načinjanje zapalo nas za 2000 peća. Sasvim 6- = i drugim troškovim, naše broji se kao prvo društvo inostrano u ovom gradu. Za ovu godinu izabran je slijedeći Odbor: g. Luka Pehovac pre- gjednik, g. Mato Kesovija tajnik, g. Niko Lale Ovaj grad bijaše nekad bogat, ali sad ide natrag zbog jeftinoće srebra, koje se ovdje vadi, te je jedina industrija. Sad se već ne kuje novac u Limi, nego se izvagja u Europu, gdje se pro- dava 250|0 manje nego je prije vrijedio. — Nazad godinu dana naša mladost osnovi je- dnu Glazbu i bi li su dosta mapredovali, ali ka- ko dogje na propadanje Cerro de Pasco rasči- nila se je. Žao nam je, jerbo bila je jedna čast za koloniju i u isto doba zabava od velike po- trebe za našu mladost u ovom gradu, visoku po više mora 4,500 metara! gdje nema nikakve ras- treženosti. — Nadasmo se i vapimo eda prigodum vršenja 50 godišnjega vladanja Nj. V. budu pomilovani oni o izagjoše iz domovine prije nego dogjoše na godišta službe i koji već broje, na primjer, više od 30 godina života, kojih ima veliki broj u Americi. S tom svrhom se odavle jedna mol- benica na ,sabor Dalmatinski,“ od koga nadamo se da će učinit onoliko koliko u Njegovim ruka- ma stoji. X. Pogled po svijetu. Rusija je povukla svoju kandidaturu kneza Gjorgja za guvernera Krete. — Proces Zole još nije dovršen. — Umro je Kalnoky. Domaće vijesti. Strossmajerov jubilej. — U utornik je Hrvatstvo cijele domovine čestitkam i sjećanjem proslavilo alem jubilej Strossmajerov, biva 60go- dišnjicu njegova misnikovanja. Živio Strossmajer ! Dalmatiski sabor. — Zadnjih sjednica sa- bora bijaše na dnevnom redu Adresa Njeg. Veli- čanstvu. Narodnjaci predložiše jedan nacrt, a pra- vaši drugi. (Mi ćemo se o tome već baviti. Ur.) Pošto je pravaša samo tri, to je adresu potpisao i zast. prof. Mrkušić, koji je istupio iz nar. klu- ba. Adresna rasprava bijaše vrlo duga 1 živahna, jer su se i talijanaši za ovo povratili u sabor, Mi smo ovom prigodom dobili iz Zadra slijedeće br- zojave: ' Zadar, 15 Februara. — Započela rasprava o adresi. Autonomaši i Srbi predlažu jedino ho- magijalnu (bez aneksije). Prijavljeno 20 govornika. Zadar, 16 Februara. — Šinoć govorio Čin- grija. Lubinu oduzeta riječ. Danas (govorili Milić 1 Trumbić, sutra po svoj prilici svršetak. Zadar, 17 Februara. — Jutros govorili Sal- vi, Borčić, Ivčević. Stavka o sjedinjenju primljena sa 25 protiv 14 glasova. Zasij je dovršeno. — Pravaška adresa koja je trašila &jedinjenje nije bila primljena. Narodnjačka aneksiju načelno samo je. Biankini je obrazložio prav. adresu Hrvatski sabor nastavlja svoje specijalne rasprave o proračunu. Istarski sabor bio je na dnevnome redu radi upravo divljačkih prizora kojim insultiraše hrvatake zastupnike talijanska većina i galerije. Naši su se uzorno i slavno podnijeli. Talijanci na- pokon zaključiše, da je jezik sabora samo talijan- ski! No na to se naši neće naravno obazirati. Zabilježimo. — Na dokaz da je ,Nar, Mi- sao“ štetna Hrvatstvu navestićemo, da naš , Du- brovnik“ u istom broju gdje nijeće hrvatstvo o- vih zemalja ,Narodnu Misao“ najtoplije preporu- čuje. Tako isto i ,Glas Cruogorca.“ Srpski bla- gosov već je dobila, ali hrvatski dobiti neće. S Visa. — Vrhovno sudište u Beču uništilo je viške izbore LIL tijela gdj njaci i talijanaši nezakonitostima nadvladali pra- moja“ Porinova tužaljka iž dpere Porin“; 6. a bi iz operette »Nadrudar“, b) ,Prosto di ptica leti.“ Sve ove ture dobivaju se pod a- dresom: Milutin pl. Zagreb, Gundulićeva ulica, br. 6. Hrvati i Hrvatice! U oj radosnoj ili žalosnoj prigodi sjetite se sv. Lirila i Me- toda u Istri! Gradska Kronika. Lične Vijesti. — Juče de povratiše sa sa- bora čas. aje i Zore; jutros čas. Milić. sa — U , Hrvatskoj KEV Za- : se prigodom zadnjeg : prsten, ženski ogrlin od srebra i mala novčarka s novci- ma. Ko je izgubio neka se javi upravi. O kazermama. — Govoreći prošli put o kazermama zaboravismo napomenuti, da bi bilo dobro da vojnistvo malo više pripazi na persijane, koje su više puta otpete, te vjetar mlati s njima i tako ih razbija. Ples ,,Lege.“ — U srijedu bio je u teatru ples na korist ,Lega Nazionale.“ Ne bi uprav znali kako da o njemu pišemo. I ako je na poslu od zabave bio odbor sastavljen od Dubrovčana (stari stranački običaj, da se kaže, e gragjani do- morodci to rade) možemo slobodno reći, da su o- vaj ples priredili dalmatinski činovnici talijanaši, koje nam iz Zadra u obilnom broju darovaše (Du- brovnik je u tom postao pravi refugium . . .) za- jedno sa doseljenim Puljizima. Ova dva elementa sačinjavahu vojsku ,Lege“ one večeri. Megju nji- ma se vrtiše njeki dubrovački. autonomaši, rari nantes in gurgite vasto, rodom i porijetlom iz Župe, Konavala, Mljeta, Primorja i Neretve, koji se i sami moraju čuditi, da pod stare dane prkosna talijanaška burokracija vodi na zabave, čiji prinosi služe uništenju ili podregjenosti njihova vlastitoga jezika. Bilo je osvem toga i pet- šest Srba i Hrvata, koji ne samo osobno nego i pri- nosom sudjelovaše ,Legi“. Ne čadimo se Srbima, jer oni su s ,Legom“ u kompromisu, ali se čudi- mo onijem, Hrvatima. Žalosno ! Dubrovački parobrodi. — Balkan na pu- tu iz Trsta u Carigrad, mješovito nakrcan. — Bea- trice na puta iz Cardiffa u Trst krcat ugljena. — Galeb krca u Cardiffa ugljen za Azzure. — Har- tington krca u Bordeauxu za Cardiff. — Istok kr- ca u Savani za Italiju i Trst. — Napried iskrca- va u Trstu iz Cardiffa, — Oskar krca u Siciliji za Marsilju. === Diskoras na Poljani. Ivo. — Vlaho, nema te nigje; novitati pun grad, a ti si se zabio doma kako spuž, Vlaho. — (Kašlje)... kh | kh! kh | Nahlada | Pasja da- ša zakopala me u postelju, nikad sazret. Dokle u neko doba govorim: o više! 'više ! ako ćeš zdret, zdri; ako nećeš malo mi prema, i evo ti me na dvoru. Ivo. — Jadan Vlaho, pa ne avizat;da te dogjem vigjet | Ma danas je lijep dan, neće ti naudit. A mi, brate, u divertimentima do zuba, Vlaho. — Pozna se da je gladna godina. Da što je? što je? Ivo. — Kako što je? Nova društva, veljuni, fen de ajeki, satire, moj Vlaho, da pukneš od smijeha. Vlaho. — Vidio sam nešto ija, lego sam u odru u »Crljenoj.“ Ivo. — 4, što je ono ! Imala je ,Orljena“ uzet in consi- derazione le persone, jer argamenat se prestava a meraviglia. Ma eto, svak je aprovo. Oni će nam doć preporodit Dubrovnik i dat nam življenje | Su čijem ? S valima i veljunima ? Para li ti da legaš la storia romana, u vrijeme od dekadence, kad su puk pitali sa: panem et circenses / Josi li zaboravio ? Vlaho. — Nijesam, jadan, kako ne? Per altro, moj Ivo, ja sam od opinioni, da ovu čeljad što dolazu valja malo i prodivertiškat, bit im na ruku, kazat im grad. Rijećeš ima Lore, ma on vodi komesse, koje ne mo- že abandonat, jer su mu po godište. Ivo. — Vigji! vigji! Dunque si i ti šnjima ? A onda znaš što? Gjuštu je sad jedno mjesto vakanto; ja bi te svjetovo da kunkuriš, Mato jeireko da će ovi put nominat jednoga Hrvata. Vlaho, — Khikh!kh! Neka se u svoj mojoj muci na- smijem, Vidi se da ste se vi ovijeh dana divertiš- kali messo mondo. . Ivo. — Da si bio sinoć na Placi ii vidio onu manjifiku maškaratu | Ostario ma uma parodia cosi Vlaho. —A vraga, ma što mi govoriš ? Imađu i kaste ?. | Ivo. — Da što! Svi smo klasifikani i razdijeljeni in sei kategorie i to: I. Aristokracija, po krvi. II. Semi-aristokracija. — Ovo su oni koji ćikaju što nemadu i oni ročiće na biljetima od vizite, i štrca- ju svaki dan u vene po malo od blu di Prussia, eda puste pomodru. HI I tolerati. — Svi oni koje so pive dvije ka- tegorije denjaju trpjet u svojoj sredini, jerbo mogu spengjat. IV. L? opposizione. — Buoni cittadini con una po» sizione sociale, koji bi mogli bit avancani u ILI. II, neki pače i u I. kategoriju, ali se rugaju. Ova se kategorija dijeli u dvije divizijoni. a) u one koji se rugaju, jer imadu un pd di buon senso ; i 4) u one koji rugaju, jerbo su bili traskurani, V. Fukara, furda e pari di grado. — Čeljad koja po vas dan trudu za dobit bokun kraha; i najposlije VI. I creditori. — Stavljeni su iza V. kategorije, za da ne mogu proć u prve file i sekavat čeljad. Vlaho. — Para mi bit u Indijama! : Ivo. — A da što-misliš, da:si u Dabrovniktr?.;, Ma, &ta> ti tu. Sad se ti promisli, vigji a kojoj si f'učini kako znaš. A ja idem kupit ovdi malo prokula. Do vigjenja ! Vlaho. — Adio Ivo, do vigjenja ! Otvoreno pismo. *) Dru. Vladimiru Trojanoviću, zastupniku na dal- matinskom saboru u Zadru. Veleučeni Doktore ! Nikada se u životu nijesmo tako slatko smi- jali, kao neki dan, kada smo u našem mjesnom »Hrvatskom Sastanku“ pročitali onaj Vaš famozni govor, koji ste izrekli u hrvatskom Saboru u Za- dru, gdje izmegju ostalih Vaših budalaština uze- ste na nišan i naše mlado društvo, koje regbi da je Vas jako uznemirilo i razdražilo Vam Vaše o- sjetljive živce. Oprostite doktore, ako se odmah u početku ovog našeg pisma, koje se smatramo dužnim, da Vam upravimo, usugjujemo rugati Vašemu govo- ru, ali i Vi isti već ste se u Saboru uvjerili, da nije bolje ni zaslužio. Govoreći o mjesnoj našoj gdje je izmigoljila šaka ljudi i stala da zavagja rogjenu braću; od sveg toga nastala hrvatska či- taonica, čiji su pokretači, kako Vi velite, renega- ti, Pozivljemo Vas Doktore, da nam kroz najdulji rok od 15 dana iznesete javnim imena o- nih Škaljara, koji bi Vam posvjedoćili, da: ovo na- spo duće smatrati najvećim klevetnikom i prostim laš« cem, a Vi znate doktore, da je lagati nedostojno: i za kojeg prostaka, a kamo li ne za jednog m- MERI zastu ustite nam da Vas još upitamo smo vjerni predajama A dopustite i nama, što se Vi nazivljete Srbinom? Za stoga što ste pravoslavni. A Luštičani, dok bijahu katoličke vjere, jesu li se, Parati Srbima? Elo ride doktorska je i naziva ima Vi se dakle i u ovoj ee pučkom : ,reci joj majko nego ti je rekla.“ Zaključujemo ovo redaka nih Vašem gospostvu, Sa štovanjem koje Vam Škaljari u Boki, 16 Februara 1898 Svi škaljarški starosjedioci.