezultat mojih istraga bio je priopćen u Odlazak domobranaca — U srijedu po | Govenoj Hrvatskoj“ u članku pod naslovom Srp- podne odoše naši domobraoci na velike manovre ' sa gtišajnoio megju gimnazijalcima, koji je za- u Boku. premio čitav broj lista. Taj članak, prepun fakata Općinski upravitelj. — Namjesništvo je | kao šipak, djelovao je kako je morao djelovati, p do konstitucije nove općine, upravu op- ; jer se u službenoj istrazi, koja se poslije toga, ćine du čke namj. tajniku, gosp. Vicku La- : po nalogu ministra "Madeyskog, iz Zadra naredila, nevu, koji već došao. D i Upravitelj pokazalo, da je sve ono što sam pisao bila istina namj. savj. Nasso odlazi u Zadar. i još muogo toga, što ja ni obaznao bio nij sam. žeglo se smetlište ! Evo dakle pravoga ,krivca“, koji je raspršio sa“ ia oko a Dabroraika, y Di srpsku urotu. Profesur Kušar, na koga su Srbi bezobrazni nitkov, sa svojim imenom od- , Sve svoje strijele bili napeli, saznao je za sve govara dr. Aleksandar a piše: ,Crvena tek po ,Crvenoj Hrvatskoj“, po mojim izvještajim ! Hrvatska,“ list o kome se tvrdi, da je od Kalla- | Posljedica onog istinitog i svjedocim vboraža- ya dobro plaćen.“ nog članka bi, da je 5 profesura, koji se majvi- Du no ti ooo Glenaije 1 se ćinu. Sad se je evo užeglo. njima isti Ravnatelj Gimnazije i — ni + DoT je bilo žao da ga tegnem, dužuost | savjest mi govoriše, u a gri biti seliranii nepravedan, ispuštajuć jednoga, zato jer mi je ui prijatelj. Mo: sri ga obavijestih, da je došao dan, kad će bit nepadnut, čemu se on veoma smijao. Poslije . . . . bilo mu je žao, premda mi prizvaše korektnost moga postupanja, toliko da, premješten u Spljet, samnom se srdačno oprostio, a u Spljetu, kad bi na prolasku bio, uvijek nasao, te mi se hvalio, da se nalazi veoma dobro. Dapa- če .zadnii put u kavani na Novoj Obali u Spljetu sisi mi, pa sretan, vjeritbu svoje kćeri za vrlog i čestitog Hrvata sudbenog pristava gosp. Adi toto u " + O ia o srpskoj propagandi, ne ou po svoj prilici ne bi bio našao tako dragog i prikladnog Sato IRE 00. o pla deki: aii ir uspomeni zanešenog, a profe- sura Nika! A piskaralim , Dubrovnika“ doviku- jem: Dalje od nas odrodi! Kad vam sivi više ne vjeruju, hvatate se mrtvijeh, prevrćući im kosti u grobu, da s njima, koji govoriti ne mogu, najin- famnijim načinom napadate Dubrovačke Hrvate ! No uzalud vam svako srestvo — Dubrovn posrbiti nećete! s. Diskoras na Poljani. Vlaho. — Što si Ivo tako aragjan? Ivo. — Nećeš da budem? Danas mi se svakojakih izdo- gagjalo. Razcviljene srpkinje ne dadu mi mira. Ju- tros kad sam prolazio priko Prijekoga, neka rsz- čupanica netom me vigjela s funjestre stala se krivit proti Hrvatima nominavajuć i mene i tebe. Da se nijesam uklonio bila bi me nečijem pogodila. Po- bjegnuh na drugu stranu grada, kad iz jedne kuće čujem kako neki koji hoće da bude puljiz i crno- gorac, viče svega i svačesa contro i barbari ceroati, a kako ga žena zaklinje talijanski: taci cuor mio, per- eh& i croati se ti sentono, romperanno i veri. Da bi malo odahnao pogjem na Pile, misleć da ću bit sigurni, i. Kad baš kod Hotela susretam neku ne- man, koja izbečenih oči stane proklinjat i mene i tebe, jer da smo mi uzrokovali srbima onu kata strofu; pa se čudiš da sam aragjan? Vlaho. — Pusti hi neka se sfogavaju; pak i sam znaj che alle donne bisogna perdonar tutto. Nu ti se sve pošprdivaš, fore, to nije ništa istinito. Nego čaj ovu moju. Dubrovnik nalazi se u perikulu da će izgubit tolike mudre glavice; mnogi Srbi i tali- janaši misle se drugdje preselit, pače čučka se da će format novu koloniju na Stedromw: hoće da pro- vaju ono o čemu svegi govoru: da Dubrovnik ne moše živjet beg Srba. Ivo. — Ja hi Vlaho kompatiškam: u staroj državici Sv. Viaha nema gdje da presmrdu: te bi im svjetovo, da pošto im je mučno biti podanici hrvatskog kra- lja, u hrvatskim komunam, neka ne formavaju nove kolonije, nego nek se preselu tamo preko Drine u srpski zemaljski raj, ili nel paese dei taglianasi; gje će uživat sve blagodati one famoze babe Jele: ti me Vlaho razumiješ. Vlaho. — 8tobom sam Ivo, Dubrovnik bi im osto zahva- lan u vijek vijeka. Ivo. — Šaku ruke Vlaho; ne bi ćio da okle proviri kakva rascviljena srpkinja, pa da nam obojici oči iskopa. Vlaho, — 8 Bogom! e aš rano Supilo upravitelj, isdavatelj i odgovorni urednik Tipografija Dragutina Pretnera u Dubrovniku. Svileni Damasti 75ač. do flor. 14.65 po met, — kao bi i bojadisana va svila od 45 Sie MOG po met. _u mio pregjam, tajio i -- An private porto franco u. Uzorke b 6. kadičSknCOVE PADRI SVILE (6 i kr. Preporuča se, da se pregleda ovaj napis ua čepu kao i crvena orlovska etiquetta, proti čestim patvorinam. Mattonis: Giesshabler 'Sanerhrana. | Primaju se učenici tw hrvatskoj obi- telji na stan i- hrana. Zdrava i udobna kuća u gradu. Eventualno podučavanje iz svijeh gimnazijskijeh Ras- pitat se kod Uredništva. li | |