Naši dopisi.
Dubrovnik, 16 Novembra.

Jamačno je sve pučanstvo i Dubrovnika i
Gruža s veseljem pozdravilo namisav uvedepnja
omnibusa megju Gružom i Dubrovnikom i prvu
pojavu dotičnih kola. Gosp Missoni, koji je to
izveo, oslobodio je dubrovačku i grušku publiku
dotadanje kočijaške samovolje, koja je i usprkos
granicama utanačenim od općine umjela utjerivati
kad i kad baš nerazložite svote i olakotio je u
opće saobraćaj megju Gružum i Dubrovnikom;
s toga nek mu je hvala i priznanje. Nu ipak bi
mu se koješta moglo opaziti, što ne odgovara zah-
tjevima publike i sto mi ovdje iznosimo u sigur-
noj nadi, da će gosp. Missomi, koji se ipak brine,
da im odgovori, to popraviti i tako steći sveopću
trajnu simpatiju čitave publike. — Prije svega
red je opaziti, da su i natpisi na pojedinim koli-
ma 1 vozne karte naštampane isključivo talijan-
skim jezikom. Mi bismo željeli, da se gosp. Mis-
somi već jednom sjeti, da je ovo hrvatska zemlja,
u kojoj apsolutno nema mjesta nikakvomu tugjin-
skomu jeziku i da su njegovi pretplatnici, koji se
svaki dan voze u njegovim kolima, Hrvati, koji
neće da dopuštaju nametanje tugjinštine. Htjeli
bismo samo pitati gosp. Missoni-a, bi li on bio
mogao gdje drugdje, n. p. u Beču, nametati tali-
janštinu svojim kolima i voznim kartama? Valjda
je cijenio, da će dubrovački Hrvati mučati i od
sada kao i do sada i svojim novcima mirno ku-
povati njegove pretplatne karte naštampane tu-
gjinskim jezikom! Već je dosta toga mučanja;
hrvatski nam ponos nalaže, da progovorimo, da
doviknemo: ,Nećemo tugjinštine!“ Da, gospodine
Missoni, želite li uzdržati simpatije publike, uki-
nite sve talijanske natpise i stavite isključivo hr-
vatske. — Zatim ćemo opaziti, da kola ne idu
po mkakvom voznom redu. Tu se ne zna ni ko
pije ni ko plaća; gdjekad je troje kola skupa na
Pilama dok u Gružu nijesu nijedna, a gdjekad je
ubratno, dok mnoštvo putnika čeka gdjekad po
tri četvrtine sata, da se voz krene. A čemu to?
Zar ne bi mogle biti stalno odregjene stanovite
ure, u koje da se putuje? Nemaju kola čekati
putnike, nego putnici kola i to samo do one sta-
novite ure, a ne dalje; jer klone li dotična ura,
odmak treba ići. — Dalje nam je opaziti, da je
gruška stanica odveć daleko od središta gruških
kuća; pak bismo s toga željeli, da i ako ne baš
sve, ali barem neke pruge dolaze do Kantafiga,
gdje je pravo središte gruških kuća; jer treba u
zeti na um, da ima putnika, pače 1 pretplatnika,
koji ne idu samo za šetnju do ,Hotela Petke“ u
Gružu, da popiju čašu piva, već idu za posao sve
do Kantafiga ili ćak do Rijeke Dubrovačke. —
Nu to nije sve. Kola ida odveć polagano Razu-
mijemo, da se nema zahtijevati, da trče kao ko-
čija; ali niti to, da za put s Pila do ,Hotela
Petke“ u Gružu upotrijebe gdjekad 35 minuta,
dok dobar pješak prevali isti put u 20 minuta.
Ne treba nemilosrdno tjerati konje i tako ih u-
bijati, ali ih ne treba ni lijeniti i tako izazivati
ustrpljivost putnika. Sit modus in rebus. — Na
kuncu ćemo istaknuti, da je vrlo pohvalna odred-
ba gosp. Mivsoni-a, da jedna kola (a do potrebe
i više njih) svako veče, kada se dovrši predstava
u Bondinom kazalištu, čekaju na Pilama posjeti-
telje kazališta, koji žele ići u Gruž, da ih tamo
odvedu; nu istodobuo ćemo nadodati, da nam se
čini nešto previše tražiti tom prigodom od svako-
ga putnika, pa i od samih pretplatnika, 20 nov-
čića — dakle dvostruku cijenu — za put do Gru-
ža. U kazalištu se obično uvijek dovrši predstava
prije 10 sati, a to nije nipošto kasno doba noći;
pak je i s4m gosp. Missoni odmah u početku raz-
glasio, da će kola ići svako veče redovito do 10
sati Čemu dakle sada ne držati riječ, već podvo-
stručavati putnu cijenu za ono pošljednje danje
putovanie uz tobožnju tvrdnju, da je kasno doba
noći? Tek onda, kad bi kola imala čekati do
preko 10 satt, mogla bi se nešto povisiti, ali ni-
posto podvostručiti putna cijena.

ve ovo istakosmo sine ira et studio jedi-
nom namjerom, da gosp Missoni, koji očito na-
stoji ugoditi publici. što prije doskoči ovim pe-
prilikama i sve uredi tako, kako će njegovi put-
nici — a osobito pretplatnici — biti zadovoljni,
računajuć na &kodu, kvja bi mu u protivnom slu-
čaju mogla nastati & njihove strane, osobito glede
prvog našeg prigovora.
Nekoliko pretplatnika is Dubrovnika i Gruša.

Slano, 15 Novembra.

U Subotu na 11 ovog mjeseca obavila se je
u prisustvu političkog izaslanika biranje novog
općinskog viteljstva.
Vijećnici. tumačeći želju čita prteoa
V

kra: Luja Milića. Prisjednicima ostaše i
Pibrani gg. Marko Milić, Ivo Golušić, Ivo Milić i

Ivo
komisija za primanje duhana svrši.
MEL ubvatilo sa du-

han preko 35.000 Radi suhih vremena prošlih da-
na nijesu mogli svi seljaci urediti duhan, te bi
bilo neophodno potrebno, da primanje duhana pa-
knadno opet preuzmu u Slanomu, da seljak ne

troši do u Gruž. a.

Pogled po svijetu.

Peložaj u Austriji. — Ima nekoliko da
vijećaja odbori kvotnih deputacija, ali se još ni-
kako ne mogoše konačno složiti, pak će se ta vi-
jećanja prenijeti u Budimpeštu, gdje je pošao i
ministar-presjednik.

Inače u Beču ništa nova. Neizvjesnost u sva-
kom pogledu, u kojoj neizvjesnosti vlada nadalje
goni. Nijemci svejedno nastoje, da Poljake ulove,
ali uzalud.

Rat u Africi. — Boeri se junački drže,
zadobišće Qusenstowo, a svaki se čas očekuje, da
će panut i Ladyšmith. Engleska mobilizuje no-
vu vojsku.

Europejske vlasti drže se sasvim neutraloo
Rusija sama kao da ne zna što bi počela u ju-
žnoj Africi.

U Italiji prijestolna besjeda naglašuje naj-
bolje odnošaje s», svim vlastima. Nijesu taki o-
dnosaji u zemlji, gdje protivnici ustava spravljaju
žestoku borbu proti monarkiji kako što će se vi-
djeti u Milanu u općinskim izborim.

Crna Gora. — Uslijed obustave pošt. na-
putnica za Crnu Goru sa strane Austrije, ova se
osvećuje tim što želi prekinuti svaku trgovačku
svezu sa Austrijom i saoju trgovinu naputiti u
Italiju. Silna posla !

Domaće vijesti.

Općina Spljetska. — Načelnikom općine
spljetske birao je gosp. Vicko Milić nar. zast i
umirovlj. presj. dubrovačkog tribunala. Hoće li i
nadalje ostati ista općina u rukama g. V. Morpurga ?

Bistri se! — Gosp. dr. Drinković u ,Na-
rodnom Listu“ u dva podulja članka dokazuje ne-
smisao frankovske politike u Dalmaciji.

Umro je bivši tršćanski biskup Glavina,
koji radi talijanaških navala morade ostupiti. Po-
koj mu duši!

Pišu nam iz Zagreba. — Društvo u pot-
poru oskudnih hrvatskih sveučilištara iz Dalmacije
na kralj. hrvat. sveučilištu u Zagrebu, imenovalo
je za školsku godinu 1899 1900 slijedeći odbor:
presjednik Zvonimir Mrkušić pravnik, blagajnik I-
vo Juhjan Tartaglia prav., tajnik Jozo Dubrilović
pravn., knjižničar Vinko Vlabović prav., zamjenik
Jozo Corubolo st. pharw., revizori: Peroslav Paski-
jević Čikara i Celestin Medović.

Pišu nam iz Beča: — Cast nam je javi-
ti, da je hrvat. akad. društvo , Zvonimir na svo-
joj glavnoj skupštini od 25|X. izabralo slijedeći
odbor: Presjednik g. stud. med. Milan Bechtali,
potpresjednik g. stud. tech. Drag Kolarić, I. taj-
nik g. stud. med. Milan Čačinović, Il. tajnik g.
stud. agric. Aurel Rauer, blagajnik g. stud. tech.
Drag. Šaj, knjižničar g. stud. phil. Vjek. Štefanini,
novinar g. stud. iur. Leo Tomašić, gospodar g.
stud phil. Ivan Novljan, zborovogja g. stud. fo-
rest Petar Crpić. Odb. zamjenici gg. med. M. Mi-
kulić, med. Stjep. Kukrić, revisori gg. phil. D.
Zgrabljić, tech. A. Fassotti, med. U. Masovčić,
časni sudci gg. med. Sl. Pejčić, Kurt Hilha, A.
Španić, Ivo Blažeković tech. M. Tuškan.

Iz Beča. — U lokulu za sasebnu dalmatins-
ku izložbu u Parizu 1900, koju priregjuje društvo
za promicanje sosdne-deANSEA interesa Kra-
ljevine Dalmacije u austrijskom paviljonu ima još
mjesta. Zato se vlju svi oni, koji mogu izlo-
žiti da svoje p društvu prijave putem pis-
ma što je prije moguće. Društvo se nada da Dal-
macija neće propustiti ovu vanredno zgodau pri-
liku zasebne izložbe. Da se časno iz-
nese u Parizu, uvjereni smo da nam ne treba po-

 

 

zivati na poznato rodoljublje ujenih sinova.
Pošto se je društvo »Vozje“, sti-
pendijama i drugim dužnostima o skoro

mu Dal-
ja i novčan tporom oć priteće. I-
o gra e rr m
pretrpjeti golemu škodu. Naše uredništvo prima

sa zahvalnošću i moli sve rodoljube, da

društv njegovoj plemenitoj namjeri svakak
A DO i

: Sa dalmatinsku izlošbu u Parizu 1900,
Dalmacija u Beču.“ Uredništvo će redov-
iznositi imena darodavaoca kako koji prilog

i

Y

 

Pir. — Sutra se ženi čestiti mladić i vatre-
ni Hrvat gosp. Pasko Grbić sin našega dičnog ro-
doljuba u Župi gosp. Vida Grbića i uzimlje kra-
snu gji.cu Maru kćerku drugog poznatog Hrvata
u Župi gosp. Gjura Regja. Veliki se svatovi sprav-
ljaju ovome piru, kakovih je Župa rijetko vidjela,
pa uz tolika neka im budu i naša čestitanja.

Na Pošti. — Počam od 19 tek. mj. biti će
unaprijed u nedjelju i po podne od 4-5 otvoreni
otsjeci za predavanje kojiga i naputnica.

Arhitekt gosp. Vancaš iz Sarajeva dolazi
u Dubrovnik za više dana. Evo svakom prigode
da se obrati za nacrte i potrebite im radnje.

Za Ćirila i Metoda. — Upisivanje u po-
družnicu Društva Ćirila i Metoda prima u Du-
brovniku gosp. Miho Čakelja, trgovac vina u u-

lici Izmegju Polača.

pHrvatska Glazba.“ — Izabrana je nova
Uprava Hrvatske Glazbe : Presjednik: Marko Mi-
trović, potpresjednik : dr. Ivo DeGiulli, upravitelj :
dr. Melko Čingrija, blagajnik Ante Mazzaln, taj-
nik Josip Omiskijević.

Teatar. — U subotu slušali smo Tristi A-
mori od G1iacose. Tristi amori e tristissimo lavo-
ro! — U nedjelju Il romango d' un giovane po-
vero. — U ponedjeluik La moglie giovane od G.
Rovette. Auktor od Disonesti mije sa ovim svojim
novim komadom poništo umnožio svoju slavu. La
moglie giovane brzo će isčeznut s repertoara, kao
i Tris Amori, jer sujet je dosle sto put bio bo-
lje obragjen. — U utormk Frou-Frou. To isto
samo malo drukčije! Adulterij i nista više ! Dra-
ma nema skoro nikakve književne vrijednosti. —
U srijedu La felicita conjugale, poznata i toliko
put vidjena komedija. — U četvrtak [Il braccia-
letto od Antona-Traversi, novi propali komad u
jednom čiuu bez ikakva dramskog efekta. Zatim
Prestami la moglle lakardija u 2 čina, koja se
je dopala.

Dosle, kako se vidi, društvo je u izboru ko-
mada bilo vrlo loše sreće. Kako bismo radije bili
slušali Noru, Gli Spettri, La battaglia di farfal-
le, Il cocchiere Henschel, La potengza delle tene-
bre, La casa paterna i toliko drugih komada, do-
čim osugjeni smo na starije i na one koji malo
vrijede i malo se plaćaju.

O glumcima samo dvije riječi. Gji.ca Iggius
regbi da počinje uvažavati mnijenje publike. Do-
bar, veoma dobar gosp. Ruggeri — dobar i što je
glavno, naravan. I brilanat zadovoljava.

 

Otvoreni Dopisi ,Crvene Hrvatske.“

Dopisnicima 0 ,Slubods“ i , Hrvatskoj“ u Gracu. —
Pošto smo pustili da se, u granicam, čuje i jedno i dru-
go zvono, ne mislimo vise davati mjesta sličuim dopisim,
iz razloga sto nam ih naš položaj ovamo nalaže. Gospoda
dopisnici će nas razumjeti 1 izvinuti.

JAVNA ZAHVALA. io

Ovijeh se je dana megju nas sretno povra-
tio iz Faltala g. Miho Pavličević i predao je ma
korist mjesne crkve Matice 120 fior. od svoga i
od priloga svojijem  velevrijednijem nastojanjem
onamo sakupljeaijeh od domorodaca odavle, Ta su
gospoda: Pavličevići Ivo i Ivo pok. Luke; Zaka-
rija i Tomo Soko, i Stijepo Zlošilo, Mi im ovijem
kako što im i dolikuje, pred svijetom zahvaljuje-
mo, kako im je i s Oltara bilo zahvaljeno, kličući
im: Hvala vam, plemeniti dobročinci, atelji
svoga mjesta! 1 mnogi se drugi u vas A
kako ste se vi spomenuli ove mile Matice i svoje
drage starine, tako se spomenula vas milostiva
Majka Jezusova, koje se čudotvorna slika od dav-
nina bogoljubno slavi ovdje i u svoj dubrovačkoj
okolici. Bog vam platio lijepijem zdravljem i mno-
gijem ljetima, miljem i obiljem; a u svoje doba
stu je prvo i poglavito, lijepom nebeskom slavom.

U Orašcu kraj Dubrovnika, 1 Novembra 1899

Uprava Župne Crkve Pohogjenja B. D. M.

Hennebergova Svila
Kk

od 45 novč. do ti. 14.66 po met.
(odio: Goečita > UD dni
private porto i poreza franco u kuću. U

g lidlivnonac.ovE TABRIKE SVIRA (e | kr

ANTUN VULIČEVIĆ DŽIVOV

Nova
MEN
Prodaja Pilanog Deva

Ulici Pvoićevoj
— Cijene vrlo umjereno—