Naši dopisi. Dubrovnik, 16 Novembra. Jamačno je sve pučanstvo i Dubrovnika i Gruža s veseljem pozdravilo namisav uvedepnja omnibusa megju Gružom i Dubrovnikom i prvu pojavu dotičnih kola. Gosp Missoni, koji je to izveo, oslobodio je dubrovačku i grušku publiku dotadanje kočijaške samovolje, koja je i usprkos granicama utanačenim od općine umjela utjerivati kad i kad baš nerazložite svote i olakotio je u opće saobraćaj megju Gružum i Dubrovnikom; s toga nek mu je hvala i priznanje. Nu ipak bi mu se koješta moglo opaziti, što ne odgovara zah- tjevima publike i sto mi ovdje iznosimo u sigur- noj nadi, da će gosp. Missomi, koji se ipak brine, da im odgovori, to popraviti i tako steći sveopću trajnu simpatiju čitave publike. — Prije svega red je opaziti, da su i natpisi na pojedinim koli- ma 1 vozne karte naštampane isključivo talijan- skim jezikom. Mi bismo željeli, da se gosp. Mis- somi već jednom sjeti, da je ovo hrvatska zemlja, u kojoj apsolutno nema mjesta nikakvomu tugjin- skomu jeziku i da su njegovi pretplatnici, koji se svaki dan voze u njegovim kolima, Hrvati, koji neće da dopuštaju nametanje tugjinštine. Htjeli bismo samo pitati gosp. Missoni-a, bi li on bio mogao gdje drugdje, n. p. u Beču, nametati tali- janštinu svojim kolima i voznim kartama? Valjda je cijenio, da će dubrovački Hrvati mučati i od sada kao i do sada i svojim novcima mirno ku- povati njegove pretplatne karte naštampane tu- gjinskim jezikom! Već je dosta toga mučanja; hrvatski nam ponos nalaže, da progovorimo, da doviknemo: ,Nećemo tugjinštine!“ Da, gospodine Missoni, želite li uzdržati simpatije publike, uki- nite sve talijanske natpise i stavite isključivo hr- vatske. — Zatim ćemo opaziti, da kola ne idu po mkakvom voznom redu. Tu se ne zna ni ko pije ni ko plaća; gdjekad je troje kola skupa na Pilama dok u Gružu nijesu nijedna, a gdjekad je ubratno, dok mnoštvo putnika čeka gdjekad po tri četvrtine sata, da se voz krene. A čemu to? Zar ne bi mogle biti stalno odregjene stanovite ure, u koje da se putuje? Nemaju kola čekati putnike, nego putnici kola i to samo do one sta- novite ure, a ne dalje; jer klone li dotična ura, odmak treba ići. — Dalje nam je opaziti, da je gruška stanica odveć daleko od središta gruških kuća; pak bismo s toga željeli, da i ako ne baš sve, ali barem neke pruge dolaze do Kantafiga, gdje je pravo središte gruških kuća; jer treba u zeti na um, da ima putnika, pače 1 pretplatnika, koji ne idu samo za šetnju do ,Hotela Petke“ u Gružu, da popiju čašu piva, već idu za posao sve do Kantafiga ili ćak do Rijeke Dubrovačke. — Nu to nije sve. Kola ida odveć polagano Razu- mijemo, da se nema zahtijevati, da trče kao ko- čija; ali niti to, da za put s Pila do ,Hotela Petke“ u Gružu upotrijebe gdjekad 35 minuta, dok dobar pješak prevali isti put u 20 minuta. Ne treba nemilosrdno tjerati konje i tako ih u- bijati, ali ih ne treba ni lijeniti i tako izazivati ustrpljivost putnika. Sit modus in rebus. — Na kuncu ćemo istaknuti, da je vrlo pohvalna odred- ba gosp. Mivsoni-a, da jedna kola (a do potrebe i više njih) svako veče, kada se dovrši predstava u Bondinom kazalištu, čekaju na Pilama posjeti- telje kazališta, koji žele ići u Gruž, da ih tamo odvedu; nu istodobuo ćemo nadodati, da nam se čini nešto previše tražiti tom prigodom od svako- ga putnika, pa i od samih pretplatnika, 20 nov- čića — dakle dvostruku cijenu — za put do Gru- ža. U kazalištu se obično uvijek dovrši predstava prije 10 sati, a to nije nipošto kasno doba noći; pak je i s4m gosp. Missoni odmah u početku raz- glasio, da će kola ići svako veče redovito do 10 sati Čemu dakle sada ne držati riječ, već podvo- stručavati putnu cijenu za ono pošljednje danje putovanie uz tobožnju tvrdnju, da je kasno doba noći? Tek onda, kad bi kola imala čekati do preko 10 satt, mogla bi se nešto povisiti, ali ni- posto podvostručiti putna cijena. ve ovo istakosmo sine ira et studio jedi- nom namjerom, da gosp Missoni, koji očito na- stoji ugoditi publici. što prije doskoči ovim pe- prilikama i sve uredi tako, kako će njegovi put- nici — a osobito pretplatnici — biti zadovoljni, računajuć na &kodu, kvja bi mu u protivnom slu- čaju mogla nastati & njihove strane, osobito glede prvog našeg prigovora. Nekoliko pretplatnika is Dubrovnika i Gruša. Slano, 15 Novembra. U Subotu na 11 ovog mjeseca obavila se je u prisustvu političkog izaslanika biranje novog općinskog viteljstva. Vijećnici. tumačeći želju čita prteoa V kra: Luja Milića. Prisjednicima ostaše i Pibrani gg. Marko Milić, Ivo Golušić, Ivo Milić i Ivo komisija za primanje duhana svrši. MEL ubvatilo sa du- han preko 35.000 Radi suhih vremena prošlih da- na nijesu mogli svi seljaci urediti duhan, te bi bilo neophodno potrebno, da primanje duhana pa- knadno opet preuzmu u Slanomu, da seljak ne troši do u Gruž. a. Pogled po svijetu. Peložaj u Austriji. — Ima nekoliko da vijećaja odbori kvotnih deputacija, ali se još ni- kako ne mogoše konačno složiti, pak će se ta vi- jećanja prenijeti u Budimpeštu, gdje je pošao i ministar-presjednik. Inače u Beču ništa nova. Neizvjesnost u sva- kom pogledu, u kojoj neizvjesnosti vlada nadalje goni. Nijemci svejedno nastoje, da Poljake ulove, ali uzalud. Rat u Africi. — Boeri se junački drže, zadobišće Qusenstowo, a svaki se čas očekuje, da će panut i Ladyšmith. Engleska mobilizuje no- vu vojsku. Europejske vlasti drže se sasvim neutraloo Rusija sama kao da ne zna što bi počela u ju- žnoj Africi. U Italiji prijestolna besjeda naglašuje naj- bolje odnošaje s», svim vlastima. Nijesu taki o- dnosaji u zemlji, gdje protivnici ustava spravljaju žestoku borbu proti monarkiji kako što će se vi- djeti u Milanu u općinskim izborim. Crna Gora. — Uslijed obustave pošt. na- putnica za Crnu Goru sa strane Austrije, ova se osvećuje tim što želi prekinuti svaku trgovačku svezu sa Austrijom i saoju trgovinu naputiti u Italiju. Silna posla ! Domaće vijesti. Općina Spljetska. — Načelnikom općine spljetske birao je gosp. Vicko Milić nar. zast i umirovlj. presj. dubrovačkog tribunala. Hoće li i nadalje ostati ista općina u rukama g. V. Morpurga ? Bistri se! — Gosp. dr. Drinković u ,Na- rodnom Listu“ u dva podulja članka dokazuje ne- smisao frankovske politike u Dalmaciji. Umro je bivši tršćanski biskup Glavina, koji radi talijanaških navala morade ostupiti. Po- koj mu duši! Pišu nam iz Zagreba. — Društvo u pot- poru oskudnih hrvatskih sveučilištara iz Dalmacije na kralj. hrvat. sveučilištu u Zagrebu, imenovalo je za školsku godinu 1899 1900 slijedeći odbor: presjednik Zvonimir Mrkušić pravnik, blagajnik I- vo Juhjan Tartaglia prav., tajnik Jozo Dubrilović pravn., knjižničar Vinko Vlabović prav., zamjenik Jozo Corubolo st. pharw., revizori: Peroslav Paski- jević Čikara i Celestin Medović. Pišu nam iz Beča: — Cast nam je javi- ti, da je hrvat. akad. društvo , Zvonimir na svo- joj glavnoj skupštini od 25|X. izabralo slijedeći odbor: Presjednik g. stud. med. Milan Bechtali, potpresjednik g. stud. tech. Drag Kolarić, I. taj- nik g. stud. med. Milan Čačinović, Il. tajnik g. stud. agric. Aurel Rauer, blagajnik g. stud. tech. Drag. Šaj, knjižničar g. stud. phil. Vjek. Štefanini, novinar g. stud. iur. Leo Tomašić, gospodar g. stud phil. Ivan Novljan, zborovogja g. stud. fo- rest Petar Crpić. Odb. zamjenici gg. med. M. Mi- kulić, med. Stjep. Kukrić, revisori gg. phil. D. Zgrabljić, tech. A. Fassotti, med. U. Masovčić, časni sudci gg. med. Sl. Pejčić, Kurt Hilha, A. Španić, Ivo Blažeković tech. M. Tuškan. Iz Beča. — U lokulu za sasebnu dalmatins- ku izložbu u Parizu 1900, koju priregjuje društvo za promicanje sosdne-deANSEA interesa Kra- ljevine Dalmacije u austrijskom paviljonu ima još mjesta. Zato se vlju svi oni, koji mogu izlo- žiti da svoje p društvu prijave putem pis- ma što je prije moguće. Društvo se nada da Dal- macija neće propustiti ovu vanredno zgodau pri- liku zasebne izložbe. Da se časno iz- nese u Parizu, uvjereni smo da nam ne treba po- zivati na poznato rodoljublje ujenih sinova. Pošto se je društvo »Vozje“, sti- pendijama i drugim dužnostima o skoro mu Dal- ja i novčan tporom oć priteće. I- o gra e rr m pretrpjeti golemu škodu. Naše uredništvo prima sa zahvalnošću i moli sve rodoljube, da društv njegovoj plemenitoj namjeri svakak A DO i : Sa dalmatinsku izlošbu u Parizu 1900, Dalmacija u Beču.“ Uredništvo će redov- iznositi imena darodavaoca kako koji prilog i Y Pir. — Sutra se ženi čestiti mladić i vatre- ni Hrvat gosp. Pasko Grbić sin našega dičnog ro- doljuba u Župi gosp. Vida Grbića i uzimlje kra- snu gji.cu Maru kćerku drugog poznatog Hrvata u Župi gosp. Gjura Regja. Veliki se svatovi sprav- ljaju ovome piru, kakovih je Župa rijetko vidjela, pa uz tolika neka im budu i naša čestitanja. Na Pošti. — Počam od 19 tek. mj. biti će unaprijed u nedjelju i po podne od 4-5 otvoreni otsjeci za predavanje kojiga i naputnica. Arhitekt gosp. Vancaš iz Sarajeva dolazi u Dubrovnik za više dana. Evo svakom prigode da se obrati za nacrte i potrebite im radnje. Za Ćirila i Metoda. — Upisivanje u po- družnicu Društva Ćirila i Metoda prima u Du- brovniku gosp. Miho Čakelja, trgovac vina u u- lici Izmegju Polača. pHrvatska Glazba.“ — Izabrana je nova Uprava Hrvatske Glazbe : Presjednik: Marko Mi- trović, potpresjednik : dr. Ivo DeGiulli, upravitelj : dr. Melko Čingrija, blagajnik Ante Mazzaln, taj- nik Josip Omiskijević. Teatar. — U subotu slušali smo Tristi A- mori od G1iacose. Tristi amori e tristissimo lavo- ro! — U nedjelju Il romango d' un giovane po- vero. — U ponedjeluik La moglie giovane od G. Rovette. Auktor od Disonesti mije sa ovim svojim novim komadom poništo umnožio svoju slavu. La moglie giovane brzo će isčeznut s repertoara, kao i Tris Amori, jer sujet je dosle sto put bio bo- lje obragjen. — U utormk Frou-Frou. To isto samo malo drukčije! Adulterij i nista više ! Dra- ma nema skoro nikakve književne vrijednosti. — U srijedu La felicita conjugale, poznata i toliko put vidjena komedija. — U četvrtak [Il braccia- letto od Antona-Traversi, novi propali komad u jednom čiuu bez ikakva dramskog efekta. Zatim Prestami la moglle lakardija u 2 čina, koja se je dopala. Dosle, kako se vidi, društvo je u izboru ko- mada bilo vrlo loše sreće. Kako bismo radije bili slušali Noru, Gli Spettri, La battaglia di farfal- le, Il cocchiere Henschel, La potengza delle tene- bre, La casa paterna i toliko drugih komada, do- čim osugjeni smo na starije i na one koji malo vrijede i malo se plaćaju. O glumcima samo dvije riječi. Gji.ca Iggius regbi da počinje uvažavati mnijenje publike. Do- bar, veoma dobar gosp. Ruggeri — dobar i što je glavno, naravan. I brilanat zadovoljava. Otvoreni Dopisi ,Crvene Hrvatske.“ Dopisnicima 0 ,Slubods“ i , Hrvatskoj“ u Gracu. — Pošto smo pustili da se, u granicam, čuje i jedno i dru- go zvono, ne mislimo vise davati mjesta sličuim dopisim, iz razloga sto nam ih naš položaj ovamo nalaže. Gospoda dopisnici će nas razumjeti 1 izvinuti. JAVNA ZAHVALA. io Ovijeh se je dana megju nas sretno povra- tio iz Faltala g. Miho Pavličević i predao je ma korist mjesne crkve Matice 120 fior. od svoga i od priloga svojijem velevrijednijem nastojanjem onamo sakupljeaijeh od domorodaca odavle, Ta su gospoda: Pavličevići Ivo i Ivo pok. Luke; Zaka- rija i Tomo Soko, i Stijepo Zlošilo, Mi im ovijem kako što im i dolikuje, pred svijetom zahvaljuje- mo, kako im je i s Oltara bilo zahvaljeno, kličući im: Hvala vam, plemeniti dobročinci, atelji svoga mjesta! 1 mnogi se drugi u vas A kako ste se vi spomenuli ove mile Matice i svoje drage starine, tako se spomenula vas milostiva Majka Jezusova, koje se čudotvorna slika od dav- nina bogoljubno slavi ovdje i u svoj dubrovačkoj okolici. Bog vam platio lijepijem zdravljem i mno- gijem ljetima, miljem i obiljem; a u svoje doba stu je prvo i poglavito, lijepom nebeskom slavom. U Orašcu kraj Dubrovnika, 1 Novembra 1899 Uprava Župne Crkve Pohogjenja B. D. M. Hennebergova Svila Kk od 45 novč. do ti. 14.66 po met. (odio: Goečita > UD dni private porto i poreza franco u kuću. U g lidlivnonac.ovE TABRIKE SVIRA (e | kr ANTUN VULIČEVIĆ DŽIVOV Nova MEN Prodaja Pilanog Deva Ulici Pvoićevoj — Cijene vrlo umjereno—