RRRRSRRmRm——=—m—m—m—=—m=—m=—m—=—=—=—====="——O Dne 18 februara 1861: pltalija je slobodna i skoro sva ujedinjena: »Uspevši se na prusko prijeatolje iskren i glasovit knjaz, poslah mu poslanika u znak poči- tanja prama njemu i susjeti prama plemenitomu njemačkomu narodu, koji, ja se nadam, biti će uvijek u sve to većem osvjedočenju, da Italija ustanovljena u svojemu naravnomu sjedinjenju, ne može uvrijediti prava, niti koristi drugih naroda“. Ovdje jasno se izrazivaše pojam naravnoga sjedinjenja prama Njemačkoj, poznavajući njezine težnje, kao i dan danas, za Julijskim Alpama i za lukama Trsta i Pulja. Dae 25 maja 1863 kralj Viktor ovako govo- raše u Turinu: »Vi gospodo senatori i gospodo zastupnici posvjedočiste narodna prava do njegova konač- noga jedinstva, ova prava ja ću znati uvijek netaknuta uzdržati. »Primiče se vrijeme, u kojemu će svi dje- lovi Italije biti ujedinjeki.“ I zaključio je: Gospodo, na temelju Ustava učvrstiti slo- bodu 1 sa slobodom zadobiti cijelu neodvisnost i jedinstvo domovine, to je namjera, kojoj po- svetismo naš život. . »Ja, stalan i neustrašiv, pospješivam dovrše- nje sudbine Italije“. U Turinu, u zadnjemu saborskomu Zasjeda- nju 1864, Kralj se je ovako izrazio; »Mi pozivljemo na plemeniti pothvat sva is- krena mnijenja, da postignemo vrhovni cilj na- rodnoga blagostanja i veličine domovine, koja ni- je više Italja Rimljana, niti ona Srednjega Vije- ka, niti više smije biti otvoreno polje tugjin- skim pohlepama, nego samo Italija Talijanaca“. Dne 18 novembra 1865: Eda u svakoj prigodi pravo i čast Italije ostanu netaknnti, naša je sveta dužnost otvoreno i neustrašivo slijediti stazom narodne politike. Ne ću malaksati u plemenitomu pothvatu, koji dovr- šen mora biti predan budućim generacijama. nZasjede i neprijatelji ne će uzmoći uništiti narodno djelo.“ , U Vidinu, poslije 1866, kralj Viktor kaže: pltalija je učinjena, ali još nije dovršena“. Iza krkljeve smrti, njegov sin Umbert, u proglasu na Talijance dne 9 januara 1878 ćutio je potrebitim naglasiti: U ovomu času samo je jedna utjeha mo- guća; da se dostojni njega pokažemo: vi.... ja +++ Ja slijedeći njegove stope“. Program 1859 i 1860, kojega primiše s jedne strane Viktor Emanuel i Benso Cavour, a s druge Josip Mazzini i Josip Garibaldi, uvijek je i dan danas na dnevnomu redu. Težnje Talijanaca iz Italije i ovih habsbur- ške Monarhije, da bi se Dalmacija i Istra pripo- jile Italiji nijesu više kejekakove tajne. s Mi Hrvati uz braću Slovence pozvani smo prvi i jedini da bdijemo na te težijje, koje idu za tim, da nama Bogom dane zemlje otrgnu od zajedničke majke Hrvatske; moramo uložiti sve svoje sile, da te nepravedne težnje jeđnom ugu- šimo. Domovina, koja je u pogibelji &o od nas zahtijeva, dok je na vrijeme. Kada su godine 281 pr. Hr. obijesni i lijelti Tarentinci uvrijedili Rimljane, koji su k njima došli, i kada su Rimljani poslali poslanstvo na čelu mu Lucije Postumije, da zatraži zadovoljšti- nu za nanešene uvrijede, Tarentinci dočekaše ih uvrjedama, psovkama i porugama, dapače izgoju- siše Postumijevo odjelo na sveopće odobravanje; Postumije reće: ,Smijte se sada, sli će se brzo vaš swijeh okrenuti u plač; u vašoj Će se krvi oprati mrmlje naših odjela.“ Ovaj historički Postumijev odgovor treba da i mi usvojimo za talijanske težnje. Našoj odlučnoj borbi mora kucnuti čas na- rodne slobode i neodvisnosti Hrvatske. Naši dopisi. Dubrovnik, 15 Dećembra. mie dan e od ea je u ubrovniku nestrpljivo čekalo, vanje Gundulićevaca“ u crkvi Male Braće; ovo je bi- lo, što no bi Eoglezi rekli za Dubrovnik great attraction“. Prostrana crkva urešena, kako umiju samo Mala Braća, bila je dupkom puna. Sve je pjevanje; a po potpu- miru bilo .je Ta koga da ne zanaca, koga da ne omvoji vilinska kompozicija ,Kyrie“ ,Gloria“ i ,Sanctus“ H Leclercq-a, ,Credo“ i ,Agous Dei“ L. Ricci-a, onako skladno i udesno interpretovana od vrstnih nGundulićevaca“ ? Ko da se ne zadivi , Andante“ Istranina Hrvata Tartini-a, na opće udivlienje iz- vedeno na orgul;sm i violinu od prevrijednih uči- telja Frana Lederera i Josipa Novaka? Onog su dana ,Gundulićevci“ dokazali, da mogu pod ravnanjem svoga vrsnoga učitelja Le- derera izvagjati, što no riječ čudesa. A o Lede- reru možemo bez straha reći, da je intus et in inte musicae sacerdos. Dužnost nam je takogjer spomenuti i gospo- dina Aurelija Mazzi, koji je u poslije podne istog dana svojim slatkim i krasnim tenorom solo ot- pjevao potresnu Grigliardovu ,Tota pulchra“. Čast i hvala napokon časnim Franjevcima (Maloj Braći) a na oseb ihjihovom starešini otcu Taliji i majstoru orguljašu otcu Letiću. Da Bog dao svi ovi za mnogo i mnogo lje: ta priredili nam ovakovih nenadmašivih užitaka. Jedan od mnogobrojnih uživatelja. Pogled po svijetu. _ Austrija. — U utorak održano je vijeća- nje ministarskog savjeta, kojemu je presijedao car. Posljedica ovoga vijećanja jest, da je grof Clary dao ostavku. Na njegovo mjesto došao je dosa- danji ministar željeznica pl. Wittek, koji će sas- taviti privremeno ministarstvo za 6 sedmica; vla- dat će na temelju $ 14. Gospodska kuća odredila i je da se zakonske osnove o ukinuću biljega na ' novine i kalendare predadu odboru za proračun. | Rat u južnoj Africi. — Po svemu se či- ni da su tamo Euglezi dobro nasjeli. Iza kako im je onomadne bio potučen glavni general imenova- še drugoga. Holandezi im se u Natalu i Caplan- du sve to više bune. Domaće vijesti. Hrvatska. — U saboru dovršile su sjedni- | ce odbora za proraćun. — Ne 19 o. m. bila je ' sjednica “kluba hrvatske koalirane opo- zicije, da raspravlja o nekijem važnijem pitanjima. Pišu nam iz Hercegnevoga: U samosta- nu, gdje su dosad bili proti glagolici, sad imamo vatrenijeh glagoljaša — dobro došli | Pišu nam iz Spljeta: ,Bihač“ hrvetsko Društvo za istraživanje domaće povijesti u Splje- tu, držati će dne 18 prosinca tg. na 11 s. pr. p. u obćinskoj vijećnici svoju redovitu god. skupštinu. Nove knjige. — Primilismo sa zahvalnošću : lsorisione Sepolcrale di Elena Regina Croata, tro- vata a Salona. Estratto dal Bull. di arch. e stor. dalm. 1899 u 11-12. Spljet. Narodna Tiskara. — Uputa u gojenje i navrćanje amerikanske loze. ladana nastojanjem €. k. dalmatinskog Na- mjesništva. U Zadru Nagragjena Tiskarnica Pe- tra Jankovića. — 1860-1880. Parlamentarna Povjest jevi- ne Hrv Slavonije i Dalmacije sa Na. iz poli kulturnoga i društvenoga života. pisao Martin Polić. Izlazi u dva dijela, Prvi dio: od goti. 1860 do god 1867. Zaprema 496 str. Ad \, for. o s a komisijonalna na- a kr. sveuč. knj. ppana (Rob. Ferd. Auer). Drugi i posljedni dio ove Parlamentarne Povijesti, koji je već gotov i pod štampom, izaći će početkom marča 1900. Ovoliko donosimo samo za oglašenje, pošto je nijesmo pročitali, buđući smo je tek primili. Gradska Kronika. Odlikovanja. — Prigodom sv ubileja misnikovanja bješe odlikovan P i e a gur Boschi kan. u mjesnoj stolnoj crkvi, pri. kam, da. dado Alikasti Viteikić Seta oti Vi ranje Josipa. Čestitamo. Imenovanje. — Gosp. Karlo Žagar učitelj na mjesnoj Preparandiji imenovan je staloim gla- vnim učiteljem na istom zavodu Očotiamo a Pohvalno. — Ulošili su u jubilarnu zakla- du sa početnike u pomorstvu: kap. B. Banac kr. 6, kap. D. kr. 2, kap. A Stanoš kr. 4, kap Katičić kr. 4, kap. P Drobac kr.4, kan. J. Mihajliević kr. 2; kap L. Klaić kr, 2, kap. G. 6 kr. 1, kap. I. Giorgi kr. 2, kap. M. vić kr. 2, N. Vodopić kr. 2 kap. L. Sait kr. 2, 1, Lesević kr. 2, S, Matičević kr, 2. Prigodom smrti g. A. Zore bi uhar siromaha i u zamjenu vijenca, od gosp. V. ugalj u Trstu. — Galeb krca kameni ugalj u Car- difu za Trst. — Gundulić na putuliz Genove za Trst. — Hartington prispio u Alesandriju krcat kamenog uglja. — Istok, prispio u Portland. — Napried iskrcava rudu u Gneot u — Plat pris- pio u Cette krcat vina. — Prazattus na putu iz Cardifa u Trst krcat kamenog uglja. JAVNA ZAF. "ALA. Svijem onijem, koji prigodom bolesti i sprovoda naše nezaboravne i ljubljene kćerce A NKXKE iskazaše nam na koji god način svoje sa- žaljenje iz dna srca zahvaljivamo. Osobita hvala M. P. župniku O Izidoru Šantiću i O. Mileti, koji su našu miljenicu Svetotaj- stvima umirućih pokrijepili, veleučenim Dr Papi, Mišetiću i Beigel, koji živo nasto- jahu da našeg aogjela otmu neumoljivoj smrti, učiteljici Rems, koja sa školskom djecom doprati nekadašnju svoju učenicu do vječnog počivališta Hvala i časnim se- strama Milosrdnicam na Pilama, kao i pi- tomkinjam trećeg razreda, vjernim druga- ricam pokojnice, koje joj na lijes krasan vijenac postaviše. Zahvalai smo i vrijedooj braći Gjivulinović, pa i uglednim obitelii- ma Vlaha Kisić, Paska Kisić, Nikole Gr- bić, Luia Gjurić, Joza Kolić, Ivetić, Ciur- cia i Cettineo, koje su s nama žalost di- jelile i uzvelićale sprovod dragocijenim vijencima. Harni ostajemo i vrlim djevoj- čicama iz Rožata i Dragioja, koje su je do bladnog groba dopratile, tako isto i gospodi Jozu Mičiću, Marinu Papi, B. Mar- koviću, općinskom tajniku. svijem mješća- nima bez razlike i mnogobrojnoj svojti i prijateljima iz Župe. ; Da, štovana gospodo, rodbino i prija- telji, još vami jednom najsrdačnije zahva- ljivamo, što ste nam vašim kršćanskim sau- češćem barem donekle ublažili gorke suze. “_ Rijeka na 19 Dećembra 1899. Ucviljeni supruzi Kolić. Frano Supilo izdavatelj Vlaho Kelez odgovorni urednik. Tipografija B. Pretnera u Dubrovniku. Svila za plesove 45 =. po fl. 14.65 po met. — kao crna, bijela i bojadisana Men- nebergova svila od 45 nč. do fior. 14.65 po met, — u modernim jam, bojam i nacrtima. An private porto | poreza france u kuća. Uzorke vo " G. HENNEBERG-OVE PABRIKI 1 sv (e. i kr, dvor. dob.) CH. zznmzznmmznonmocM | Kod dječijih bolesti koje tako često traže kiselastih srestava, sa strane liječničke kao i radi blagog djelova- s s : Daje se u najam dućan u ulici: Izmegju Bačvara, gdje je prije bila trgovina Ronochi, vrlo prostran, pod nogu i zgodnu mjestu, u sastoji ig tri lokala i magazina. Pobliže kod Uredništva