da protiv dušmaninu Hrvatstva bezobzirno postu. pa, & da takogjer ni malo ne griješi, ako, u veli- koj opasnosti proti zajedničkome neprijatelju, bez da se načela odriče, pruži ruku bratu Hrvatu, ko- ji domovini dobro misli i ako se u svemu s pji- me ne slaže. Ovo nije izdajstvo nego patrijotizam i dužnost. Zato odobravam i zagovarah obzoraško- pravašku koaliciju u Banovini, radi čega takogjer viču, oni koji ne promišljaju što rade. Otkad sam počeo misljeti svojom glavom pristaša sam stran- ke prava — i onda kad si nas u Dalmaciji na prste mogao izbrojiti — i sada. Prvaka stranke, nezaboravnoga dra. Antuna Starčevića dobro sam poznavao, njegova hrvatska načela proučio, a u Za- grebu više puta po čitave sate s njime se razgo- varao. Starčević i Frank to su antipodi u svemu. Ipak ima ljudi koji Frankovstvo drže za Starče- vićanstvo. Da je Stari dobro mislio o mome radu pozvaću se na samog g. Kumičića, koji malo da- na prije nesretnog razdora, rekao mi je: — ,Vas Stari jako rado ima!“ A kako je Starčev:ć mislio o radu i pisanju ovoga lista, dosta je spomenuti da je on od hrvatskih listova jedinoj ,Crvenoj Hrvatskoj“ bio pretpiatnikom (zagrebačku ,Hr- vatsku“ primao je kao suradnik), a svake godine sa pretplatom slijedilo je kratko ali toplo njego- vo priznanje. Prestao ju je primati tek u februaru 1896, mjesec dana prije smrti, poslije onog ne- sretnog koraka u stranci, koji, uza sve štovanje napram njemu, nijesam po duševnosti mogao odo- briti. Ovo ne bi bio isticao, da me neki ne pre- stavljaju kao neprijatelja Starčevića. Mogu valj- da kazati da nešto malo poznam načela stranka prava. Zato ne primam od svakoga lekcija o mo- me radu kao pristaši i istomišljeniku ove stranke. I ovdje me dolazi velika volja, da kažem gosp. V. M. — koji me evo više godina po raz- nim listovima, u koje se svakojako nastoji uvući, ljuto izazivlje — zašto ja njemu, baš njemu ne dopuštam da mi lekcije pravaštva dijeli. No osta- vimo to na stranu. Mnogi će kazati, da je ovo sablazan prepi- rat se ovako na očigled protivnika. To je done- kle i istina, svakako bio sam izazvan da se bra- nim i da branim moje uvjerenje. A možda i ko- risti, ako se ovako kad i kad provjetri, pak reknu neke stvari. I u Češkoj je ta metoda mnogo do- bra polučila. Hrvatski narod ima dvije vrsti neprijatelja : do- maćih i vanjskih. Domaći se opet dijele u dvoje i to u one Hrvate, koji domovini rade zlo i 0 tom su i sami uvjereni i kojim nije briga da brane na- rodnu stvar, nego da gledaju svoj položaj i inu ličnu korist. Ali ima i drugih Hrvata, koji narodu štete nanose, neznalice, iz inada, a mnogi dapače s uvjerenjem da mu dobro rade. Bilo bi zbilja za- nimivo i korisno, da se istraži, koji mu, od ove trojice, više nahudiše. Frano Supilo. Pogled po svijetu. Carevinsko Vijeće. — Prvim potpresjed- nikom izabran je dr. Ferjančić, Slovenac, a dru- gim Lupul, Rumunj. Njemačke stranke regbi da će voditi parlamentarnu opoziciju, osven Schčne- rerovaca koji navijestiše opstrukciju sve dok se njemački jemik ne proglasi državnim. Razne stran- ke većine izjaviše naprama vladi očekujuću ne- utralnost. Na skrajnjem Istoku. — Na dnevnom su redu zahtjevi Franceske naprama Kini, od koje traži zemalja, koncesije željeznica, te da upravi- telj pošta bude Francez. — Rusija je na inter- venciju Japana povukla iz Koreje svoje instruktore. Kretsko pitanje. — Nije zabačena kandi- datura kneza Gjura grčkog, dapače čini se da će ov. mj. držala lutrija e zadarskih hrvatskih škola. Srećke su se va- le po svoj Dalmaciji, a darova gnulo je takogjer sa svih strana. 16.000 kruna. Autonomaši zadarski ostadoše pre- neraženi nad ovim uspjehom, kako se razabire po njihovu glasilu. Živio hrvatski Zadar! Dotiiaće vijesti. Za hrvatske škole. — U Zadru se na 20 na korist za itke sti- iznosi Hrvatski list u Mostaru. Čitamo u ,Hrv. Br.“ da bosanska vlada nije dala dozvolu za osno- vanje Hrvatskog lista u Mostaru. Tamo već odav- na opstoji ,Srpski Vijesnik“ sa svojom štampari- Molimo srpskog konsula za Čehe, koji se na- jom. lazi u redakciji ,Narodvih Listy,“. da ovo uzme na znanje. Bi on, ali po tome ,N. Listy“ morali bi javiti da u Hercegovini ima Hrvata, a to oni neće. Sunđečićev Jubilej. — Jedinstvo“ koje je u zadnje doba postalo nekakvo glasilo Crno- gorskog srpstva, (sjegurno g. Stražičić pripravlja kakav novi skok) javlja da su od 50godišnjeg sti- hotvornog jubileja Sundečića isključeni Bokeški Hrvati, jer pravaši. Nama je veoma milo da se Srbi nijesu usudili pozvati naše Hrvate na slavu onome, koji je hrvatstvo pamfletom na Starčevića nemilo uvrijedio, izrugavajuć se našemu pravu. Zahvala. — Hrvatsko-pripomoćno društvo u Beču zahvaljuje svijem koji za siromašne gjake nešto darovaše sa imenikom koji radi prostora ne priopćujemo. Hrvati i Hrvatice ! U svakoj radosnoj ili žalosnoj prigodi sjetite se Družbe sv. virila i Me- toda u Istri! Na znanje. — Radi jučerašnjeg blagdana list je bio zgotovljen prekojuče, pak je stoga izo- stalo nekoliko vijesti i sastavaka za došasti broj. Gradska Kronika. Lične Vijesti. — U subotu otputovao je za Beč mar. zast. čas. Zore. Ispiti. — Ovih dana držani su ispiti za ka- pomorske poručnike. Položiše ispit ka- gg: Niko Vekarić s Orebića, Ičenato Pino iz Trsta, [vo Krstelj iz Vignja, Niko Bijelić g O- rebića. a jednom bi odgogjen ispit u 2 predmet- na. Za pom. poručnike gg: Lujo Arnerić iz Du- brovnika. Armando Gjanković iz Benkovca i Vilim Trampus iz Gruža. : Za velocipediste. — 'Tuže nam se, da u veče mnogi velocipedisti nemaju fenjera, što je vrlo pogibeljno za pješake. Preporučujemo općini, da ova tužbu ne uzme u obzir. (Pošto tamo obi- čno rade sve obratno nego im se kaže, to valja ovako pisati.) Još Bolesnička Blagajna. — Javljaju nam neki radnici, da su oni svojedobno učinili peticiju sa više stotina potpisa u svrhu da se nji- ma dade, kao što je po svim ostalim gradovima, uprava blagajne u ruke, prama ustavu ali bez ikakva uspjeha. Ne bi li nam ,Smotra“ istumači- la zašto je Dubrovnik i u ovome iznimka? Dubrovački parobrodi. — Balkan na putu u Sulinu. — Beatrice krca u Genovi za Pla- tu u Sud Americi. — Galeb na 23 prispio u Sa- vanna gdje će krcat pamuk za Sredozemno More. — MHartington putuje put Trsta krcat ugljena. — Istok na 21 krenuo iz Genove put Trsta da is- krca ostatak uka i željeza. — Napried u Ni- kolajevu u čeka da se razmrane da krca ži- to za Napulj. — Oskar na 21 tegnuo Maltu da se gođetii ugljenom i proslijedio put Mletaka kr- cat rude. Diskoras na Poljani. Vlaho. — Kad je, Ivo, ono bio bal od Zege? Ivo, — Bal od Lege?.... Ee..0..0.. ima nekoliko.... prije četvrtka pretiloga, ... biće više četresti dana. A što ? Vlaho. — Duše mi baš im je prisjelo. One večeri, po onoj zimi (a sibrilo je da kam pukne!) polovica ih je uhitilo po koga vraga. Bilo je i disgracija. Hoćeš vjerovat, da su neki od onda još u postelii ? Ivo. — Vigji ti! Da što su se ismahnitali! Biće izišli vrući na dvor ? Vlaho. — Nije, jadan Ivo, nego nije ova ti naša arija za Legw, pa joj je naudilo. Ivo. — Biće i to. Ja bi im proponjo sa dogodišta, da usmu. vapor i pogju je činit u Bari, da hi ne bi Vlaho < Dobra ti je! A vidiš kako je umuko ko. rispondenat od ,Dalmate.“ I Ivo — Nije mu bilo drago, da smo ga onako smaskerali. A on neka se ne prti. Viaho. — Čuj još nešto ! Sto hoće rijet da Matu ne ka- pitava dekoracijon iz Srbije? Sikuro smo bili sli Viaho. — Svi su naši Srbi u temti # njime. Reci ni molim te zašto ? Ivo. — Govoru da su sad u Srbiji finance in cattivo sta- to; da nemadu ni za plaćat soldate. Vlaho. — Pa što si s tijem ćio rijet? Ivo. — Un secreto pubblico. Kad isti njihovi pišu, da su »Dubrovnik“, Srbobran“ i još neki srpski folji pla- ćeni ispod Lovćena ! Vlaho. — Ko je to reko? Ivo. — To su rekle ,Male Novine“ što izlaze u Beogra- du, i to je upiso isti jedan Crnogorac u beograds- kom ,Jutarnjem Listu.“ A ova čeljad per dio ima- du nešto znat. Vlahe. — Ne znam ništa. Ma kako onda denuncijavaju naše Bokelje u Kotoru, da su stavili kvadar Star- čevića, gje je imo bit jedan drugi ? Ivo. — I to je u njihovu programu. Znaš što je užanca rijet: umiljato janje dvije majke sisa. Vlaho. — Pi gada ! Ivo. — Zašto? To je prava ,narodna“ politika, I Vlaho moj ostaj mi zbogom ! Vlaho, — Ivo adio! JAVNA ZAHVALA. Gospodinu IVU JELICH-U trgovcu i veleposjedniku Potpisani smatra svojom dužnošću, da Vam javno zahvali i haran se - iskaže za otvoreno is- mo, u komu onako krasno pohvaliste moju radnju za namještenje vodovoda u Vašem mlinu Molino Maria u Zavrelju u Župi. Meni je neizmijerno milo bilo čut, da ste Vi, veleštovani gospodine, onako zadovoljan ostali koli sa radnjom toli za umjerenom cijenom, te Vam evo ponovo zahvalju- jem za Vaše lijepe riječi. Moja je dužnost, a i moja korist, da ne samo Vama, nego svakomu i u svakom poslu nastojim svijem silama, da rad- nju koju poduzmem izvedem što tačnije, savrše- nije i jeftinije uzmogu, ali mi je opet drago, kad mi se to i priznaje, pak Vam zato budi ovijem putem izražena moja najsrdačnija zahvala. U Dubrovniku. 22 Marča 1898. Niko M. Gjivanović limar i poduzetnik hidrauličnih radnja u Dubrovniku. Tipografija o Hennebergova Svila + od 46/5018. do &. 14 06 po met — MAO COVEA i bo- jadisana Hennebergova svila od 45 nč. , 14.65 po met, — u modernim pregjam, bojam i nacrtima. An private porto i poreza franco u kuću. Uzorke volji. 6. HENNEBERG-OVE FABRIKE SVILE (ec. i kr. dvor. dob.) ZURICH. POVLASTENA INTERNACIJONALNA AGENCIJA ZA PUTOVANJE Antuna Uzovića u GRUŽU Izdaje biljete za sniženu za sve stra- ne svijeta, preko: HAVRE — B NA — GE- NOVE za VERNU i JUŽNU AMERIKU. — SOUTH AFRICA — CAPE BUONA SPERANZA —PORT ELIZABETH — NATAL — DELAGOA BAY itd. itd. i za sva ostala s Za putne bi i oba bee druge obavijesti obratit Jedino pravi trputčev sok (Spitzwe- gosiehe an e samo onaj, koji se prire- uje u ljekarni k Zrinjskoma, H. Brodjo- | vin, Zagreb, Zrinjski trg br. 20. Trputčev sok djeluje nenatkriljivo | koristno kod svih prehlada dušnih orga- na, te je nofaljeno sredstvo kod prsno katara kašlja, prsoboli, prdmnklećti | vratoboli, I zastarjeli se kašalj ovim lie- kom u najkraće vrieme izlieči; bolestni- ci dobe tek sa jelo mogu spavati i tako se brzo oporavljaju. — Od mnogih sahval. nica s RAJA ovdje samo jednu: elec oajeni poapokim ljekaraiče| 6 8 boce Vašeg izvrit- no djelujućeg trputćevog soka slati; tre- bam ih sa moje snance, Ja sam od 23 boce poeme od 9002000 kašlja osdravio. vala Vam eee ti ća taj it oviti laim, Sa štova - Izvolite mi jo sok svima pre Rudolf Ausim. oču, 30. ošujk Osobito treba paziti, d done s &. koj boci saštitni snak t j. slika bana Ni. ole Zrinjsko o sam o dje via sa luče ako ANE uspjeh t rputćevog soka jem ti, — Giona boci sa točnim naputkom sašilje se svaki dan poštom na sva mje- : peled ta io pr ae s : o ovin, Za