vatstvo, utoplje i što ti ja znam, navelo hvaljene spisatelje da ugledno perom rade i nastoje pribli- žiti nesjedinjene crkve? Ne dakako, jer se o hr- vatstvu nije ni govorilo! Prava namjera, prava že- lja, pravo pregnuće uporavljalo je one radišne i plagoslovjene desnice da više iz srca nego iz mr- tve knjige progovore miloj braći, da ih osvijeste i pritegnu bratimskom srcu, tako da skupa pro- slave jednu svetu, jednu spasavajuću Majku Crkvu. Prosto im bilo nazivati se kako su hoćeli, prosto im bilo politički čuvstvovati kako im se svigjalo, za to ih niko ne pita, a njihova djela dokazuju da su iz srca govorili samu istinu po njihovom osvjedočenju branili i zagovarali. A kad se vidi bjelodano da u našem narodu od pamtivijeka do danas uvijek se je u tome smislu radilo, kad se vidi da se spisatelji bez prestanka nižu, tako da se svako malo po narodu sije ili prepečatano ili povo djelce, koji će razložiti čovjek podmećati i uovim spisateljim Frankiu, Cariću, Ucceiliniu, Mar- koviću nekakve kukavne, sićušne, skrovite, nesret- ne namjere, kad slijedo novom revnosti stope svo- jih predšasnika? kad pružaju svomu narodu dokaz istinitosti svoje vjere? kad koristeći se bogatim istraživanjem, dubokim proučavanjem Pitre, Maya, Hevgenrothera, Bartolinia, Balana, Nilesa, traže podijeljenu braću nagovoriti da bolje prouče, raz- vide, promozgaju, i da po postulatim znanosti o- povrgnu ako mogu, što Povijest i Predaja, dapa- če iste njihove crkvene knjige govore i svjedoče ? Ali se oni možda priznavaju hrvatima, velim mož- da, jer dok pišu oni strogo rade u duhu Isuso- vom, njima pred očim ne lebdi pi Hrvatska ni Srp- ska, oni se ne osvrću na narod i narodnost, nego temelje što je istinito i pravedno: pak što za to? Zar hrvat ne može imati barem toliko revnosti prama svojoj vjeri, koliku su izkazali na stotine tugjini koji su oko toga radili, koji su za to plod svoga uma, snagu svoga tijela iztrošili? Ne ne, ponosno velimo i hrvat ima jedno srce, i hrvata grije južno podneblje, i hrvat se zna junački vi- nuti kako i crnogorski mučenik za krs časni. A ako naši srbi katolici žele znati odkle ti prigovo- ri, mi ćemo ih dragovoljno poslužiti, i kazat im, da ti prigovori proizlaze iz sektarstva, koje bi će- lo osujetiti namjere Spasiteljeve, koje bi ćelo spu- titi crkvu da narode ne osvijesti, koje bi rad da je vjera i crkva stvar nevidljiva, neopipna, nepri- mjetna, knjiga zapečaćena sa sedam pečata. Sme- ta im dobro i spas duša, zato kud pisaniji jer te- meljitoj i uglagjenoj ne mogu prigovoriti, kad ne mogu pobijati razloge, izlaze politikom da nešto prigovore. (slijedi.) Naši dopisi. Iz Kotora, 27 Februara. U večerašnjoj velikoj skupštini članova ,Sla- vjanskog Doma,“ bio je oduševljenjem prihvaćen novi društveni ustav, po kojem će se unapred ,Slavjanski Dom“ zvati ,Hrvatski Dom.“ Ovim se je ispunila vruća želja svih naših rodoljuba, i u- jedno najbolje se je odgovorilo na nepromišljene nasrtaje poznatog fanatičara Dra. Trojanovića za- stupnika hrišćanskih općina Boke, u zadnjem za- sijedanju dalmatinskog sabora. Živio naš ,Hrvat- ski Dom !“ Iz Boke Kotorske, 2 Marča. Širom cijele Boke pronio se radosni glas, da je ,Slavjanski Dom prozvat ,Hrvatskim Do- mom.“ Svak se ovome veseli, jer je bilo više vri- jeme, da se ovim lijepim imenom nazove ovaj pra- vi naš ,Dom“, pravo stjecište rodoljuba Kotora i mile nam Boke. Nek Hrvati vide, kako se u Bo- ki radi, i kakove plodove daje naš rad. U Škalja- rima otvorismo na 16 Januara ,llrvatski Sasta- nak,“ u Kotoru na 30 istog Januara mlirvatsko radničko društvo Napredak“, pak evo na 27 Ye- bruara ,Slavjanski Dom“ bi prozvat PHrvatskim Domom.“ Ovo su najbolji dokazi da se u Boki radi, i da se budi stara hrvatska svijest, u ovoj staroj ,diki od Hrvata.“ Naprijed braćo, ali kao i do sada, složno složno ; jer nam je, jedino u slozi i radu, milan rodu spas Sve pod geslom : ,za Boga i Hrvatku.“ *) niječe, ali nam se niječe Hrvatstvo. Dobro je dakle da se svud plemenskim imenom bilježimo, koje e0 ipso i sla+ vjansko u sebi sadrž, — Ur. =Ea=====—=a= Poglad po svijetu. . žara. Uapšeni, priznaše da su ga htjeli smaknti. Kralj je primio velikih izjava gsaučešća. Stvar Zole koja bijaše hipnotizala Europn, sad se po malo stišava. Franceska je zadovoljna sa osudom i ni malo joj nije stalo, što je protiv- ne novine napadaju. Meline je imao u komori ne- vidjenu još većinu. Domaće vijesti. U Hrvatskom saboru štrajkuju Srbi pro- tiv bana, jer traže od njega toliko povlastica, ko- je idu zatim da se zemlja razdvoji. Čujemo da se tim prekomjernim zahtjevim isti magjaroni opiru. Većina naknadnih izbora proglašena je prijepor- nim, a megju njima i izbori samih vladinovaca Schwartza i Gayranića, koje radi silnih nezakoni- tosti ni isti njihovi ne mogabu odobriti. Posebno povjerenstvo istražiće ove izbore. Imenovanje. — Učeni, rodoljubni i dobri svećenik preč. gosp. dr. Angjelko Voršak u Dja- kovu imenovan je, kako ,Obzor“ javlja, pomoćnim biskupom. Čestitamo najsrdačaije ! Iz Kranjske dolazi vesela vijest, da su se onamošnje slovenačke stranke složile u obrani na- rodnih pravica. Evala ! — Imenovanje dra. Jeglića ljubljanskim knezom-biskupom svih se najpovoljni- je dojmilo. Kako čujemo, imao bi on doći na Lo- krum, da tu proboravi nekoliko dana. Radnje u Bosni. — Brzojavljaju ,N. L.“ da bosanska vlada misli sklopiti zajam 11 miliju- na za gradnju željeznica u strategične svrhe. Umoljavamo p. n. gg. predbrojnike da se požure o pretplatom, a zaostalim preporuču- jemo da što prije izvrše svoju dužnost bez da nas sile na pošiljanje računa i druge ko- rake, koji su teški i neugodni i namai njima. Gradska Kronika. Zadušnice. — U ponedjelnik dubrovački pravaši prirediše u crkvi Sv. Vlaha svečane za- dušnice za blagopokojnog vogju stranke prava, na- šeg neumrlog dr. Antuna Starčevića. Sv. Misu re- kao je preč. kan. don Antun Ljepopili uz asisten- ciju dvajuh svećenika, a otpjevaše je pjevači brv. pjev. društva ,Gundulić.“ Izgubljeno. — Izgubio se zlatni sat sa zlat- nim lancem. Ako ga je našla poštena osoba, neka se prijavi i za nagradu dobiće 5 fior. više nego bude procijenjena, jer ovo je uspomena. Pohvalno. — Na uspomenu pok. gosp. Iva Uccellini na Lopudu g. Ivo Stjepović Dabrović predao je za Družbu sv. Ćirila i Metoda povjere- niku iste 5 fior. Prigodom smrti g. Iva Uccellini podijeljeno je mjesnom dječijem zakloništu 2 krune; a prigo- dom smrti g. don Toma Trošića u istu svrhu od g. Dujma Bui 5 kr. Prigodom smrti gje. Judite ud. Tolentino bi podijeljeno mjesnom dječijem zakloništu od gosp. dr. Vlaha Matijevića kr. 25, od g. dr. S. Kneže- vića kr. 5, od g. Vicka Dequinti kr. 8, a od si- nova pok. gje. za počast svoje majke kr. 100. S puta od Ploča. — Svaki dan na 11 ura pr. p. i na 4 p. p., kad se čine carinarske opera- cije za prevoznu robu (tranzit), od vrata od grada do Ploča taki je nered od nagomilanijeh kola — koja čekaju stražu, da ih otprati — da se putem ne može proć ni kočijom ni pješke. Redarstvo bi imalo oko toga nastojat, da kolija budu uvijek ta- ko odilazit i dolazit, da ostali promet me bude zapriječen. Tužbe na nečistoću. — Tuže nam se iz grada: Malo se pazi na čistoću grada, premda se sad grad čisti skoro po cijeli dan, tako da je Placa uvijek puna kola od smetlišta, što je vrlo o- durno gledati. — Mi smo o tom više puta pisali i dokazivali kako drugdje dok svane grad mora da bude pometen, a u nas se to smuče do podne, ali uzalud. Klevete. — 0 dvije, tri godine, soton- s*ka duša ishitrila i izmislila na veleč. Kovačevića bogumrsku klevetu, koja je smrtno ranjivala i čast poštenjaka a nadasve sveštenika. U laži, veli na- rod kratke su noge, netom juče glas, odma se vi- djelo da nije drugo nego prokleta laž, izmišljoti- na, kleveta, kakve e duše, veleč. Ko- vačević vedra čela i danas župnikuje. Ove sedmice od usta do usta pronosi se i- sta kleveta proti nekim svećenicim, koji zdravi, veseli i mirni i ne sanjaju da se o njima toliko govori ; kako da su davno u tamnici. o ponovno klevetanje očito nam da osemnjič, odagas, sledi cera, boci u pet osumnjiči, os u zir naše sveštenstvo, " da Dubrovački Parobrodi. — Beatrice is- krcava u Trstu ugljen iz Cardiffa. — Galeb iskr- cava u Azurrim ugljen iz Cardiffa. — Napried na putu iz Trsta za Nikolajev razan. — Istok na putu iz Savane u Genovu i mješovito nakr- can. — Hartington iskrcava u Newporthu priječ- nice iz Bordeauxa. — Oskar krca rude u Huelvi za Mletke. — Balkan krca u Cavalli, Solunu i Vola. Diskoras na Poljani. Vlaho. — Da je Frano jopet počeo hodit in bestia?... Ivo. — E... Čuo sam nešto i ja. Onomane u Gružu. Da viče, suje, prijeti, fariža !.... Evo.... pa kad nam dogju rijet: ,ma puštite ga više s mirom, dosta ste ga istartasali, ima po gradu i gorijeh za okupat 86“... Ovo malo što se i kontenja, jerbo ga kad i kad potegnemo za uši. A vigji: appena ga puštiš s oka, e lui peggio di prima ! Vlaho. — On hoće da se od njemu govori, pa kad ne zna što će onda stane mlatit nogama. Evo neko do- ba, da Srbi od njegovijem ,meritima“ muču kako uškopljeni. Para da su i oni vigjeli, da će stari Du- brovnik s ovijem i ovakijem novijem Dubrovni- kom odgojit na svojim njedrima tudešku zmiju... A propozito od tudešaka! Čuo sam onomane u Dalmati“ jednu korispondencu iz Dubrovnika ! Ko je korispondenat od ,Dalmate“ ? Ivo. — Abele. Vlaho. — On?! Mrči ti tu brate sve one, koji su di- zaprovali klimatiku, a nju brani a spada tratta, Ho- će li mu ,Crljena“ odgovorit ? Ivo. — A što ćeš da mu reče? Pro primo ne može ga uzet serijo, a drugo njome je čast, da u svoj ovoj kampanji, koju je ona počela, nijedan ni hrvaski pa ni srski folj u Dalmaciji nije se azardo da brani tudeš- kariju nego sam puljiški ,Dalmata“ i njegov ko- rispondenat. Vlaho. — Ja bi proponjo da ga nominaju come memb»o i da mu objesu patatu na prsi. JAVNA ZAHVALA. U teškoj i nezaboravnoj nesreći, ko- ja nas je snašla gubitkom našijeh angjelki FRANICE i MATA ne možemo a da javno ne zahvalimo, svim dragim mještanima prijateljima i znanci- ma, koji vidljivom sućuti pratiše bolest i muke našijeh miljenika, te kašnje bilo kakvim srestvom nastojaše tješit bolno naše srce. Osobita hvala i naša vječita harnost Gospogjici Ani Vuković koja je ne preki- dno u doba bolesti te u najtežim trenut- cim bdila uz nas, tješila nas i našu bol dijelila. Srdačna naša zahvalnost Gospodinu poduzetniku Mihu Šegviću koji blagohot- no i besplatno pruži nam sredstva da mo- gosmo našem miljeniku pristojnu raku pripravit. Svima nek dobri Bog za učinjeno djelo milosrdja obilnu nagradu podijeli. Trstenik na svetog Matiju apost. 24 Februara 1898. Ožaloščeni roditelji Ivanka i Pero Poljanić za se i ostalu svojtu. SS=ES PN s =y" Ena mRČRIAaJmnRI=NsnruT Frano Supilo upravitelj, izdavateljći odgovorni urednik Tipografija Dragutina Pretnera u Dubrovniku. Foulard Svila 65 nč. do fl, 14.65 po met, — kao crna, bijela i bojadisana Hennebergova svila od 45 nč, do flor. 14,65 po met. — u modernim pregjam, i nacrtima. An private oo u kuća. : pete i fran Uzorke volji. . HENNEBERG-OVE FABRIKE SVILE (ce i kr. dvor. dob.) CH. WILHELMOV ČAJ Frana Wilhelma, ljekarnika u Neunkirchena (Dolnja Austrija) može se dobiti u svim lje- kurnama uz cijenu od 1 fior. a. v. po samotku. 3000 > Agentur (ohne nee jati. a j sse k v Offorten unter ,W. V. 061“ bofordert Rudolf Mosee, Wien. Br. 1824/98. Oglas Natječaja. Kod c. k. Kotarskog Financijalnog Re- vnateljstva u Dubrovniku držaće se dne 21 Marta t. g. javna dražba da se podijeli pu- tem natječaja naklada duhana u Dubrovniku (vidi prvo proglašenje u br. 8. ,Crv. Hrvat- * god. 1898.) ji 40