RRRRSRRmRm——=—m—m—m—=—m=—m=—m—=—=—=—====="——O

Dne 18 februara 1861:

pltalija je slobodna i skoro sva ujedinjena:

»Uspevši se na prusko prijeatolje iskren i
glasovit knjaz, poslah mu poslanika u znak poči-
tanja prama njemu i susjeti prama plemenitomu
njemačkomu narodu, koji, ja se nadam, biti će
uvijek u sve to većem osvjedočenju, da Italija
ustanovljena u svojemu naravnomu sjedinjenju,
ne može uvrijediti prava, niti koristi drugih naroda“.

Ovdje jasno se izrazivaše pojam naravnoga
sjedinjenja prama Njemačkoj, poznavajući njezine
težnje, kao i dan danas, za Julijskim Alpama i
za lukama Trsta i Pulja.

Dae 25 maja 1863 kralj Viktor ovako govo-
raše u Turinu:

»Vi gospodo senatori i gospodo zastupnici
posvjedočiste narodna prava do njegova konač-
noga jedinstva, ova prava ja ću znati uvijek
netaknuta uzdržati.

»Primiče se vrijeme, u kojemu će svi dje-
lovi Italije biti ujedinjeki.“

I zaključio je:

Gospodo, na temelju Ustava učvrstiti slo-
bodu 1 sa slobodom zadobiti cijelu neodvisnost i
jedinstvo domovine, to je namjera, kojoj po-
svetismo naš život. .

»Ja, stalan i neustrašiv, pospješivam dovrše-
nje sudbine Italije“.

U Turinu, u zadnjemu saborskomu Zasjeda-
nju 1864, Kralj se je ovako izrazio;

»Mi pozivljemo na plemeniti pothvat sva is-
krena mnijenja, da postignemo vrhovni cilj na-
rodnoga blagostanja i veličine domovine, koja ni-
je više Italja Rimljana, niti ona Srednjega Vije-
ka, niti više smije biti otvoreno polje tugjin-
skim pohlepama, nego samo Italija Talijanaca“.

Dne 18 novembra 1865:

Eda u svakoj prigodi pravo i čast Italije
ostanu netaknnti, naša je sveta dužnost otvoreno
i neustrašivo slijediti stazom narodne politike. Ne
ću malaksati u plemenitomu pothvatu, koji dovr-
šen mora biti predan budućim generacijama.

nZasjede i neprijatelji ne će uzmoći uništiti

narodno djelo.“
, U Vidinu, poslije 1866, kralj Viktor kaže:
pltalija je učinjena, ali još nije dovršena“.

Iza krkljeve smrti, njegov sin Umbert, u
proglasu na Talijance dne 9 januara 1878 ćutio
je potrebitim naglasiti:

U ovomu času samo je jedna utjeha mo-
guća; da se dostojni njega pokažemo: vi.... ja
+++ Ja slijedeći njegove stope“.

Program 1859 i 1860, kojega primiše s jedne
strane Viktor Emanuel i Benso Cavour, a s druge
Josip Mazzini i Josip Garibaldi, uvijek je i dan
danas na dnevnomu redu.

Težnje Talijanaca iz Italije i ovih habsbur-
ške Monarhije, da bi se Dalmacija i Istra pripo-
jile Italiji nijesu više kejekakove tajne. s

Mi Hrvati uz braću Slovence pozvani smo
prvi i jedini da bdijemo na te težijje, koje idu
za tim, da nama Bogom dane zemlje otrgnu od
zajedničke majke Hrvatske; moramo uložiti sve
svoje sile, da te nepravedne težnje jeđnom ugu-
šimo. Domovina, koja je u pogibelji &o od nas
zahtijeva, dok je na vrijeme.

Kada su godine 281 pr. Hr. obijesni i lijelti
Tarentinci uvrijedili Rimljane, koji su k njima
došli, i kada su Rimljani poslali poslanstvo na
čelu mu Lucije Postumije, da zatraži zadovoljšti-
nu za nanešene uvrijede, Tarentinci dočekaše ih
uvrjedama, psovkama i porugama, dapače izgoju-
siše Postumijevo odjelo na sveopće odobravanje;

Postumije reće: ,Smijte se sada, sli će se brzo

vaš swijeh okrenuti u plač; u vašoj Će se krvi
oprati mrmlje naših odjela.“

Ovaj historički Postumijev odgovor treba da
i mi usvojimo za talijanske težnje.

Našoj odlučnoj borbi mora kucnuti čas na-
rodne slobode i neodvisnosti Hrvatske.

 

Naši dopisi.

Dubrovnik, 15 Dećembra.

mie dan e od ea je u
ubrovniku nestrpljivo čekalo, vanje
Gundulićevaca“ u crkvi Male Braće; ovo je bi-
lo, što no bi Eoglezi rekli za Dubrovnik great
attraction“. Prostrana crkva urešena, kako umiju
samo Mala Braća, bila je dupkom puna. Sve je
pjevanje; a po potpu-
miru bilo .je

 

Ta koga da ne zanaca, koga da ne omvoji
vilinska kompozicija ,Kyrie“ ,Gloria“ i ,Sanctus“
H Leclercq-a, ,Credo“ i ,Agous Dei“ L. Ricci-a,
onako skladno i udesno interpretovana od vrstnih
nGundulićevaca“ ? Ko da se ne zadivi , Andante“
Istranina Hrvata Tartini-a, na opće udivlienje iz-
vedeno na orgul;sm i violinu od prevrijednih uči-
telja Frana Lederera i Josipa Novaka?

Onog su dana ,Gundulićevci“ dokazali, da
mogu pod ravnanjem svoga vrsnoga učitelja Le-
derera izvagjati, što no riječ čudesa. A o Lede-
reru možemo bez straha reći, da je intus et in
inte musicae sacerdos.

Dužnost nam je takogjer spomenuti i gospo-
dina Aurelija Mazzi, koji je u poslije podne istog
dana svojim slatkim i krasnim tenorom solo ot-
pjevao potresnu Grigliardovu ,Tota pulchra“.

Čast i hvala napokon časnim Franjevcima
(Maloj Braći) a na oseb ihjihovom starešini otcu
Taliji i majstoru orguljašu otcu Letiću.

Da Bog dao svi ovi za mnogo i mnogo lje:
ta priredili nam ovakovih nenadmašivih užitaka.

Jedan od mnogobrojnih uživatelja.

Pogled po svijetu.

_ Austrija. — U utorak održano je vijeća-
nje ministarskog savjeta, kojemu je presijedao car.
Posljedica ovoga vijećanja jest, da je grof Clary
dao ostavku. Na njegovo mjesto došao je dosa-
danji ministar željeznica pl. Wittek, koji će sas-
taviti privremeno ministarstvo za 6 sedmica; vla-
dat će na temelju $ 14. Gospodska kuća odredila i
je da se zakonske osnove o ukinuću biljega na '
novine i kalendare predadu odboru za proračun. |

Rat u južnoj Africi. — Po svemu se či-
ni da su tamo Euglezi dobro nasjeli. Iza kako im
je onomadne bio potučen glavni general imenova-
še drugoga. Holandezi im se u Natalu i Caplan-
du sve to više bune.

 

 

 

 

 

 

Domaće vijesti.

Hrvatska. — U saboru dovršile su sjedni- |

ce odbora za proraćun. — Ne 19 o. m. bila je '

sjednica “kluba hrvatske koalirane opo-

zicije, da raspravlja o nekijem važnijem pitanjima.

Pišu nam iz Hercegnevoga: U samosta-

nu, gdje su dosad bili proti glagolici, sad imamo

vatrenijeh glagoljaša — dobro došli |
Pišu nam iz Spljeta: ,Bihač“ hrvetsko
Društvo za istraživanje domaće povijesti u Splje-
tu, držati će dne 18 prosinca tg. na 11 s. pr. p.
u obćinskoj vijećnici svoju redovitu god. skupštinu.
Nove knjige. — Primilismo sa zahvalnošću :
lsorisione Sepolcrale di Elena Regina Croata, tro-
vata a Salona. Estratto dal Bull. di arch. e stor.

dalm. 1899 u 11-12. Spljet. Narodna Tiskara.

— Uputa u gojenje i navrćanje amerikanske
loze. ladana nastojanjem €. k. dalmatinskog Na-

mjesništva. U Zadru Nagragjena Tiskarnica Pe-
tra Jankovića.

 

 

— 1860-1880. Parlamentarna Povjest jevi-
ne Hrv Slavonije i Dalmacije sa Na.
iz poli kulturnoga i društvenoga života.

pisao Martin Polić. Izlazi u dva dijela, Prvi
dio: od goti. 1860 do god 1867. Zaprema 496 str.
Ad \, for. o s a komisijonalna na-

a kr. sveuč. knj. ppana (Rob. Ferd.
Auer). Drugi i posljedni dio ove Parlamentarne
Povijesti, koji je već gotov i pod štampom, izaći
će početkom marča 1900. Ovoliko donosimo samo
za oglašenje, pošto je nijesmo pročitali, buđući
smo je tek primili.

Gradska Kronika.

Odlikovanja. — Prigodom sv ubileja
misnikovanja bješe odlikovan P i e a
gur Boschi kan. u mjesnoj stolnoj crkvi,
pri. kam, da. dado Alikasti Viteikić Seta
oti Vi
ranje Josipa. Čestitamo.

Imenovanje. — Gosp. Karlo Žagar učitelj
na mjesnoj Preparandiji imenovan je staloim gla-
vnim učiteljem na istom zavodu Očotiamo a

Pohvalno. — Ulošili su u jubilarnu zakla-
du sa početnike u pomorstvu: kap. B. Banac kr.
6, kap. D. kr. 2, kap. A Stanoš kr. 4,
kap Katičić kr. 4, kap. P Drobac kr.4, kan.
J. Mihajliević kr. 2; kap L. Klaić kr, 2, kap. G.

6 kr. 1, kap. I. Giorgi kr. 2, kap. M.
vić kr. 2, N. Vodopić kr. 2 kap. L.
Sait kr. 2, 1, Lesević kr. 2, S, Matičević kr, 2.

Prigodom smrti g. A. Zore bi

uhar siromaha i u zamjenu vijenca, od gosp. V.

 

 

ugalj u Trstu. — Galeb krca kameni ugalj u Car-
difu za Trst. — Gundulić na putuliz Genove za
Trst. — Hartington prispio u Alesandriju krcat
kamenog uglja. — Istok, prispio u Portland. —
Napried iskrcava rudu u Gneot u — Plat pris-
pio u Cette krcat vina. — Prazattus na putu iz
Cardifa u Trst krcat kamenog uglja.

JAVNA ZAF. "ALA.
Svijem onijem, koji prigodom bolesti
i sprovoda naše nezaboravne i ljubljene

kćerce
A NKXKE

iskazaše nam na koji god način svoje sa-
žaljenje iz dna srca zahvaljivamo. Osobita
hvala M. P. župniku O Izidoru Šantiću i
O. Mileti, koji su našu miljenicu Svetotaj-
stvima umirućih pokrijepili, veleučenim Dr

Papi, Mišetiću i Beigel, koji živo nasto-
jahu da našeg aogjela otmu neumoljivoj
smrti, učiteljici Rems, koja sa školskom
djecom doprati nekadašnju svoju učenicu
do vječnog počivališta Hvala i časnim se-
strama Milosrdnicam na Pilama, kao i pi-
tomkinjam trećeg razreda, vjernim druga-
ricam pokojnice, koje joj na lijes krasan
vijenac postaviše. Zahvalai smo i vrijedooj
braći Gjivulinović, pa i uglednim obitelii-
ma Vlaha Kisić, Paska Kisić, Nikole Gr-
bić, Luia Gjurić, Joza Kolić, Ivetić, Ciur-
cia i Cettineo, koje su s nama žalost di-
jelile i uzvelićale sprovod dragocijenim
vijencima. Harni ostajemo i vrlim djevoj-
čicama iz Rožata i Dragioja, koje su je
do bladnog groba dopratile, tako isto i
gospodi Jozu Mičiću, Marinu Papi, B. Mar-
koviću, općinskom tajniku. svijem mješća-
nima bez razlike i mnogobrojnoj svojti i
prijateljima iz Župe. ;

Da, štovana gospodo, rodbino i prija-
telji, još vami jednom najsrdačnije zahva-
ljivamo, što ste nam vašim kršćanskim sau-
češćem barem donekle ublažili gorke suze.

“_ Rijeka na 19 Dećembra 1899.
Ucviljeni supruzi Kolić.

Frano Supilo izdavatelj
Vlaho Kelez odgovorni urednik.
Tipografija B. Pretnera u Dubrovniku.

Svila za plesove 45 =.

po fl. 14.65 po met. — kao crna, bijela i bojadisana Men-
nebergova svila od 45 nč. do fior. 14.65 po met, — u

 

 

modernim jam, bojam i nacrtima. An private porto
| poreza france u kuća. Uzorke vo "
G. HENNEBERG-OVE PABRIKI 1 sv (e. i kr,

dvor. dob.) CH.
zznmzznmmznonmocM

| Kod dječijih bolesti

koje tako često traže kiselastih srestava, sa
strane liječničke kao i radi blagog djelova-

 

 

 

s s :
Daje se u najam
dućan u ulici: Izmegju Bačvara, gdje je
prije bila trgovina Ronochi, vrlo prostran,
pod nogu i zgodnu mjestu, u sastoji ig tri
lokala i magazina. Pobliže kod Uredništva