mo joj se smijati, jer kad neko hoće da skoči u
vodu, sto zakona, sto vlada ne može mu stati na
put. Ali da se vidi koliko je naša starija ulema
zaslijepljena, gogo je koliku je hajku digla
na ljude, naprednije gragjane koji nastoje da se
ustanovi ženski mekteb na temelju Mearifname
kojemu je zadaća djecu uzgoj ti dobro u vjeri i
prosvjetnom napretku.
Napredniji ljudi za tu galamu nemare nego
i dalje. Baš ovih dana priredili su u konviktu za gi-
mnazijalce i drugih škola muh. gjake, Mevludi
šerif. Priregjivački odbor koji je dao sjajnu večeru
najprije za 75 gjaka, a zatim se je odličnijih gragja-
na njih do 40 gostilo, za tim je Mevludska doa
moljena i svršena do 7 sati u večer. Iza toga
progovorio je Mehmed ef. Spahić te istaknuo cilj
ove po odooru priregjene gozbe i svečanosti: je-
dino da gragjani obodre mladež na rad, osobito
da ih učvrste u vjeri i štovanju svega što je lije-
po i korisno za napredak. Ovim govorom ganuo je
ef. Spahić prisutne tako da su mnogima suze rados-
nice protekle. Na što se istaknu jedan V. razreda gi-
mnazijalac te se zahvali odboru i gragjanstvu na
ovakom radu kojim se za njih djake učinilo do-
sta, ali kad je spomenuo da kroz pet godina od
ovgješnje uleme koja se kupi oko Muftije ne bi-
jahu pohogjeni nikad, ni osokoljeni za nauk, teško
nas se ovako stanje dojmilo. Poznato je reće mla-
dić da drugih vjera dostojanstvenici ne skidaju o-
ko sa svoje mladeži, nego ih bodre na teškom po-
duzeću, a mi se u čudu pitamo, gdje je taj naš
vjerski starješina, zar ne misli, da na mlagjima
svijet ostaje. Gjak se je suznim očima zahvalio na
ime sviju gjaka i u opće pohvalio korak napredno
miislećeg gragjanstva. Iza toga govorio je Ali ef.
Kadić profesor arapskog jezika na ovdjašnjoj gim-
naziji i upravitelj konvikta, da je vrlo radostan
vigjeti okupljeno naprednije gragjanstvo na veče-
rašnjem sastanku i sam duboko hvaleći podhvat
odborov i gragjanstva koje se eto sjetilo gjaka da
im priredi ovako skroz lijepu i pohvalnu svečanost
čega će se bez dvojbe gjaci znat uvjek sjećati.
Napomenuv kako je starije kultura oplemenila, pak
da je ta kultura podigla na ondašnji stepen, a mo-
ra da podigne Aziju i Afrigu, mi takogjer ne smi-
jemo izostali nego ići u susret kulturi ako misli-
mo obstojati kao narod.
Svečanost je ova vrlo lijepo djelovala na mla-
dež kao i na prisutne gjagjane i sigurno je da će
ostati u velikoj uspomeni. Naša ulema prem po-
zvata na svečanost izostala je i dokazala premu-
drost svoga natražnjaštva. Na ovakoj svećanosti
imala se odazvati ulema, jer Ine mel musninu ne
ihvetun ne asluhu fe asluhu bejne ehaveićum.
Pogled po svijetu.
U Beču. — Schinererijanci se opet poklaše
ga ostalijem Nijemcima, jer zahtijevaju, da se ne
podupire vlada prvo neg ukine $ 14 i njemački
jezik ne proglasi državnijem. — Biće ukinut no-
vinski biljeg. — U Češkoj se općine odriču preu-
zimanja državnih poslova sve dok se jezik u ure-
de ne povrati.
Delegacije se sastaju na 23 ov. mj.
Rat u Africi. — Engleske vijesti tako su
iskrivljene i kontradiktorne, da im nije moguće
ništa vjerovati. No ipak Bveri su zauzeli grad Co-
leuso, a i Ladysmith će svaki čas da pane u nji-
hove ruke. Dogodi li se to, opda bi moglo da ma-
lene republike izvojšte definitivnu pobjedu, te Eu-
gleze prisile, da ih puste na miru. — Englezi pišu
da u boerskijem četama imade dosta ruskih oficira.
Domaće vijesti.
Općine. — Već su po Dalmaciji u mnogo
mjesta obavljeni izbori općinskih Uprava.
Zastupnik prof Mrkušić konačno se sa-
svim odijelio od narodne stranke. Prije, za vrije-
me izbora 1895 prof. Mrkušić, nekad radikalac,
koji je za narodnjake onako grozno uzbunio Ma-
karsko Primorje, bio je od listova stranke prava
najoštrije napadnut, a od ,Jedinstva“ do nebesi
Sada ga ,Jedinstvo“ u blato baca, a
nas u politici, nauci, literaturi, u
ljamo, da se ove ,stečevine“ te-
Frank, Stražičić et Comp. docent,
premda ćemo i u buduće svikolici biti isti. Milo
nam je da prof. Mrkušić ostavlja narodnjake, no
ga barem, da učini uuovicijat“.
Hrvatska. — Početi će buduće
Zagrebački članovi ,Matice* neka pošaljn po
pripadajuću im knjigu družtvenomu knjigoveži g
Ivanu Schneideru (Frankopanska ul), koji je o-
vlašteo i predbrojbe primati.
Ga članovi ,Matice“ mogu još uvijek —
dok traje zaliha — i prvu i drugu knjigu ,Mati-
čina“ izdanja: ,Hrvatskih narodnih pjesama“ uz
člansku cijenu (za svaku knjigu po 1 for. 50 nov-
čića) dobiti.
U Zagrebu, 19 Oktobra 1899
Uprava , Matice Hrvatske.“
Pišu nam iz Graca: Na [. glavnoj sjedni-
ci 21. X tg. bi izabran za zimski semestar god.
1899-900 slijedeći odbor: Predsjednik, Mate Bu-
lić cand. iur., Potpresjednik. Cviličević Baldo cand.
med , Tajnik, Šeparović Jerko cand. iur., Biljež-
nik, Gilić Ante stud. techa., Blagajnik Miličić Ja-
kov stud. med. Kajižničar Buzolić Stjepan stud.
phsrm., Gospodar Bocak Jure stud. med.. Odbor-
ski zamjenici, Krile Marin cand iur.; Debeljak
Lujo cand. med., Revizori Spišić Božidar cand.
med , Ilijanić Blaž cand. med., Tironi Dragutin
cand. iur., časni sud Tuškan Mate cand. med.,
Saotica Ante cand. med, Korsano Frano c. med.
»Sloboda“ u Gracu. — Izabrala je na svo-
joj prvoj glavnoj sjednici dne 19 listopada slije-
deću gospodu u odbor za zimski semestar g.
1899|900: Presjednik Mučalv Aante stud. phil.
potpresjednik Heštera Bogdan stud. med, tajnik
Grgaima Aote stud. med., blagajnik Večerina Li-
vije stud. med., knjižničar Bujas Ramir stud. phil.,
gospodar Grisogono pl. Nardin stud. technu, revi-
zori Zekan Božo stud. phil, Smolčić Vinko stud. '
iur., časni suci Monti Hugo stud jur., Afrić pl.
Petar stud. iur., Franuković Gjuro stud. meu.
Gradska Kronika.
Lične Vijesti. — Prošle nedjelje boravila
je u Dubrovniku gja. Vilma pl. Kallay, žena mi-
nistrova.
Podružnica Sv. Ćirila i Metoda za Du-
brovnik držala je u Nedjelju 5 tek u prostori-
jama Dubrovačke narodne čitaonice svoju osno-
vateljnu skupštinu. Pošto je g. dr. Melko Čingri-
ja vatrenim riječima potaknuo sve Hrvate da po-
mognu družbu stavljajuć im pred oči njezinu pa-
trijotsku zadaću pregje se na izbor odbora. Bira-
ni su: ravnateljem dr Melko Čingrija, zamjenikom
Antun Miletić, tajnikom Dinko Fabris, zamjeni-
kom Josip S. Fattori, blagajnikom Miho Čakelja,
zamjenikom dr. Ivo DeGiulli.
Stavljamo na srce svim Hrvatima a napose
onim Dubrovnika i okolice, da što brojnije pri-
stupe ovoj po ružnici koja će uz ostale pomoći
maogo hrvatskoj Istri u teškoj borbi proti navali
talijanaške iredente.
Pohvalno. — Prigodom smrti g.gje Mare
Tomašević udijelio je mjes. dječ. zakloništu gosp.
Marko Tomašević kr. 15.
Pohvalno. — Gosp. Ivo Guljelmović poklo-
nio je fior. 5 Jubilarnoj zakladi za početnike u
pomorstvu, prigodom smrti kap. Antuna Skurića.
Dubrovački Parobrodi. — Balkan u Gr-
čkoj krca rudu. — Beatrice na putu iz Rijeke u
Rotterdam sa drvljem. — Galeb iskrcava rudu u
Trst. — Gundnlić u Savannah krca za Sredoze-
mno More i Trst. — Hartington na putu iz Bal-
tika u Holandiju s drvljem. — Istok na putu iz
Montreala u Northhields. — Plat krca vino u Gr-
čkoj za Cette. — Prasatius na putu iz Tangaro-
ka zaAmsterdam za žitom.
Teatar. — U subotu Sardouov Lo Spiriti-
smo, u nedjelju Il padrone delle ferriere, u po-
nedjelnik Rantzau, u utornik Facciamo divorsio,
u srijedu Za gelosa, u četvrtak Sulivan, u petak
serata karateriste sa La moglie bella. Suviše smo
vidjeli po koju farsu.
O komadima nećemo govoriti. Komadi su
većinom poznati, niti su isti čekali Dubrovnik, da
čaju svoj sud. Govorićemo o prestavi o društvu.
Izgleda ko da je društvo Citta di Torino
na prolazu kroz Dubrovnik; da se zaustavilo, če-
kajuć parobrod, pa — toliko da ne stoji zaludu! —
prestavlja, neka ga i ova publika, i ako nedostoj-
eda i uživa. Na glumcima se opaža očiti
e mesta in menime sebi
ta prev neprama
F svaku granicu. Iznimku čini stake a.
abbri, jedini koji nastoji da radi i da ugrije
slušatelje.
Društvo je dobro, priznajemo i učinilo bi li-
kad bi htjelo
| mmmamaan. mam mm mmm > mmm o —————« »=—m———m————u——m—————=—
i e:
g HENNEBERG-OVE PARAIE SVILE
dvor dob.) ZURICH.
da se zauzme. Ali neće,
će i u Bondinu Teatru, koji doduše nije ni Scala
ni San Carlo — no Olga Lugo nije ga tako u-,
malovažavala. Neka i oaše općinstvo ljno 0-
cijeni Vaš talenat. — Gosp. Ruggeri
pada u istu pogrešku gji.ce lggius,
gragjanstvo, vidi, osjeća, razumije i zato se
onak« hlsedno. Gragjaostvo čuje da bi ova
da mogla puno bolje prestavljsti kad bi
Brilanat g. Falconi ima dvije mane: prvo da po-
jede polovinu od riječi, te publici ostane veoma _
malo; a drugo da je nekad previše karikiran, što
pokvari utisak pravog humora i lakardije.
Pohvalit je u svemu gosp. Fabbri; on radi,
on se zauzimlje, on ima obzira naprama publici.
Diskoras na Poljani.
Vlaho. — Valja rijet pravo sad je ,Dubrovnik“ diven-
to skladan.
Ivo. — Percho su na Cetinju nešto aveliškani.... oni
poso od asenja učinio im je učinit rgjavu figuru.
Vlaho. — Kakvi asenji?
Ivo. — Crna Gora ostala je dužna Austriji više od šes
stotintisuća fiorina za asenje, koje je ona izdala na
dvor, a na svrhu godine nije mogla da izjednači
konte.
Vlaho. — I ja sam nešto o temu čuo.
Ivo. — Govori se anci, da kad bi im slažilo dinara, ne
bi ništa bilo potreba nego spikat koji asenj u Aus-
triju e 1 affare & fatto.
Vlaho. — Ne razumijem.
Ivo. — Eppur & chiaro. Iz Cetinja pošlju asenj na dvaes
tisuća na vojvodu Špira ili Mitra u Dubrovnik. Voj-
voda dogje, uzme asenj, potegne dinare i pogje do-
ma,.... Sad je lo scambio ukinuto.
Vlaho, — A što govoru naši Srbi.
Ivo. — Aveliškani su, tanto pil što su se nadali, da će
Rusija pokrit ovu sumu, ma Rusija se ne miče.
Sad je Crna Gora navijestila Austriji gveru.... in
bestiame. Sve se ima krcat s Puljizima.
Vlaho. — A susidija ?
Ivo. — A propozito — a ko zna da susidija nijesu bili
oni dinari austrijski. Ma.... sad kad se je
promijenula, , Dubrovnik“ više muči,
Vlaho. — A što ima novo u nas?
Ivo. — Ništa, nego da se u drugi ponedjelnik čini nova
komuna.
Vlaho. — Poću vigjet. I ti si mogo sjedat tamo....
Ivo. — Jes, oferiškavali su mi; ma reko sam im: ,neću!
pije više za mojijeh godišta! A što vam bade od
mene potreba — evo me, sempre pronto!“ Vlaho
zbogom !
Vlaho. — Adio, Ivo.
Priopćeno *)
Upraviteljstvo Zemaliske Bonice dalo je ne-
ku radnju od blizu 3000 fior. jednom
ku, stranom podaniku, bez da je bio otvoren ika-
kav natječaj. u komu bi mogli sudjelovati i naši
domaći poduzetnici!
Ovaj slučaj vrlo je neugodno dirnuo sve
dubrovačke graditelje, i to s razlogom, jer Upra-
viteljstvo imalo je barem učinit. da i domaći mo-
gu saučestvovati. Bonica je podigouta i uzdrži se
nove: m domaćih sinova.
U Dubrovniku, 8 Novembra 1899.
Jedan poduzetnik.
*) Za članak pod ovim naslovom Uredništvo ne u-
zimlje odgovornosti. Ur.
Frano Supilo upravitelj, izdavatolj 1 odgororai urednik
Tipogradja DD razutins Pretnera u
Hennebergova Svila
od 45 novč. do fi. 14.65 Barica — sro Mija i bj:
dobije direktno iz mojih Fabrika —
disana — u modernim pregjam, bojam
private porto i poreza franco u kuću, Uzorke
Kod dječijih bolesti
koje tako često traže kiselastih srestava, sa
strane liječničke kao i radi blagog djelvva-
I
d
kod kiselosti,
šlijezda itd., takogjer
i rado u bl
raketike, pre
j. 21 & mj. — djeliti dotično raza-
knjigu: , Hrvatskih narodnih katara uzdušnih cijevi Mosegna
ju je
fije dvor.
gavj. Loschnera o Giessbihi Sanerbrum.)
ma zradialje 1 posjedniko loga