TND ODA DN ADA 24 EEA CAAEŠN

sije akni i$ ALE

j i ž ta |
Br. 35. U DUBROVNIKU %0 Septembra 1899. Godina IX. 3

 

avi , septembra i oktobra.
po polovinu ar
60,

Austro- Ugarsku, i Bosnu 8
2:80; sa inosemstvo for. 4: 50, pršivnok,
Pojedini broj stoji 10 novč.

       
   
    
   
    
    
    
    
     

o e
Ukaz ili Befehl!
Od jednom je naša srpska štampa skroz a
skroz promijenila svoju političku taktiku.

Još nazad malo dana — sjećate li se? —
nije bilo broja ,Srpskog Glasa“, ,Srbobrana“ i
Dubrovnika“, u kome na više mjesta nijesi mo-
gao naći ove dvije stvari:

1) Najoštriju kritiku, najžešće napadaje pro-
tiv okupacije Bosne i Hercegovine uopće, a protiv
današnje austrijske politike u Bosni napose i

2) hvalospjev crnogorskome knjazu Nikoli IL
kao onom, koji je pozvan da bude nada i uzdani-
ca vasionog spašenog i nespašenog, pravog i u-
mjetnog Srpstva.

A po zadku ove stereotipne slike isticala se
u maglovitim bojama Rusija kao ona koja će uči-
niti, da se ostvare sve srpske sanje.

Sada se ova slika potpuno sakrila. Čitatelj
će uzalud da je traži po našim srpskim novina-
ma. One se tome nevješte čine. One nam danas
isčinjaju što je bilo u četrnaestom i petnaestvm
vijeku; one nas uče kako se imade nSrpski“ pi-
sati, a da mi Hrvati, kad smo im već jednom
ukrali“ jezik, sa tim jezikom načinimo bar lije-
pu figuru. One se napokon bave svojim domaćim
nevoljam u Srbiji.

Zar je gosp. ministar Kallay promijenio svo-
ju politiku, pak ostao vogjom onako užasno bla-
miranih memoramdumaša? Ili je pak srpska uzda-
nica sa Cetinja okrenula legja i pogledala, gdje
bi jedino morala da gleda — onamo onamo da
vigju Prizren? .....

Ovako se svak u čudu pita.
Ali gosp. Kallay tjera svoju. Memoramdu-
o potaji režu, a katolici Hrvati, koji vide

:

 

Nečuveno !!

 

s svake subote kroz cijelu godinu, izuzev

S 1 ite e oeesiks Pretplata i
više. Cijena 1 lina aačpnjeća u Uipramlia : na : re
, na po godine tior. 2:25; sa donašanjem u kuću i sao.

sa sa
; na godinu flor. 5, na po godine flor.

Treće Izdanje.

 

 

   
  
  
 
  
   

Bolesnici na plući, grlu, az-
mi i trakeji!

Ko hoće da se jednom za vazda oslo-

bodi bolesti na plući ili trakeji, takogjer i
teške azme, ako se zastarom drži za neiz-
lječivu, neka upotrebi za bolesnike
pluća i grla od A. Wolffsky. Hiljade
zahvala pružaju garancijno uspjehu ovog ča-
ja. Jedan paket dosta za 2 dana 75 novč.
Brošura gratis, Pravi jedini kod A. Wolf-

fsky, Berlin Nr. 37 Weisseubur-
gerstr. 79.

Zaplijenjeno.

 

Pabirci iz naše najnovije
povijesti.
(za ,C. H.“ piše Ivan Andrović.)

Kad se je Grčka zaratila sa Persijom, Athe-
njanin Mnesiphil sastavši se sa Themistoklom, sa-
zna od njega, što i kako su Grci zaključili, da će
učiniti na obranu domovine svoje, pa mu kaza:
Vrati se natrag megju Grke; ako ima kakovo
grestvo, kušaj razbiti ono, što je netom zaključe-
no; skloni Eurypida, da ostane gdje jesmo !“

Umni, poduzetni, glasoviti Themistokle pos-
luhnu Mnesiphila, neznamenitoga, priprostoga A-
thenjanina, pa se vrati natrag megju Grke; na-
govori Eurypida silnim prošnjam, da je na novo
sabrao vijeće; i tu je Themistokle zastupao stvar
i mnenje Mnesiphilovo. Najbolje ga je pobijao
Korinćan, a sam Eurypiade bude tako razdražen

smetnjom rasprave, da se je dignuo tratikom na
Themistokla, koj mu reče: ,Udri Eurypiade, ali

šajući njegov savjet pobjedili su Persijance i do-
pa u
do zlatne slobode do blagostanja i veličine,

  
  

tiskaju po pogodbi i uz razmjerni
ne

da će mi biti od prijeke
elementarnim stvarim, jer su danas od
nepoznate ili zanemarene. Vrijedan pisac 0 gos-
podarstvu žalio je, što bijaše prisiljen pristati na
ovu nuždu, i pitao se je: da li bi Petar Lapla- i

PROM aČČĆ“mmRmTMHĆRiIĆdČšNNkšecNSSSEESEEEEEE=__—m—Ooon

zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, & oglasi kojis4

Pa e prima ni uredništvo ni uprava.

kazati bobu bob i popu pop, ne obazirajući se i
ne mareći za ničije pogrde, jer ,non refert quam
malta in illum conijciuntar tela, cum sit nulli pe-

ko osugjeni za ,fruges consumere“, jer na svoje
dužnosti ne mislimo, niti se žurimo da ih ispu-
nimo. Od sviju naših lijepih hvalospjeva o veliči-
ni bolje, sretnije i nedaleke budućnosti okoristi-

skao pčela na brusu“, jer paćenička Hr-