Dogagi Frančeskoj. — U Rennesu — Na dvor & imenom tog pravaša, koji je
nastavlja se Mi S roi — Svi svjedoci tobože nudio \autonomaš'm kompromis ! Što ,Da-
vojnici, osim jedi Picquarts, složao tvrde da je , brovnik“ misli, da smo mi — Srbi?

' kriv, da je on zbilja izdajica, dečim ci- — Nas se ni malo ne tiče što piše o du-
se većinom drže res rvirano, ili u prilog | brovačkim izborima ,N. W. T:gb'att.“ Što se ba-
Dreyfussu. bi htjelo, to se babi snjelo. Nama je glavno da

Uhvaćen je onaj koji je ranio Dreyfussova | smo mi u izborima dobili dvostruko više glaso-
odvjetnika Labori. Ali istodobno prijaviše se u | va cd Srbo Talijansša, a trostroko dapače čet-
Franceskoj dvojica, a u Beču jedan, s izjavam da verostruko više od samijeh Srba. » Dubrovnik“
oni pucali na Labori. Svijet je zbilja poludio ! ! neka se tješi pisanjem Nijemaca (s kojim njegovi

U Parizu zatvoriše se 40 antisemita u druš- | Srbi proti Hrvatima kompromise prave) i nomi-

uz riječ, da će radije pozinuti nego li | nalnim brojkam izbornih listina. “Mi mu tu zaba-
se predati. Redarstvo im je presjeklo cijevi e vu ni najmanje ne zavigjamo.

Gume i sada trže od Sonje, li ne popušteja. Ora Infamije ,,Dubrovnika.“ — U Supetru
kuća mogla bi SRA MEA oo a na Braću, pe "je bio pošao u. pohode svojoj
gjanstvo do parok SRERENNE O " kćeri, umro je Niko Matijević, gimnazijalni pro-

gredim od nedjelje bilo je 350 ranjenih. iu. | fesur u Spljetu, rudom Dubrovčanin, brat .dr.
re ega rita jžaiarickij 6 SEO AP ora

darac trećoj republici. Je li taj čovjek pravedan Pokojni Matijević bio je povodom one afere
li kriv, to je sada postalo nuzgredno pitanje. Ka- o srpskoj propagaodi na dubrovačkoj gimnaziji,

kvagod bila osuda ratnog suda, ona neće duhove zajedno sa nekim drugim  profesurima Srbima i
umiriti. U Pariza može svaki čae da plane vatra. | Hrvatima, premješten iz Dubrovnika. To je bilu

s

 

 

Svjetina je proti vladi, s njome je dobsr dio voj- 6 žomdisi
da dato 1 te Bum. te boda li potoa | sai, 4 fine, Dobra Javiahe om sm
strana intervencija, eto rata na vidiku. | Matijević panuo kao nmevina žrtva slobe, t i. one
Kuga. — U Oportu u Portugalskoj buknu- | afere o propagandi, koja se zbila nazad četiri go-
la je kuga, unesena po svoj prilici iz Iadija ili dine i koju je ,Crvena Hrvatska“ raskrinkala.

pta. Iz Oporta prešla je i u Lizabon, te Bar- | Na ovu gadnu, podlu infamiju pogane bole-
pa a Imade mnogo slučajeva, od kojih dosta sne duše hoću. da odgovorim, pak tom zgodom da
smrtnih. Sve su države poduzele najstrože mjere, | osvijetlim malo dogagjaje na gimnaziji, koji dove-
ali ona je u Europi, a uz silni promet robe i  doše do premještaja tolikih profesura. i
putnika je li moguće da se ograniči taj užasni Kada sam vidio, da se srpska propaganda u
gost? gimnaziji toliko razmahala, da je postala ozbiljna
pogibelj, da se djeca hrvatskih roditelja novcem,

Do maće vii esti NERA ANN i si SOON A mo-

, ja je dužnost, kao Hrvata, Dubrovčanina i uovi-

“U . : da: bile, da tome svim silama na put stanem,

Općinski izbori. — U Skradinu Hrvati sim više što Srbi, da zabašure stvar, stadoše de-
slave pobjedu. Većina pučanstva hrvatskog za du- | nuocirati naše gjake, a profesurski zbor, sastavljen
go je podlegla bila srpsko-talijanaškom kompro- * gećinom cd hrvatskih protivnika, bi prama njima
misu, sli svaka sila za vremena. Čestitamo skra- ! tako raspoložeš, da je bio siguran izgon djece naj-
m MČ > divno ustrajaše u bor- , poljih dubrovačkih obitelji, koja nijesu mišta počinila.
protiv va i nebratstva. : Sa moje strave povedoh svestranu i teme-

U Budvi pobijediše tskogjer Hrvati združe- | ljitu istragu megju gjacima. Pomnjivim ispitiva-

ni sa srpskom t. zv. Račetinom strankom, protiv , njem pojedine djece, potkrijepljene svjedočanstvi-
dosadašnje srpsko stranke na općini. Račetina ma obaznao sam za cijelu urotu propagande, si-
stranka biće prama Hrvatima pravednija. Uzalud , stematski uregjenu. Svaki propagator imao je sta-
se cijeli srpski štab iz Kotora maknuo, da za- | novite gjake da katekizira, vodi i za njih troši;
priječi ovaj poraz! | obaznah za satanic za užine, Mlete sastanke :
. — Sudbeni Stol u | objede u nekih profesora i t. d. Danas mnogi o
Gi NENA. . Androvićevu koji- | onih koji su mi podatke dali nijesu više u školi,
gu Hrvatske Zemlje što je izišla na Sušaku u ti- , pak bi mogao mirne duše i pjihova imena priop-
skari Kraljeta, ali nije već našao niti jedan pri- ' S ža to s ree mi bi ga, g nji
mjerak. | ovom dozvolom, i poslužiti. No njegovi piskarali
3 Ki valjda sami će se sjetiti one galame., što su ie Srbi
Novo gjačko društvo. — Siri gjaci | digli jedne večeri mjeseca juna g. 1895, na glas da ja
u Gracu, koji istupiše iz Hrvatske, utemeljuju po- | u jednoj kući Pod Prijekijem, sakriven, ispitujem
sebno gjačko draštvo Slobodu, učenike. Srbi su okolili bili ulicu sa svih strana,
RER eda me vide, narod se ARIA, AA NANESOMI

i napokon žandarmarija, sjećaju li se oni toga

Gradska Kronika. prim mogu reći, da sam u toj kući zbilja bio,

Visoki Gost. — U ponedjelnik bio je u ' da sam se skim mi je trebalo razgovarao, da su

kk iner, da le- Srbi vidieli izaći tolike moje informatore, ali me-
a SR Do CRA o i NE : | ne ne, jer mi je pošlo za rukom umaći njihovom

žljivom stražarenju.
Namjesnik David a Rezultat mojih istraga bio je priopćen u

Odlazak domobranaca — U srijedu po | Govenoj Hrvatskoj“ u članku pod naslovom Srp-
podne odoše naši domobraoci na velike manovre ' sa gtišajnoio megju gimnazijalcima, koji je za-
u Boku. premio čitav broj lista. Taj članak, prepun fakata

Općinski upravitelj. — Namjesništvo je | kao šipak, djelovao je kako je morao djelovati,
p do konstitucije nove općine, upravu op- ; jer se u službenoj istrazi, koja se poslije toga,
ćine du čke namj. tajniku, gosp. Vicku La- : po nalogu ministra "Madeyskog, iz Zadra naredila,
nevu, koji već došao. D i Upravitelj pokazalo, da je sve ono što sam pisao bila istina
namj. savj. Nasso odlazi u Zadar. i još muogo toga, što ja ni obaznao bio nij sam.

žeglo se smetlište ! Evo dakle pravoga ,krivca“, koji je raspršio
sa“ ia oko a Dabroraika, y Di srpsku urotu. Profesur Kušar, na koga su Srbi
bezobrazni nitkov, sa svojim imenom od- , Sve svoje strijele bili napeli, saznao je za sve
govara dr. Aleksandar a piše: ,Crvena tek po ,Crvenoj Hrvatskoj“, po mojim izvještajim !
Hrvatska,“ list o kome se tvrdi, da je od Kalla- | Posljedica onog istinitog i svjedocim vboraža-
ya dobro plaćen.“ nog članka bi, da je 5 profesura, koji se majvi-
Du no ti ooo Glenaije 1 se
ćinu. Sad se je evo užeglo. njima isti Ravnatelj Gimnazije i — ni

   

  

+ DoT

je bilo žao da ga tegnem, dužuost | savjest mi
govoriše, u a gri biti seliranii nepravedan,
ispuštajuć jednoga, zato jer mi je ui prijatelj.
Mo: sri ga obavijestih, da je došao dan, kad će
bit nepadnut, čemu se on veoma smijao.

Poslije . . . . bilo mu je žao, premda mi
prizvaše korektnost moga postupanja, toliko da,
premješten u Spljet, samnom se srdačno oprostio,
a u Spljetu, kad bi na prolasku bio, uvijek nasao,
te mi se hvalio, da se nalazi veoma dobro. Dapa-
če .zadnii put u kavani na Novoj Obali u Spljetu
sisi mi, pa sretan, vjeritbu svoje kćeri za
vrlog i čestitog Hrvata sudbenog pristava gosp.
Adi toto u  " + O ia o
srpskoj propagandi, ne ou po svoj
prilici ne bi bio našao tako dragog i prikladnog
Sato IRE 00. o pla deki: aii

ir uspomeni zanešenog, a profe-
sura Nika! A piskaralim , Dubrovnika“ doviku-
jem: Dalje od nas odrodi! Kad vam sivi više ne
vjeruju, hvatate se mrtvijeh, prevrćući im kosti u
grobu, da s njima, koji govoriti ne mogu, najin-
famnijim načinom napadate Dubrovačke Hrvate !
No uzalud vam svako srestvo — Dubrovn
posrbiti nećete! s.

 

Diskoras na Poljani.

Vlaho. — Što si Ivo tako aragjan?

Ivo. — Nećeš da budem? Danas mi se svakojakih izdo-
gagjalo. Razcviljene srpkinje ne dadu mi mira. Ju-
tros kad sam prolazio priko Prijekoga, neka rsz-
čupanica netom me vigjela s funjestre stala se krivit
proti Hrvatima nominavajuć i mene i tebe. Da se
nijesam uklonio bila bi me nečijem pogodila. Po-
bjegnuh na drugu stranu grada, kad iz jedne kuće
čujem kako neki koji hoće da bude puljiz i crno-
gorac, viče svega i svačesa contro i barbari ceroati,
a kako ga žena zaklinje talijanski: taci cuor mio, per-
eh& i croati se ti sentono, romperanno i veri. Da
bi malo odahnao pogjem na Pile, misleć da ću bit
sigurni, i. Kad baš kod Hotela susretam neku ne-
man, koja izbečenih oči stane proklinjat i mene i
tebe, jer da smo mi uzrokovali srbima onu kata
strofu; pa se čudiš da sam aragjan?

Vlaho. — Pusti hi neka se sfogavaju; pak i sam znaj
che alle donne bisogna perdonar tutto. Nu ti se
sve pošprdivaš, fore, to nije ništa istinito. Nego
čaj ovu moju. Dubrovnik nalazi se u perikulu da
će izgubit tolike mudre glavice; mnogi Srbi i tali-
janaši misle se drugdje preselit, pače čučka se da
će format novu koloniju na Stedromw: hoće da pro-
vaju ono o čemu svegi govoru: da Dubrovnik ne
moše živjet beg Srba.

Ivo. — Ja hi Vlaho kompatiškam: u staroj državici Sv.
Viaha nema gdje da presmrdu: te bi im svjetovo,
da pošto im je mučno biti podanici hrvatskog kra-
lja, u hrvatskim komunam, neka ne formavaju nove
kolonije, nego nek se preselu tamo preko Drine u
srpski zemaljski raj, ili nel paese dei taglianasi;
gje će uživat sve blagodati one famoze babe Jele:
ti me Vlaho razumiješ.

Vlaho. — 8tobom sam Ivo, Dubrovnik bi im osto zahva-
lan u vijek vijeka.

Ivo. — Šaku ruke Vlaho; ne bi ćio da okle proviri kakva
rascviljena srpkinja, pa da nam obojici oči iskopa.

Vlaho, — 8 Bogom!

e aš

rano Supilo upravitelj, isdavatelj i odgovorni urednik
Tipografija Dragutina Pretnera u Dubrovniku.

Svileni Damasti 75ač.

do flor. 14.65 po met, — kao bi i bojadisana
va svila od 45 Sie MOG po met.

_u mio pregjam, tajio i -- An private
porto franco u. Uzorke b
6. kadičSknCOVE PADRI SVILE (6 i kr.

 

  
  

Preporuča se, da se pregleda ovaj napis
ua čepu kao i crvena orlovska etiquetta,

proti čestim patvorinam.
Mattonis: Giesshabler 'Sanerhrana. |

Primaju se učenici tw hrvatskoj obi-
telji na stan i- hrana. Zdrava i udobna
kuća u gradu. Eventualno podučavanje
iz svijeh gimnazijskijeh Ras-
pitat se kod Uredništva. li | |