List izlazi svake subote. 4:50, na po godine flor. 2:25 ; za sa i Bosnu s poštom : na godinu fior, 5, na fior. 4:50, i poštarski troškovi, RoiiiA : dia a . . fi y Oteo a Je unaprij ROSNENSNS NAT NA DA (a M godine fior. 2:50 ; sa inosemstvo || . U DUBROVNIKU 22 Januara 18968. Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dabrovnika, & dopisi » Za oglase, priopćeno, zahvale i ost, plaća se 10 novč, po retku, a oglasi koji se * Pojedini broj stoji 10 novč Ko ne vrati list kad mine, smatra se da | više puta tiskaju po pogodbi i us razmjerni popust. SEANA, Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprara. je predbrojen i za :došasto polugodište. +Ovo je hrvatski i pravaški ! _Ewo govora, što ga je u proračunskoj ras- pravi na hrvatskom saboru izrekao presjednik klu- ba stranke prava presvijetli gospodin barun Ju- raj Rukavina : = nGodine 1842. stvorio sam si ja za sebe pro- gram,. kojega. se stalno sveudilj držim, a taj je: Ko s Nijemcima proti tomu ja, a ko proti Nijem- cu, 8 time ja, Razumijeva se samo po sebi, da u taj program spada sve što posredao ili neposred - no ide u prilog nastojanju nijemstva i sve pogrje- ške Slovjena, koje :luže samo nastojanju nijem- stva; širiti i ojačati se na račun Slovjena. ; Na dnevnom je redu izvješće odbora za pro- račun. U tom proračunu je prvo poglavje: Sabor. Sabor bi morao biti najglavnije tijelo po narod, što žalibože nije polag tužnog položaja, u koji ga je srnula, uz druge faktore, slavna većina. __ Glavna debata o proračunu, koja je na dne- vnom redu, mora se baviti položajem zemlje i naroda. 1 .Nama narodnim zastupnicima je jedina duž- nost obazrijeti se samo na narod, kojeg zastupa- mo i na krunu, a na nikakve prenešene djelokru- ge, koji vrijegjaju narodnu snagu kršeć samosvoj- ni narodni život, a još manje na one, koji narod ubijaju. Svejedno je proizvagjaju li se ti djelokru- zi na kakovom goder temelju. Čim više za narod zahtijevamo, tim više vršimo našu dužnost, ako pako najmanje napustimo što je narodnoga, pre- kršili smo našu dužnost; imamo li od toga osob- nih. probitaka, prodali smo narod, a ko narod prodaje, izdaje ga te je veleizdajnik. " Prelazim na stanovište, koje zauzimam kao član i zastupnik naroda. U tom smjeru morat ću opetovat već rečeno, ali to iziskuje sama materi- ja, kojom se želim baviti. Mene Starčević nije stvorio niti uzgajao, za- to je bila drzovita riječ, koja je pala u visokoj ovoj kući, da sam ja otpadnik od Starčevića. Ja jesam i.bio sam svojeg obilježja čovjek i kao ta- kaviipridružio sam se. dru. Starčeviću, kojega na- čela su meni odgovarala, :a okrenuo sam mu le- gja kad je on prenašao djelokrug na Franka, ko- jeg ja odbijam, kako sam ga bio od početka od- bijao i samo kratko vrijeme trpio, dapače donekle i sam podupirao, dok sam mogao slutiti, da je moguće s njime biti u povjerljivom saobraćaju. «Nu čim mi se stara sumnja o Franku pot- odlučio sam: Ma da čitavi narod k nje- mu prigroe, ja Franka odbijam i njegovu čistoću, do -koje toliko držim, koliko do lanjskog snijega. « Komu nije jasan rad Franka, ja ga šalim, u potpunoj ovisnosti od magjarske vlade, (ugar- ska vlada ne opstoji) izabire većinu po mitu i za- povjedi, strahovanju i ubijanju naroda. Zato ima- dem ja pravo, kad kažem da većina ovog tijela ne zastupa narod, a najmanje slobodnom voljom naroda. Daklen proračun, koji je na dnevnom redu, neće biti zakonito prihvaćen, niti je zakonito sa- stavljen, niti odgovara probitcima naroda, već je nagrada činovništvu, koje služi većom stranom tu- gjim svrham i potpunoj ovisnosti, tugjem elemen - tu na uštrb samoga hrvatskoga naroda. Barun Živković izbacio je u ovom tijelu kri- latu riječ, — ,oporba govori kroz prozor“. Ja ka- žem pako: Ovdje je mjesto, gdje se ima govoriti za narod, kojega zastupamo, i kralju i narodu i cijelomu svijetu, bilo to kroz prozor ili dimnjak, dok uarod, ma i toljagom u ruci, svoja prava tra- žio ne bude. Našem narodu mogu samo dvije, eventualno- sti pred očima lebditi, treće nema, u kojim do svojih prava doći može, a to su: preokret monar- kije ili toljaga uz pripomoć kojeg moćnog saveznika. Prva eventualnost je u programu stranke, kojoj ja čast imadem pripadati. Kako će se stvar za budućnost morati razviti, pokazat će sama bu- dućnost i narasli elementi. Teški su odnošaji hrvatskoga naroda, pošto se na sve strane radi o glavi naroda.; Narod to vidi, a još više ćuti, te se pita: Za Boga, ne zna li kralj za sye, što se radi sa hrvatskim narodom, te kaže, da bi se moralo pritužiti kralju. Na to ja ovdje tako rekući pred licem naroda kažem: Mi smo našu dužnost učinili sa nacrtom adrese, koji smo podnijeli na stol ove kuće, naša krivnja nije, ako se neće ispitivati istina, koju nacrtasmo u na- šoj adresi na krunu i ako se meće računati sa zdravim odnošajima po hrvatski narod. Na naše odnošaje uplivaju i vanjski. Bade- nija je srušio Berlin. On hoće sve ono opet osvo- jiti, što je nekada spadalo pod njemački Bund. Mi nemamo od Magjara ništa drugo očekivati ne- go izrabljivanje i magjarizaciju. Zato bez naroda ne smije kod nas niko ništa raditi, Prava riječ, koju su naši rabili za oznaku srodne braće jest riječ ,Slovjen“ Slovenska uza- jamnost je potrebita nama kao i Česima, nu na tom temelju, da hrvatske zemlje pripadaju Hrvatom, česke Česima itd. Stranka prava drži, da narod koji se zove srpskim i slo- venskim, da su Hrvati. To je držao i pok. An- to Starčević. Mi želimo, da se i oni, koji hoće da se zovu Srbi ovdje uzdrže, da napreduju, i da se & nama zajedno oslobe. Ljudi iz Sjeničaka, ako i zavedeni, borili' su se proti onomu, proti čemu se bori cijeli hrvat- ski narod, proti invaziji tugjinstva. Mi se borimo za narod, pa vi se usugjujete, da nas proglsšujete »Satisfaktcionsunfehig*. Drugo poglavlje proračuna je: ban. Ko je on to sam već rekao, te niko ne zaslužuje veću o- |: sudu nego onaj, koji se razumijeva po tom rije- čju : bat. Time sam saključio 1 odieišnjam proračun.» “Gosp. barun Rukavina govori u kratko. Ali ono što kaše ožeto je i promosikno, svaka riječ ima svoju misao, i ta je na pravomu U gorajem govoru mnogo je toga rečeno ; NAROI u POBLIK MRVATEK A o" "e \I: i oštrim okom uhvaćen je položaj Hrvatske napra- ma vanjskim i nutarnjim prilikama, i u isto doba dotaknuo se smutnja, koje neki, sa raznih strana, misle provesti u stranci prava. Govor baruna Rukavine djelovaće blagotvor- no na ojagjelu dušu svakoga poštenog Hrvata. Pravom i osvjedočenom pravašu pako dolazi kao mili vijesnik, koji mu naviješta, da se oblačine, što se nadviše nad strankom prava počinju raspršaći. Ovo osobito vrijedi za Dalmatinske pravaše. Mi smo više puta upozorili na stranputicu, kojom neki naši odlični sumišljenjaci zakrenuše. Zavede- ni raznim glasinama i bjesomučnom agitacijom pu- nom žestokih rječetina, a ne poznajuć ni ljude ni stvari preko Velebita, stadoše da sude i sudiše krivo. Sada i ako mnogi vide, da brane hrgjavu stvar, i ako vide da se stranka prava preko Ve- lebita nalazi u jednom taboru, da je osudila koli lične intrige, toli srbofilske zakretaje, njima je ne- kako teško povratiti se, pak ustraju u svojoj za- bludi i na stare pogreške nameću nove. Mi se ipak čvrsto nadamo, da će ova kriza, u kojoj se nalazi dalmatinsko pravaštvo, brzo proći, te da će se što prije dalmatinske pravaške korenike naći opet i u tim pitanjim složne, kao što su u teme- ljnim načelima uvijek bile. Svojim govorom gosp. barun Rukavina mno- go je učinio za dalmatinske pravaše, a u isto do- ba i za cijelo Hrvatstvo. Čujemo da je u Bano- vini posvuda izazvao senzaciju i podignuo teško iskušani duh narodnih ljudi. I na nas je nekako taj utisak učinio, pa neka mu bude ovim izreče- na naša zahvalnost i toplo prizuanje. U nija. Poštovani kalugjer Kornelije Pavasović, dva je puta svečano naglasio da mu je brat mio, ma koje vjere bio; prvi put u nazdravici načelniku vi- tezu Kulišiću, (Vrlika u Borbi 1897), a drugi put kad se srbadija okupila, da u Splietu svoj rad u- desi, usredotoči i na viši skok podigne. Razložito i iskreno, sasvim da je ,Dubrovnik“ u zvijezde kovao to sintomatično, patriotično, nesebično izti- te] 5 e ra li 6 i 5 i i š: i i i : Hi i išli š i ž | ž : i | = i i i = š š % i i poka b