Godina IX. . Br. 9. U DUBROVNIKU 4 Novembra 1899. GO (€ g % - i crta CRVENA e e ova svake subote kroz una, &v imadu i po si cijelu ovinu arka više. godinu tior. #:60, na p6 godine fior. 2:25; sa Austro- i Bosnu inu o troškovi. 2:50; sa inosemstvo fior. 4:50, Pojedini broj stoji 10 novč. Odziv iz Hrvatske. Veleštovani gosp. Uredniče ! Ne mogu i ne mogu a da Vam nejavim, ko- liko se zgražam nad onom politikom, koju tjera organ narodnjačke stranke u Dalmaciji. Ma bilo mi je, kO da me guja ujela za srce, kad sam samo pročitao onu ružnu vijest, da se ti ljudi bore pro- ti knjigam koje bi dolazile iz Zagreba Zar tako? Zar koljevka hrvatstva ne dopušta da na nju pa- daju tople zrake iz središta hrvatske kulture ? No, tomu se nikada nijesmo nadali ! Razumijemo mi ovamo onu Vašu pečal i muku, onu Vašu bol i suze, koje se kano cakle na članku u zadnjem broju krasne ,Crvene Hr- vatske“ pod naslovom ,Otrov.“ Ne, čestiti otač- beniče, ono nije ,otrov“, ono je hajdučtvo. Prereži čovjeku žilu kucavicu, iskrvariti će, umrijeti će. Potrgaj u jednom narodu sveze bra- tinstva, sveze napretka i jedinstva, i on će izda- hnuti, propasti. Ne marim pitati, kolika je uvrijeda dobrim našim profesorima u Zagrebu, kad im se baci u obraz blato pogrde, da im ne valja jezik. Zar oni ne zaadu narodnoga jezika, koji su sabrali iz ci- jeloga naroda u jednu kano skup, koji se dižu na stolice sveučilište, kojim se otvaraju vrata akade- mije?! To je kleveta. Straoka politička, koja mosi i ime ,hrvat- sko“, imala bi se s mjesta odreći toga imena, s mjesta i oaaj čas, kad joj je obraz dopustio, da mirno gleda i sluša, kako se pugrgjuje ono sveto središte, kamo imademo svi težiti onako živo i stalno kako gladno čedo za majčinim mlijekom. Ali k čemu vodi ta politika: bježati od Za- greba? Vodi onamo, kamo nas žele dovesti naši dušmani. Ta čim su suajedi Magjari strpali lijepo naše Megiumurje pod svoju upravu pripojiv ga Zala-varmegiji, znate što im bijaše prvi posao? Ministar nastave izdao je naredbu, . kojom zabra- _njuje u pučkoj školi rabiti knjige štampane u Za. grebu. Isti katekizam, jer se mora štampati u Za- grebu, morao se složiti kajkavštinom, samo da nije isti, kojim se služe svi drugi Hrvati. I svrha je postigouta. Hrvatstvo Megjumurja jest kano na polak rasječena grana, još samo u- darac pastiće i osušiti će se ta naša hrvatska grana. Ele ko bi ikada mislio, da će komšija Ma- gjar naći imitatora u bratu Dalmatincu, da nam jednako podrezuju žile kucavice, da nas jednim kano nožem bode u srce?! Žalosno Takova poli- tika može samo svršiti općenitim bankrotom, na koji će pasti narodno proklestvo, Nije nam dosta što nas tare sistem, što nas cijepaju vlade, što nam na kuću navaljuju susjedi, što domaći izrod zameće svagju onako od prkosa baš za stolom i na ognjištu; — ne to sve nije dosta, treba da još i vlastiti s novi ubvjničkom rukom kidaju one tan- ke ali jake niti narodnoga jedinstva, kakove su, da nam se hrvatska mladež uči iz jedne knjige širom oaših hrvatskih pokrajina. Predaleko se sa- šlo, to je izdajstvo narodnoga jedinstva, to je pot- ta, septembra i oktobra. B PR Ea a septem ro o, Cijena je la napaja u Olpravniioa kia: 1 sa donašanj : na godinu flor. 5, na p6o godine flor. em u kuću + sa | sto polugodište. Za oglase. priopćeno. ko dušmanin, ko mu kuću gradi a ko razgragjaje ? Ovom nemilom i sramotnom zgodom primi- te iz jadovite duše pozdrav: Bog i Hrvati! Ufaj- mo se u Boga pravednoga, da će Hrvati ipak o- stati živi i svoju kuću podići. Vel. Gjurgjevac, na dan ss. apostola Šimuma i Jude 1899. Jozip Šafran, župnik. Stvari u Banovini. Na 25 prošlog mjeseca sastala se u Brodu na Savi godišnja skupština stranke prava pod pre- sjedništvom g. Grge Tuškana. Na tu skugštiau do- šlo je oko 300 pravaša iz raznih krajeva Banovi- ne, a u prvom redu narodni zastupnici. Sa strane neodvisne stranke pristupiše narodni zastupnici gg. dr. Brešćenski, kanonik Rubetić i vlastelin Kiepach, koji bijahu najusrdnije primljeni. Vijećanja ovogodišnje pravaške skupštine ba- vila su se ponajviše sa nutarnjim pitanjim u Ba- novini, pak su u to ime učinjeni neki predlozi i zaključci, o kojim se ima da povede riječ i dalje, u saboru. S te strane nadamo se, da će rad stran- ke biti vrlo plodonosan, ako ustraje na započetoj stazi, da uhvati korjen u narodu, zanimanjem za svestrano njegovo dobro. Skupština je jednoglasno votirala povjerenje narodnijem zastupnicima stranke i uoblastila ib, da i nadalje u koaliranoj opoziciji djeluju zajed- no sa nezavisnom strankom, a tim više kad je i sam kan. Rubetić izjavio, da im je načelno stano- vište hrvatsko državno pravo što svojim radom i pokszuju. Hrvatski i slovenački zastupnici stranke pra- va u Beču poručiše da ne mogu nikako pristupiti skupštini, jer baš ovih dana bijaše ljuta borba sa Nijemcima, radi koje svi Slaveni morahu da bu- du na okupu. Brodska skupština donijeće osobito za Sla- voniju lijepih posljedica, kao što je lanjska trsat- ska donijela u pogledu jedinstva sa našom slove- načkom braćom. U Slavoniji bijaše potrebna mu- ževna riječ stranke, a da se onaj narod prene i trgne, tim više što u velikoj pogibelji, da ga raz- noliko tugjinstvo, koje onamo filtrira, ne razjede i pokvari. Slavonci su to osjećali, pak ne samo da su u vanrednom velikom broju došli na skup- štinu, nego su poslali i vele važnu izjavu sa pot- pisim odličnih prava&a iz svih krajeva Slavonije, u kojoj se izjavljuju solidarui sa radom i načeli- ma stranke i sa njezinom slogom u opoziciji. Poslije velikog banketa, na kome se izreda- še prigodne zdravice i čitanja brzojavnih pozdra- va, skupština se je završila u najboljoj slozi i spo- razumku, koji ju je pratio tečajem cijeloga rada. Biskup Strossmajer vanrednom odlukom dopustio je, da se u ovoj prigodi može držati na Brodu glagoljaška misa, koju otsluži župnik K'mpotić. Na saključak još samo dvije rijeći: NARODNA REPUSLIKA HRVATSKA NAUČNA BIBLIOTEKA, DUBROVNIK RVATSKA Pestiiag 1 ote plaćaju ne : prav Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku, gdje su i & salju se Uredništvu. ne list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za poša- io ino i o e 10 novč. po retku, a oglasi koji se De po vraćaju. Listove o. eni m g ničko glasilo u Zagrebu. Malo po malo Frank će bit ostavljen od svih onih, koji svojom glavom misle, a slijediće ga samo ona pet-šestorica, koji Fraokovom glavom misle, t. j. za koje se misli on, dr. Frank! A što će u ovim prigodam ,čisti“ Dalma- tinci ? Jedinstvo“ narodnjaka prekida donapokon i sa školskim knjigama u Banovini, jer im tobož ne valja jezik! Čisti“ će prekinut sa rodoljubi- ma koji se juš jedini bore, da se podržaje duh neodvisnosti i hrvatstva. Pogibelj ovoga postupanja tako je očita, da joj je izlišno svako komentiranje. Mi na nju u- porno i neprestano upiremo prstom ,Čisti“ i ma- rodnjaci trgaju sve veze sa opozicijom hrvatskom, koja prestavlja neodvisni narod u Bauovini. Pa kud bi onda Dalmacija — s kijem ? Hoće li iko da o tom razmišlja? Ne čuje- mo li sirenski glas koji nas s istoka Dalmacije zo- ve? Šta zar da on nadvlada? A kud bi onda na- še hrvatstvo ? Mislimo, da se ne budemo kajati, kad bude već prekasno. Svečanost na Grudi. U nedjelju na 22 proš. mjeseca bila je na Grudi velika i za daljnji razvoj Konavals, a i ci- jele južne Dalmacije zlamenita svečanost: polože- nje prvoga kamena željezničke štacije i tim je započeta radnja ove južne željeznice na dalmatin- skom zemljištu. Na ovu slavu došlo je mnogo pozvanika. Vla- du je zastupao namjesništveni potpresjednik gosp. Alfons pl. Pavić, zatim tu bijahu dubrovački i kotorski biskup, dubrovački poglavar savj. Nasso, kotorski poglavar savj. Blešić, uprava željezničkih radnja, općinski načelnik Glavić, upravitelj općine dubrovačke Laneve, načelnik Hercegnovog Gojko- vić, trebinjski prestojnik Bijelić, prestavnici obla- sti iz Dubrovnika, prestavnici hrvatskih društava cavtajske i dubrovačke općine, ini posvanici i mnogobrojni narod iz Konavala, a takogjer i iz obližnje Boke. Cijela Gruda bijaše okićena zasta- vama, megju kojim najbrojnija bijaše hrvatska trobojnica. Hrvatska Glazba iz Dubrovnika razve- seljivala je cijela svečanost. U jutro osa 10 ura prispije potpresjednik Pavić, koga dočeka Načelnik sa dekanom kan. Crnicom, a zatim se svi sa narodom upute u cr- kvu, da slušaju svetu Misu. Pontiffcirao je presvj. biskup Marcelić. Iza Mise bude otkrivena Spomen- Ploča nad vratima ulaza u župnički stao na uspo- menu boravka Njeg. Veličanstva Frana Jozipa L i nadvojvoda Preč. Crnica na ime načelnika pro-